DRUGI ČOVJEK ISLAMSKE ZAJEDNICE: Zbog Hasanbegovića se stvorio dojam da svi muslimani u Hrvatskoj skreću udesno

DRUGI ČOVJEK ISLAMSKE ZAJEDNICE: Zbog Hasanbegovića se stvorio dojam da svi muslimani u Hrvatskoj skreću udesno

„Kada govorimo o prisutnosti islamofobije u Hrvatskoj, valja biti iskren i reći da je ona prisutna u puno manjoj mjeri nego što je to slučaj u drugim europskim zemljama. Sa žaljenjem ipak mogu konstatirati da i na hrvatskoj medijskoj sceni postoje pojedinci, samozvani stručnjaci, koji se ne libe govoriti svakakve grozote o islamu“, kaže drugi čovjek Islamske zajednice u Hrvatskoj, Mevludi Arslani u razgovoru za Lupigu. Na isteku 2016. godine, koja je diljem Europe donijela porast islamofobije, s Arslanijem u zagrebačkoj džamiji razgovaramo i o položaju muslimana u Hrvatskoj, o vjerskoj netrpeljivost, te o tome koliko je imenovanje Zlatka Hasanbegovića promijenilo percepciju hrvatskog društva prema muslimanima. Objasnit će koliko je pogrešno povezivati terorizam s bilo kojom religijom, osobito s islamom i zaključiti - „Zlorabiti religiju radeći zlodjela je najveća nepravda prema religiji“.
NAGRAĐIVANA NOVINARKA ECE TEMELKURAN: „Ovo je najveći lov na vještice u našoj modernoj povijesti“

NAGRAĐIVANA NOVINARKA ECE TEMELKURAN: „Ovo je najveći lov na vještice u našoj modernoj povijesti“

„Postao je izazov živjeti u skladu s modernim vrijednostima, čak i ako niste politička osoba. Nedavno je u vijestima zabilježen slučaj taksista koji je potajno snimio glas klijenta koji je kritizirao Erdoğana - a taksist se potom žalio na klijenta vlastima. Čak se i prilikom razvoda događa da supružnik koji se želi riješiti partnera kaže 'on je ponizio Erdoğana' ili 'on je kritizirao vladu'. Situacija je teška jer je penetrirala u svaki djelić privatnog života. Poruka ljudima poput mene je da ovo nije naša zemlje - to je njihova zemlja, a vi ostali odjebite!“, kaže u razgovoru za Lupigu Ece Temelkuran cijenjena turska novinarka i spisateljica, autorica niza knjiga o turskoj povijesti i društvu, koja posljednjih mjeseci često boravi u Zagrebu, a kojoj je za njen rad dodijeljena i nagrada Ayşenur Zarakolu turske udruge za ljudska prava.
NATAŠA BIJELIĆ: Kako se Hrvatska može boriti s ultrakonzervativnim klerikalnim inicijativama

NATAŠA BIJELIĆ: Kako se Hrvatska može boriti s ultrakonzervativnim klerikalnim inicijativama

„Očito je da je konačni cilj neokonzervativnih nastojanja stjecanje političke moći i uključivanje katoličkih religijskih vrijednosti u javne politike i zakonodavstvo, što predstavlja napad na demokratski koncept sekularne države. Vidljivo je i da neokonzervativni akteri ostvaruju veći utjecaj nego što realno iznosi njihova brojčana snaga te da se zapravo radi o maloj, marginalnoj, ali vrlo dobro organiziranoj i financiranoj grupi zagovarača jedne fundamentalističke religijsko-političke agende“, kaže u razgovoru za Lupigu Nataša Bijelić članica izvršnog odbora Centra za edukaciju, savjetovanje i istraživanje (CESI), feminističke organizacije koja se zalaže za unaprjeđenje društvenog položaja žena te ostvarenje spolne i rodne ravnopravnosti, kao i za puno provođenje svih zakona i međunarodnih instrumenata za zaštitu ljudskih prava. U intervjuu govori i o mogućim načinima borbe sa sve jačim ultrakonzervativnim klerikalnim inicijativama.
NEČASTIVI NA FAKULTETIMA: Profesorska ruka na tijelu studentice? Ma nije on ništa loše mislio.

NEČASTIVI NA FAKULTETIMA: Profesorska ruka na tijelu studentice? Ma nije on ništa loše mislio.

U Hrvatskoj je šest posto studentica doživjelo teže oblike (ucjene ocjenama, neželjene intimne kontakte ili neželjeno dodirivanje), a 35 posto lakše oblike seksualnog uznemiravanja (poput dobacivanja, poziva na kavu ili večeru, neukusnih šala, pogleda, seksualnih primjedbi i aluzija) - pokazalo je to staro, ali još uvijek jedino relevantno istraživanje o seksualnom uznemiravanju na fakultetima u Hrvatskoj. „Seksualno uznemiravanje se pojavljuje u čitavom nizu oblika koji nužno ne uključuju fizički dodir, no većina ih nije prepoznata kao nasilje, nego se smatra nečim što je uobičajeno, prihvatljivo, što su tzv. komplimenti. Zajedničko je svim tim oblicima seksualnog uznemiravanja da osobu dovode do neugodnih osjećaja, srama i nelagode, nečeg što ta osoba nije tražila“, objašnjava nam Maja Mamula, koordinatorica Ženske sobe – Centra za seksualna prava, jedne od rijetkih nevladina udruga koja se bavi seksualnim nasiljem.
SNJEŽANA KOREN: Žrtvama manipuliraju kako bi izjednačavanjem ustaških i komunističkih zločina rehabilitirali NDH

SNJEŽANA KOREN: Žrtvama manipuliraju kako bi izjednačavanjem ustaških i komunističkih zločina rehabilitirali NDH

„U hrvatskoj nastavi povijesti još uvijek se dominantno perpetuira obrazac koji postoji više od jednog stoljeća. Mijenjale su se samo ideologije i politike koje je trebalo prenositi učenicima i na taj ih način formirati“, kaže Snježana Koren, predstojnica Katedre za Metodiku nastave povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu koja se bavi istraživanjem udžbenika i nastave povijesti te sudjeluje u stručnom usavršavanju nastavnika. U velikom razgovoru za Lupigu Koren će primijetiti kako danas u hrvatskoj javnosti, dobrim dijelom zahvaljujući i pojedinim povjesničarima, vlada atmosfera koja ne dozvoljava nikakvo propitivanje, osobito o temama iz nacionalne povijesti. "Pokušaji da se deklaracijama ili zakonima normira ili propiše što bi ljudi trebali misliti o prošlosti dugoročno se uglavnom pokažu kontraproduktivnima", objašnjava Koren, zaključujući kako je dobra historiografija ona koja nudi kritičko bavljenje prošlošću.
ANALIZA IZBORNOG TRILERA: „Da smo neki otok u Pacifiku vjerojatno bismo bili diktatura“

ANALIZA IZBORNOG TRILERA: „Da smo neki otok u Pacifiku vjerojatno bismo bili diktatura“

„Makedonski nacionalizam je proizvod mita da je Makedonija postajala prije nego što je postojala“, reći će nam uz šalicu salepa Denko Maleski, prvi makedonski ministar vanjskih poslova i diplomat koji je devedesetih organizirao makedonsko veleposlanstvo pri Ujedinjenim narodima, a potom se povukao iz politike. Prisjetit će se kako su mu u ta vremena, kada se Jugoslavija raspadala, Tuđman i Milošević djelovali kao vulkani koji samo što nisu eruptirali. Smatra kako bi, da je neki otok na Pacifiku, Makedonija danas bila diktatura, a ovako se trsi biti demokratsko društvo jer je u Europi samo takvo uređenje prihvatljivo. Uvjeren je kako će se sada, nakon gustih izbora u kojima je Makedonija doživjela prevrat riješivši se političkog monopola, nastupiti neki do sad nepoznati problemi. No, veseli ga što vidi da sve više jača jedna kozmopolitska ideja kod mladih ljudi kojima je dojadilo inzistiranje na etničkom.
IZBORNI TRILER: „Narod u Makedoniji više ne nasjeda na sve te laži“

IZBORNI TRILER: „Narod u Makedoniji više ne nasjeda na sve te laži“

Uoči dugoočekivanih parlamentarnih izbora u Makedoniji sjedište udruge Civil, smješteno u samom središtu Skoplja, izgleda kao prava novinska redakcija. U golemom oblaku dima, svi su užurbani, svake minute rađaju se nove ideje. Pristigle informacije se odmah šalju na razne društvene mreže, a onda se iščekuju reakcije. U takvoj atmosferi razgovarati smo s voditeljem Civila, Xabirom Derallom, poznatim kao žestoki kritičar vlasti, a kao takav, po receptu poznatom na cijelom Balkanu, proglašava ga se domaćim izdajnikom i stranim plaćenikom. „Ovdje se samo crkve grade, a križevi niču na gotovo svakom brdu u Makedoniji, pa i tamo gdje živi nekršćansko stanovništvo, dovoljno je da imaju samo tri kuće Makedonaca i dolazi vam križ“, kaže nam Deralla. Dugogodišnjeg premijera Makedonije, Nikolu Gruevskog, opisat će kao populistu s nacionalističkom retorikom, dok će za oporbu istaknuti kako i ona ima također koruptivne apetite.
RAZGOVOR SA SONJOM BISERKO: „Zbog političara se narodi u regionu gledaju preko nišana“

RAZGOVOR SA SONJOM BISERKO: „Zbog političara se narodi u regionu gledaju preko nišana“

„U Srbiji se stalno održavala slika o Hrvatskoj kao o ustaškoj državi. Pritom, pokazalo se da je hrvatska javnost organizovana mnogo bolje nego naša. Bila je vrlo žestoka reakcija na mnoga negiranja antifašističkog pokreta i svega što je ostvareno nakon rata, pokazalo se da je jača i artikulisanija javnost nego što postoji kod nas, kada je reč o ispadima funkcionera i krugova u Srbiji koji negiraju sve što se u Jugoslaviji dešavalo u 20. veku“, kaže u intervjuu za Lupigu Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. S njom razgovaramo nakon novih salvi optužbi za špijunažu i enormno bogaćenje nevladinih organizacija, koje ispaljuju ekstremisti na političkom i medijskom polju. Kaže, kako se zbog političara narodi u regionu gledaju preko nišana, a sve se više budi populizam, čemu pogoduje metež u međunarodnoj politici - što je situacija koja mobiliše i homogenzuje naciju.
MIRJANA MIOČINOVIĆ: „Ne dopuštam da se neko nedoličan koristi imenom Danila Kiša kao svojom zastavom“

MIRJANA MIOČINOVIĆ: „Ne dopuštam da se neko nedoličan koristi imenom Danila Kiša kao svojom zastavom“

„Nemam prava da se mešam o ono što drugi pišu o Danilu Kišu i njegovom delu, a bilo je neopisivih gadosti. Ja imam samo pravo da ne dopustim da se neko nedoličan koristi njegovim imenom kao svojom zastavom, što je bio slučaj sa književnom grupom koja je želela da nekakvoj svojoj književnoj nagradi daju Kišovo ime. To pravo u ovom času nikome ne bih dala zbog čudovišnog bujanja književnih nagrada i često sasvim nedostojih dobitnika“, kaže u intervjuu za Lupigu Mirjana Miočinović, teatrolog i prevoditelj. Pri zadnjemu našem kontaktu me pristojno moli: “Molim vas samo da me ne pretvarate u ‘teatrološkinju’, jer ne hajem za rodnu ravnopravnost koja dovodi do rogobatnih i gotovo unižavajuće smešnih reči”. Razgovarali smo o vremenu u teatru, o histrionstvu, političkom teatru, političkoj regresiji, ostavštini Danila Kiša o kojoj kao njegova bivša supruga i nasljednica prava brine...
RAZGOVOR S NOVINAROM JERKOM BAKOTINOM: Ako govorite ono što se gazdi ne sviđa, vrlo brzo ste na ulici

RAZGOVOR S NOVINAROM JERKOM BAKOTINOM: Ako govorite ono što se gazdi ne sviđa, vrlo brzo ste na ulici

„Ne znam na temelju čega bismo mogli govoriti o bilo kakvim pozitivnim pomacima, a kamoli na području javnog informiranja. Primjećujem neprekidan pad u sve dublje blato većine hrvatskih mainstream medija, poput izdanja HanzaMedie ili Večernjeg lista, koji padne u veću kaljužu taman kada pomislite da niže ne može - a onda otkrijete da može. O posljedicama Hasanbegovićevog iznimno uspješnog blitzkriega na neprofitne medije ili Treći program radija da ne govorimo - bojim se da je šteta tu uglavnom nepopravljiva“, rezimira u intervjuu za Lupigu novinar Jerko Bakotin. Dodat će kako je HRT priča za sebe, jer tamo ne samo da su potjerani najbolji novinari poput Saše Kosanovića, nego je javni servis danas utvrda "državotvorne misli", što se, kaže, moglo vidjeti i prilikom izvještavanja o optužnicama za zločine u Orašju, pri čemu državotvorstvo uglavnom podrazumijeva manipulaciju i falsifikat.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

    11.07.2020.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Negiranje genocida u Srebrenici pitanje je dobrog odgoja

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

    09.07.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Paradoksalno, težak poraz sreća je u nesreći za SDP

  3. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

    23.06.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: „Srpski životi su važni???“

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije