NEOČEKIVANO SPORO CIJEPLJENJE

„Tek ćemo na kraju pandemije vidjeti tko je vodio bolju politiku“

ritn by: A.B. | 07.03.2021.
NEOČEKIVANO SPORO CIJEPLJENJE: „Tek ćemo na kraju pandemije vidjeti tko je vodio bolju politiku“
U suradnji s podkastom Radio Karantin, kojeg su u doba pandemije koronavirusa pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s kolegom Bojanom Pančevskim, dopisnikom renomiranog lista Wall Street Journal iz Berlina, koji posljednjih mjeseci, osim posljedica pandemije, intenzivno prati i proces cijepljenja u Europskoj uniji. A taj proces ide bitno sporije nego što se očekivalo, pa ne čudi što država članica Europske unije nema na vrhu statističkih ljestvica o trenutno najprocijepljenijim zemljama na svijetu. Na tim listama u vrhu su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Bahrein, Maldivi, Sjedinjene Američke Države, Čile i Srbija. Dok, primjerice, Izrael ima 95,5 doza cjepiva na 100 stanovnika pa sada lagano ukida restriktivne mjere, u susjednoj Srbiji je to 23,8, a u Hrvatskoj tek 5,9 što je i jedna od najmanjih brojki u Europskoj uniji.

U suradnji s podkastom Radio Karantin, kojeg su u doba pandemije koronavirusa pokrenuli Jelena Visser i Aleksandar Kocić, Lupiga donosi razgovor s kolegom Bojanom Pančevskim, dopisnikom renomiranog lista Wall Street Journal iz Berlina, koji posljednjih mjeseci, osim posljedica pandemije, intenzivno prati i proces cijepljenja u Europskoj uniji. A taj proces ide bitno sporije nego što se očekivalo, pa ne čudi što država članica Europske unije nema na vrhu statističkih ljestvica o trenutno najprocijepljenijim zemljama na svijetu. Na tim listama u vrhu su Izrael, Ujedinjeni Arapski Emirati, Velika Britanija, Bahrein, Maldivi, Sjedinjene Američke Države, Čile i Srbija. Dok, primjerice, Izrael ima 95,5 doza cjepiva na 100 stanovnika pa sada lagano ukida restriktivne mjere, u susjednoj Srbiji je to 23,8, a u Hrvatskoj tek 5,9 što je i jedna od najmanjih brojki u Europskoj uniji. 

Na samom početku razgovora Pančevski će odgovoriti na pitanje je li Europska unija podbacila kada govorimo o masovnom cijepljenju.

„Cijepljenje u Europskoj uniji ide dosta sporo i glavni je problem u tome što je EU naručila veliki broj cjepiva i to različitih cjepiva, ali, nažalost, naručili su malo kasnije nego konkurencija, poput SAD-a, i pod takvim ugovorima da će ustvari veći dio tih cjepiva početi stizati tek u drugom kvartalu ove godine. Na neki način su tim svojim poslovanjem s proizvođačima cjepiva propustili osigurati dovoljnu količinu za prva tri mjeseca. Negdje se prognozira da će od kraja ožujka ili početka travnja biti dovoljno cjepiva da se više ljudi cijepi širom EU, što sad nije slučaj. U Njemačkoj jako sporo ide i još uvijek se cijepi ta visoko prioritetna grupa ljudi iznad 75 godina starosti. Usput, EU ima i velike probleme s logistikom – neke zemlje više nego druge. Dancima, recimo, ide odlično, jer je to mala zemlja s dobrom digitalnom infrastrukturom, što je jako važno za cijepljenje, a toga nema u Francuskoj gdje je jako komplicirano rasporediti termine cijepljenja. U Francuskoj i Njemačkoj još postoji i problem s cjepivom AstraZenece jer je u medijima bilo nekih negativnih mišljenja o tom cjepivu, koja su možda pogrešno shvaćena, ali ljudi se sada ne žele cijepiti s njim. Ministar zdravlja u Njemačkoj rekao je kako je tek 15 posto zaliha cjepiva AstraZeneca upotrijebljeno“, kaže Pančevski.

Bojan Pančevski
"S trgovačke, ekonomske i pravne točke gledišta EU je napravila dobar posao, ali to je trajalo dugo i uzrokovalo kašnjenje u cijepljenju" - Bojan Pančevski (FOTO: Twitter/BojanPancevski)

Na pitanje kako se dogodila ovako loša početna reakcija Europske unije, Pančevski odgovor nalazi u predugačkim pregovorima Europske komisije o uvjetima nabave cjepiva od proizvođača. 

„Velika Britanija je te ugovore potpisala još u lipnju i osigurala ogromna sredstva kako bi ona bila prva na spisku za isporučivanje, a onda su brzo i odobrili cjepiva za upotrebu. U EU je sve to trajalo puno duže. EU je tek u listopadu potpisala ugovore sa Pfizerom i BioNTechom, zato što su dugo pregovarali i pokušavali dobiti bolje uvjete koje su na kraju i dobili. Dakle, iz perspektive Europske komisije, koja je jedna birokratska organizacija, javna služba EU, oni cjepiva plaćaju manje nego Washington, London, arapske zemlje ili Izrael, a također su dobili neke kompromise oko pravne odgovornosti proizvođača za svoj proizvod. S trgovačke, ekonomske i pravne točke gledišta oni su napravili dobar posao. Ali to je trajalo dugo i to je prouzrokovalo kašnjenje u cijepljenju. Drugi problem je to što je Europska agencija za lijekove (EMA) mjesec dana dulje provjeravala cjepiva nego što su to radili Englezi“, objašnjava novinar Wall Street Journala.

Pančevski će ustvrditi i kako proces nabave cjepiva u Europskoj uniji nije bio baš najtransparentniji

„EU je rekla kako se radi o ugovorima s proizvođačima koji su zahtijevali diskreciju i tu se vidi da su taj posao odradili iz klasične perspektive trgovačkih pregovora. To je glavni posao Europske komisije, da ispregovara ugovore za zemlje članice. Neki ugovori su objavljeni, ali ne sasvim, jer je veliki dio tih ugovora bio redigiran. U SAD-u su u samom startu objavili cijene, a u EU to nisu učinili, što nije za očekivati kada je u pitanju trošenje javnih sredstava, pogotovo što ovo nije klasičan trgovački dogovor, nego se radi o javnom zdravlju“, objašnjava Pančevski.

Sugovornik će ustvrditi i kako unatoč činjenici da je nabava cjepiva u Europskoj uniji bila centralizirana, proces cijepljenja ima različit tempo u različitim državama članicama, jer svaka članica za sebe organizira logistiku cijepljenja. U logistici su, kaže, najbolji Danci, dok Francuzima i Nizozemcima za sad snalaženje u novonastaloj situaciji ide loše

„Nijemci su negdje u sredini. Bugarima ide loše, a Rumunji i Mađari su među boljima, dok je Malta odlična. Manje zemlje prednjače, jer je lakše organizirati cijepljenje među manjom populacijom, ali i pored toga, čini se da se neke zemlje nisu snašle iako su imale dovoljno vremena da se pripreme. Razlozi su različiti – negdje je politička situacija komplicirana i nema efikasne vlasti da to sve isplanira i provede, ili, poput Francuske, vrlo veliki broj ljudi odbija primiti cjepivo“, smatra Pančevski. 

AstraZeneca
"AstraZeneca nije dobro napravila studiju o trećoj, posljednjoj fazi ispitivanja cjepiva" (FOTO: HINA/EPA/Jung Yeon-Je)

U razgovoru će Pančevski govoriti i o sporu Europske unije s kompanijom AstraZeneca zbog toga što ova tvrtka ne može isporučiti dovoljan broj ugovorenih doza cjepiva, a osim toga vlasti nekih zemalja, kao što je to Njemačka, ne preporučuju cijepljenje osoba starijih od 65 godina s ovim cjepivom. 

„AstraZeneca nije dobro napravila studiju o trećoj, posljednjoj fazi ispitivanja cjepiva, odnosno, nisu dobro prezentirali podatke, tako da je to već u startu izazvalo kontroverzu. Nije prijavljen dovoljan broj ljudi starijih od 64 godine koji su primili to cjepivo kako bi se moglo reći koliko je ono efikasna u toj starosnoj grupi. Europska agencija za lijekove odobrila je cjepivo za opću upotrebu, ali onda države same odlučuju hoće li tu preporuku prihvatiti ili nešto dodati. Recimo, Francuzi i Nijemci su odlučili da ga ne preporučuju osobama starijim od 64 godine. I onda je Emmanuel Macron rekao kako je ovo cjepivo praktično beskorisno za starije ljude, što uopće nije točno. To je izjava koja nema veze s mozgom, ali to se više ne može poreći. I u Njemačkoj se svašta govorilo u medijima i sada postoji atmosfera da nešto nije u redu s tim cjepivom i da bi se trebalo čekati cjepivo Pfizera i BioNTecha. Angela Merkel nije iznijela sud o tom cjepivu, već je samo rekla kako ne spada u kategoriju ljudi koji je mogu primiti. Sve je to još pogoršalo tu atmosferu i to je postalo problem“, tvrdi Pančevski. 

Dopisnik Wall Street Journala iz Njemačke ukratko je analizirao i stanje u nekim bivšim jugoslavenskim republikama u kojima cjepiva gotovo da i nema, jer su se neke od njih pri nabavi cjepiva oslanjale isključivo na Europsku uniju, što je, prema njegovom mišljenju, bila katastrofalna pogreška

„Među tim zemljama nisu samo Sjeverna Makedonija i Kosovo, već i Albanija i BiH, koje na kraju nisu dobile ništa i okrenule su se Rusiji i Kini pa sada pokušavaju kupiti nešto od njih i kopirati uspjeh Srbije, koja vodi, ne samo u regiji, već je druga u cijeloj Europi, po broju cijepljenih. U Srbiji ljudi mogu birati između četiri cjepiva, što je nemoguće u drugim zemljama. Mađarska je jedina zemlja EU koja sada ima i rusko i kinesko cjepivo. I oni su se ugledali na Srbiju, a to znam jer sam razgovarao sa službenicima iz Budimpešte koji su mi rekli da pomno prate situaciju u Srbiji i kada je stigla informacija kako Srbi misle da su cjepiva dobra i da djeluju, onda su ih i oni naručili od Rusa i Kineza. Mađari imaju pet cjepiva, ali tamo ne možete birati, već ono što dođe u vaš okrug to i dobijete. Ako odbijete, vraćate se nazad u sistem i počinjete iznova. I to je logično, jer kad bi svi birali, neka cjepiva nitko ne bi uzimao. Evo što se dogodilo s AstraZenecom – minimum 1,2 milijuna cjepiva stoji u hladnjaku“, rezimira Pančevski. 

Sputnik V
"Rusko cjepivo je puno transparentnije od kineskog" (FOTO: HINA/EPA/Miguel Gutierrez)

Komentirajući situaciju s ruskim cjepivom Sputnik V, objasnit će kako je njemačka premijerka Angela Merkel pokazala zanimanje za to cjepivo, ali da sve zemlje u EU, izuzev Mađarske, solidarno čekaju da Sputnik V odobri Europska agencija za lijekove. 

„Zemlje članice ne moraju čekati na EMA-u, ali do sada su se na to da unilateralno odobre cjepiva iz Rusije i Kine drznuli samo Mađari. To mogu svi napraviti, ali neće, svi su solidarni, drže se na istoj liniji i čekaju EMA-u da donese svoj sud. Teoretski to bi mogli napraviti i Francuska i Njemačka koje imaju odlične institute na kojima bi ta cjepiva mogla biti ispitana jako brzo i jako dobro, ali se oni drže te europske solidarnosti. A što se tiče ruskog cjepiva, ono je puno transparentnije od kineskog. Ruski znanstvenici iz instituta Gamelea, koji su razvili cjepivo, objavili su studiju u stručnom časopisu Lancet, dok za kinesko cjepivo nismo vidjeli podatke iz te treće, najvažnije faze istraživanja. Tako da je rusko cjepivo sada na dobrom glasu u Europi. Merkel je izjavila kako bi, ukoliko EMA odobri Sputnik V, ona rado vidjela da se njome cijepi u EU i Njemačkoj“, kaže Pančevski. 

Slabu točku ruskog cjepiva i razloge ruskog otezanja s podnošenjem zahtjeva Europskoj agenciji za lijekove za odobrenje tog cjepiva u EU, Pančevski vidi u ruskim proizvodnim kapacitetima.

„Druge kompanije, poput Pfizera i BioNTecha morale su prikazati da imaju certificirane industrijske kapacitete za proizvodnju cjepiva, koji su u mogućnosti isporučiti određene količine. E sad, Rusi možda i nemaju te kapacitete, s obzirom da je cijepljenje i kod njih jako sporo. EU je jedna birokratska tvorevina koja se drži standarda i tu nema fleksibilnosti. U normalnoj situaciji odobravanje lijeka koji se daje ljudima traje godinama. U ovoj pandemiji je oboren rekord time što je za nepunu godinu odobreno novo cjepivo. To se nikada prije nije dogodilo, to je izuzetna situacija, ali EU ipak još nije toliko fleksibilna, tako da ja ne vjerujem kako Rusi mogu proći na foru urgentnosti. Znam da je, kada je Pfizeru kasnilo odobrenje od EMA-e, glavno pitanje koje su analizirali bila upravo proizvodnja. To je birokracija i tu nema naprijed-nazad. To je dobro jer štiti potrošača, ali tek ćemo na kraju pandemije vidjeti tko je vodio bolju politiku. Možda se mali rizik isplati više nego čekanje“, zaključuje Pančevski. 

Za kraj razgovora sugovornik će analizirati i ideju uvođenja takozvanih „COVID-pasoša“ koji bi građanima omogućavali putovanja u druge države, a temeljili bi se na svojevrsnom standardiziranom certifikatu s QR kodom koji bi se na granicama skenirao. 

„Diskutiralo se o tome bi li ljudi koji imaju te certifikate trebali imati veća prava u smislu slobode kretanja, ali će to na kraju biti pitanje za nacionalne vlade. Grci su već odlučili da će otvoriti zemlju za turizam u svibnju za putnike koji imaju certifikat da su se cijepili. Grčka ima interes da prizna te certifikate iz Srbije jer im tradicionalno puno turista iz Srbije dolazi svakog ljeta. Grci su mi rekli da će ili priznati cjepiva koja su priznata u EU ili cjepiva koja je odobrila Svjetska zdravstvena organizacija i to još nije jasno“, napominje Pančevski.

Emisiju možete poslušati u nastavku. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/EPA/Cesare Abbate

Ovaj tekst nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u sklopu projekta "Hrvatska u koronakrizi"

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

    03.04.2021.

    Lana Bobić

    SHORT STORY SHORT: HDZ nas je naučio da je otpor uzaludan

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

    28.03.2021.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Kakav je to primjer Zoran Milanović?

  3. BURE BARUTA: Put za ilovaču

    24.03.2021.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Put za ilovaču

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije