"Ne vidim u Hrvatskoj perspektivu niti kao njezin građanin, niti kao pisac, za nikoga osim za članove i simpatizere vladajuće stranke, ma koja stranka bila na vlasti. Ako sam to do odlaska iz Hrvatske tek slutio, nakon četiri godine na europskom tržištu rada, u to sam se do kraja i uvjerio. No tu sam gdje sam iz jednostavnog razloga što nigdje drugdje osim tu i ne pripadam, tako da ću svojim radom nastaviti kreirati kulturni identitet zemlje bez obzira na to koji lopov, psihopat ili neinteligentni, nepismeni, primitivni, agresivni debil sjedio u Vladi i u Saboru. Tu sam se rodio, tu ću i umrijeti. Pa ako treba i od gladi. Što sad? Mogao sam i gore proći. Mogao sam poginuti 1991. i ne doživjeti da imam djecu, gledati sina i kći kako odrastaju u ispravne ljude", kaže u intervjuu za Lupigu pisac Zoran Žmirić. Premda je prepoznat kao antiratni pisac i dobitnik je brojnih nagrada i priznanja, Žmirić vjerojatno neće – a trebao bi – dobiti nagradu za ljudskost

Novog hrvatskog ambasadora Klimatskog pakta Europske unije, inicijative koju je utemeljila Europska komisija, već ste imali prilike susretati na Lupigi. Naime, Nikola Biliškov, znanstvenik zaposlen na Zavodu za kemiju materijala Instituta Ruđer Bošković, već dugi niz godina u svom fokusu ima zaštitu okoliša. "Nastavljamo aktivno pratiti rad političara, nastojimo im pružati znanstvene temelje za donošenje klimatski relevantnih političkih odluka, a spremni smo ih i kritizirati, uvijek na temelju znanstvenih činjenica. Vjerojatno smo zanimljiva i neočekivana pojava, ali mislim da smo to uspjeli dobro iskoristiti, tako da se, kao znanstvenici, držimo u međuprostoru između civilnog društva i politike. Mrski virus SARS-CoV-2 je preusmjerio i omeo naše djelovanje, ali nije nas uspio suzbiti", kaže novi hrvatski ambasador Klimatskog pakta u podužem razgovoru za Lupigu.

"Gledajući od Drugog svjetskog rata na ovamo nijedne druge godine u Hrvatskoj nije umrlo toliko ljudi. Državni zavod za statistiku objavio je podatke za prošlu godinu - 22.000 je razlika između broja umrlih i broja rođenih, što je najveća razlika do sada. Imali smo 57.000 umrlih. Dakle, postoji porast smrtnosti koji je i više nego evidentan", kaže u razgovoru za Lupigu Branko Kolarić, epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade Republike Hrvatske. Uvjeren je da su nadležni neke mjere donijela prekasno i da je to jedan od razloga zbog kojih je Hrvatska među zemljama koje imaju najveću smrtnost od Civda-19. "Zbog Covida-19 izgubili smo jedan manji hrvatski grad, veličine Ogulina ili Gospića", primjećuje Kolarić, koji komentira i slučaj svog kolega iz Savjeta, Gordana Lauca. "Njegove su poruke pogrešne i sigurno nanose štetu", smatra Lupigin sugovornik kojeg neki protivnici cijepljenja često nazivaju "covid plaćenikom".

"Vjerojatno je trenutno najvažnije da se sad u istraživanjima koristi i umjetna inteligencija. Korištenjem umjetne inteligencije možemo kreirati kataloge potresa koji su enormno bolji nego ikad prije. I u tom slučaju možda će postati lakše naći neki uzorak seizmičnosti koji bi nas precizno upozoravao na razorni potres, a koji nam je dosad promicao", kaže u razgovoru za Lupigu jedan od najvećih svjetskih stručnjaka na temu potresa, Warner Marzocchi, profesor geofizike i prognoziranja prirodnih rizika na Sveučilištu Federico II u Napulju. Marzocchi je ujedno i jedan od autora sustava prognoziranja potresa, a bio je i član međunarodne komisije osnovane nakon razornog potresa u L'Aquili koji je 2009. godine ubio više od 300 ljudi i uništio ili oštetio na tisuće zgrada. Zadatak je bio sastaviti izvještaj o tome što je poznato o mogućnostima predviđanja i prognoziranja potresa te kako se ta znanja mogu iskoristiti u praksi.

Skoro 30 godina od svojeg nastanka, berlinski bend Ivanke Mazurkijević i njenih prijatelja La Folee – ugledao je svjetlo dana i imat će promociju u ponedjeljak. Tako je Ivanka Mazurkijević - IvaneSky nakon otkazanog vjenčanja s Damirom Martinovićem-Mrletom koje se trebalo desiti početkom rujna, prekinutog koncerta grupe Stampedo na Green Festivalu, ovime zapravo predstavila stilski raspon između utjecaja Nine Hagen i Shirley Bassey, dok je Fišterova produkcija pošla smjerom produkcije Princea Bustera, autora suvremenog jamajčanskog zvuka na čijim su zasadama stasali i na kojeg su se ugledali kasniji ska i reggae izvođači. No, Fišter nije stao na tome, već se podjednako ogledavao i prema new waveu, a album je poprimio obrise jednog kozmopolitskog džuboksa iz avanture koja počinje u starom berlinskom Tachelesu i nakon uličnog festivala u Notting Hillu, završava na bureku i jogurtu na putu za Hrelić.

"Mi smo po stanovništvu među deset najstarijih država u svijetu, a pandemija je definitivno još skratila očekivano trajanje životnog vijeka. U Hrvatskoj se očekivano trajanje života pri rođenju u 2020. smanjilo za muškarce otprilike za osam mjeseci, a za žene sedam mjeseci. Ako pogledate statistiku, Hrvatska je prošle godine imala deset posto veći mortalitet nego godinu prije. I onda neki kažu da korona ne postoji", govori nam demografkinja Sanja Klempić Bogadi s kojom smo razgovarali na temu starenja u doba koronavirusa. Naša sugovornica će primijetiti i nešto što se u društvu vidjelo kroz medije. "I ne samo kroz medije, nego i kroz istupe nekih političara, čak i znanstvenika, postojala je tendencija da je smrt starijih osoba tijekom pandemije neka prihvatljiva smrt, jer to bi se 'ionako, prije ili kasnije, dogodilo'. E, to je za društvo 21. stoljeća, koje se smatra demokratskim, po mom mišljenju, duboko neprihvatljivo", primjećuje Klempić Bogadi.