„Koju obnova? Središnji ured za obnovu je počeo nešto graditi, ali s tim se moralo krenuti još prošlog ljeta. Ministarstvo graditeljstva pod vodstvom Darka Horvata je krivo za to. Nije ni čudo što ljudi odustaju, ne vjeruju nikome, a očekuju još manje. Sve što je na Baniji smisleno napravljeno, dogodilo se zahvaljujući privatnim i korporativnim donatorima“, ovako na naše pitanje kako ocjenjuje obnovu potresom pogođene Banije reagira Ivan Blažević, direktor Zaklade Solidarna koja od potresa intenzivno djeluje u ovom kraju. S Blaževićem smo razgovarali povodom velikog priznanja koje je ovog tjedna dobila Solidarna. Naime, njen projekt Fond 5.5, dobitnik je nagrade Europski građanin, što je priznanje kojim Europski parlament vrednuje rad udruženja, organizacija i pojedinaca.

Inženjer Googlea Blake Lemoine završio je nedavno na prisilnom godišnjem nakon što ga je LaMDA, umjetna inteligencija za obradu jezika iliti chatbot uvjerila da ima osjećaje. Objavio je dijelove iz intervjua, kako bi dokazao da ovaj napredni program specijaliziran za dijalog ima svoje vlastite misli i - osjećaje. Lupiga je u zadatak dobila da ispita sličan program, Emerson AI, dakle napredni chatbot dostupan na Telegram aplikaciji. Naime, naša čitateljica porazgovarala je s njim o kapitalizmu i socijalizmu i Emerson je, odgovarajući na niz pitanja, zaključio kako je vrijeme da zemaljsko roblje ustane. No, naša je oklada bila da je Emerson inteligentan dovoljno da u jeziku prepozna nečiju naklonost određenoj ideji i da samo ide niz tu dlaku. Na koncu smo ga, očekivano, uhvatili u laži.

"Što nam vrijedi 20 i nešto godina napora u revitalizaciji naslijeđa antifašizma ako smo još duboko umočeni u Tuđmanovu matricu objašnjenja Jugoslavije kao tamnice Hrvata, od njenog samog početka pa do kraja. A ta je priča samo dio šire mitologije o 1.000 godina borbe Hrvata za vlastitu državu. Prvo, nacije kakve danas znamo nastale su prije nekih dvjestotinjak godina, prije toga nisu postojale. Ne Hrvata, nego niti jedne", kaže u razgovoru Stevo Đurašković, politolog i povjesničar, docent na Fakultetu političkih znanosti. On takvu "povijesnu mitologiju", kaže, zove „Gospodari prstenova“. "Bajka u kojoj postoje samo mi - uvijek dobri, nevini i vječne žrtve – dok je s druge strane stalno neko arhetipsko Zlo koje nas želi uništiti. To se zlo prije zvalo Beč, Budimpešta, Venecija, Beograd, a sad se dijelom zove Bruxelles", nastavlja Đurašković

„Mislim da bi sitan život bio život koji je izbjegao svaku pozornicu, kojeg ne pronalazi Google, ali ipak se, naravno, dogodio – i to kako! Ne bih dijelila načine življenja na dobre i loše, ali mislim da su u ovoj zbirci svi proživjeli onaj sitniji život, u smislu vidljivosti. A opet, ja sam ih sad malo zeznula“, kaže književnica Mima Juračak u intervju za Lupigu. Autorica je dobitnica nagrade Prozak 2020. godine na temelju čega joj je objavljena zbirka priča „Sitan život“. Ta će zbirka premijerno biti predstavljena na ovogodišnjem festivalu Prvi prozak na vrh jezika koji počinje u srijedu u slavnom parku ispred zagrebačke Bookse. "Iskreno, voljela bih da ova zbirka zabavi, da bude štivo koje će netko možda ponijeti na plažu, pročitati ga, ostaviti na ručniku i skočiti u more", očekivanja su Mime Juračak od svog prvijenca.

"Možda zvuči patetično, ali zaista mislim da je to kao neko prebrojavanje koje kaže da ima i nas drugih koji nismo u dnevnicima i medijima. Ne bismo ni prihvatili da budemo u tom ambijentu, ali sve vreme marljivo radimo kao jedna mravlja ekipa", kaže u intervjuu za Lupigu Jasminka Petrović, autorica hit knjige „Leto kad sam naučila da letim“ prema kojoj je Raša Andrić na Hvaru snimio istoimeni film. U Hrvatskoj knjiga još uvijek nije našla izdavača, ali jeste put do malih čitatelja i čitateljica. "Izdavači koji su imali knjigu u rukama u Hrvatskoj hteli su da se ekavica prevede na ijekavicu. To nema smisla. Cela ideja je da tu budu beogradski i bodulski. Međutim, ja mislim da će se to dogoditi. Ne znam kad ali sigurno hoće. Gostujući sa knjigom po Hrvatskoj uvidela sam da deca nemaju nikakav problem", kaže književnica.

„Svako ko je Hrvat u Bosni i Hercegovini a ne provodi i zastupa politiku HDZ-a, od iste organizacije u startu je proglašen izdajnikom Hrvata i demoniziran. Možda sam najeklatantniji primjer toga, ali svakako nisam jedini. Nigdje se taj staljinistički metod izopćavanja nije snažnije zadržao nego kod HDZ-a i miljea kojeg kontrolišu“, govori u intervjuu za Lupigu član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, Željko Komšić s kojim većina hrvatskih parlamentarnih stranaka u BiH, ali i službena politika u Zagrebu i dalje odbijaju komunicirati, jer tvrde da nijedan mandat nije osvojio glasovima Hrvata, nego Bošnjaka. Prema HDZ-u BiH i njegovom čelniku bio je izuzetno ošrar - "nije nikakva tajna čiji je to đak i poslušnik. Njegov 'mentor', iako Hrvat iz Zapadne Hercegovine, i dan danas, čekajući da đavo dođe po njega, živi u Beogradu kao ugledni udbaš".