"Reviziju povijesti na svaki način pokušavaju napraviti Janšina Slovenska demokratska stranka, kao i jedan mali koalicijski partner, satelitska stranka Nova Slovenija. Obje su tijesno vezane za Katoličku crkvu, a Katolička crkva je za vrijeme Drugog svjetskog rata bila izuzetno kolaboracionistička. I ona to pokušava opravdati. To je taj dio koji se povijesno vezuje za kolaboracionizam i pokušavaju ga nekako opravdati", kaže u velikom razgovoru za Lupigu ugledni slovenski povjesničar Bože Repe. S profesorom na Filozofskom fakultetu u Ljubljani i voditeljem istraživačke grupe o povijesti bivše Jugoslavije razgovaramo povodom nedavno Dana sjećanja na žrtve komunističkog nasilja, kojeg je prije odlaska proglasila vlada Janeza Janše kao jednu od svojih zadnjih ostavština.

"Zar je to zaista takav prekršaj na koji je DORH trebao trošiti svoje i sudske resurse? Jesmo li narušili društveni poredak time, jesmo li nekome uskratili nešto, jesmo li diskriminirali nekoga? Koji je rezultat takve liste - to da u gradskom vijeću grada Osijeka i dalje imate gotovo upola manje žena od onih 40 posto", govori za Lupigu koordinatorica platforme Možemo i saborska zastupnica Sandra Benčić. Radi se o slučaju koji kao da je ispao iz nekog skeča Nadrealista. Naime, Državno odvjetništvo tužilo je platformu Možemo jer je na izbornoj listi imala više žena nego muškaraca. Revni tužiteljski tim zahtijevao je da se Možemo kazni s novčanom kaznom od 40.000 kuna. Na koncu je prošlog tjedna Možemo na sudu izvojevao prvu, doduše nepravomoćnu, pobjedu protiv „Nadrealista“.

„Svi mi znamo da Ruska federacija ima nuklearno oružje i nije bilo nikakve potrebe to dodatno naglašavati, osim da bi se pokušalo utjerati strah građanima Ukrajine i Europske Unije. No, takve izjave su samo vodile do još ujedinjenije Europe i intenzivnijih razmišljanja Finske i Švedske da se pridruže NATO savezu. Ostaje dojam kako je to još samo jedan pucanj u prazno i da ima kontra efekt od onog što je Ruska federacija očekivala“, kaže u razgovoru za Lupigu pravnik i politolog Goran Bandov, redoviti sveučilišni profesor međunarodnih odnosa i diplomacije te vanjski član Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora. Naš sugovornik upozorava kako je danas izuzetno bitno pronaći najuspješnije mehanizme za anuliranje rusofobije. "Tu je ključna uloga medija i obrazovnog sustava", smatra Bandov.

Jedan od makedonskih heroja koje je iznjedrila sveprisutna pandemija zove se Denis Jankulovski i medicinski je tehničar iz Skoplja. Zovu ga, jednostavno, Kosmonautko. Najveći dio pandemije proveo na terenu uzimajući brisove građana u njihovim domovima. Na samom početku „covid ere“ svoja je iskustva i saznanja dijelio na svom Facebooku, nerijetko razveseljavajući ljude objavama i pjesmom u tim depresivnim mjesecima. Reakcija građana nije izostala. Njegova pozitivna energija, nasmijanost, strpljivost i bezgranična ljubav ljudima je puno značila i ulijevala im nadu u neko bolje sutra. To se možda najviše moglo vidjeti kada je započela masovno cijepljenje. Naime, u sportskoj dvorani Boris Trajkovski, gdje se provodila masovna imunizacija stanovništva, Jankulovski je bio najpopularniji zdravstveni djelatnik. Svi su tražili kabinu broj 9.

"Ratko i ja mislimo da ne postoji prekoračenje granica u muzici, ako posmatramo geografski to svakako da. U Hrvatskoj smo imali predivna iskustva i želja nam je da našu aktivnost proširimo i u vašoj zemlji. Croatia Records se nametnula kao vodeća izdavačka kuća u regionu i prirodni tok stvari je da imamo svoje izdanje u njoj", kaže u razgovoru za Lupigu Radiša Teofilović, jedan od dvojice čudesnih blizanaca kojima Croatia Records uskoro izdaje novi album. Kako nam u intervjuu otkriva Radiša Teofilović, album donosi najbolje od njihovog tridesetogodišnjeg rada. Prostorno, u fokusu je, naravno, Balkan, ali onaj koji pripada cijelome svijetu i kojega su njih dvojica predstavljali u The Kennedy Centru u Washingtonu, u The Hall of Honor u Ottawi i koncertnim dvoranama koja nose imena Franza Liszta u Budimpešti, Čajkovskog u Moskvi i Mozarta u Beču.

"Dugotrajna indoktrinacija u politici, medijima, školama, u javnom prostoru, u djelovanju religijskih zajednica, stvorila je generacije mladih ljudi koji su radikalizovani mnogo više od svojih očeva. Ako bi izbili sukobi, oni možda ne bi imali nekadašnji intenzitet, pošto nema JNA ni jake Srbije, ali bi bili mnogo krvaviji, jer proizvedena mržnja je danas mnogo veća nego nekad", govori za Lupigu Jusuf Trbić novinar i pisac iz Bijeljine. Naš sugovornik objašnjava kako aktualne najave srpskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Milorada Dodika, o odcjepljenju Republike Srpske uzrokuju izgrede zastrašivanja povratnika i utječu na ljude u povratničkim sredinama, ali istodobno nije oklijevao progovoriti ni o opasnosti od bošnjačkog nacionalizma. "Taj je nacionalizam, uz sve prijetnje slijeva i zdesna, po mom mišljenju, glavni problem u BiH", smatra Trbić.