INTERVJU – REDATELJ „GAZDE“: „Godinu dana su nas ignorirali, a onda su se jučer sjetili da bi prikazali film“

INTERVJU – REDATELJ „GAZDE“: „Godinu dana su nas ignorirali, a onda su se jučer sjetili da bi prikazali film“

"Cijelo ovo vrijeme, otkako je snimljen film, mi smo „Gazdu“ nudili svim televizijskim kućama, apsolutno svim, i regionalnim i nacionalnim. Svima smo slali pisma ponude, ali bezuspješno. Svi su nas ignorirali. Iako, prvi nam je izbor bila Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizija, jer smo smatrali da je ispravno da ga emitira baš javna televizija. Jučer su se svi sjetili", kaže u razgovoru za Lupigu Dario Juričan, redatelj filma „Gazda“. Tek kada je i zadnjem naivcu postalo jasno da se privođenje Ivice Todorića, zvijezde njegovog filma, opasno približilo, hrvatske su televizijske kuće reagirale i napokon je "gazdu" sinoć emitirao RTL. "Ne smatramo da smo pobijedili, samo smo došli na svoje. A sada slijedi pravosudna trakavica koja neće ništa riješiti. Nije to nikakva skepsa, sasvim sam racionalan. Zar ne vidite kakve su pravosudne epiloge u posljednjih 20 godina imale neke velike afere?", objašnjava Juričan.
RAZGOVOR S AHMEDOM BURIĆEM: "Mladima nije lako, odrastaju u vremenu bez ideala"

RAZGOVOR S AHMEDOM BURIĆEM: "Mladima nije lako, odrastaju u vremenu bez ideala"

"Kao neko formiran u kulturnom kodu koji počinje oko Prokletija i Egejske Makedonije, a završava oko Trsta i Villacha, naravno da sam imao dilemu da odem negdje gdje, kako kažete, ima ozbiljan servis pa ljudi rade. Svijet isprva biva veliki, trajanjem to ostane, ali čovjek treba sve manji prostor da bi u njemu živio, i realizirao ono što radi", kaže Ahmed Burić u intervjuu povodom gostovanja na Spikiginu, koji će se u četvrtak održati u zagrebačkom caffe baru No Sikiriki. Već je provjeren na Pričiginu i to s ocjenom: odličan. S Burićem razgovaramo o publici koja je dočekala njegov nedavno objavljeni roman „Tebi šega što se zovem Donald?“, ali i o današnjem Sarajevu, o generaciji koja je mladost ispratila u ratnim devedesetima, a govoreći o mladima primijetit će kako danas mladima nije lako jer "odrastaju u vremenu bez ideala, kad je mojoj generaciji bilo dvadeset i jedna, barem je postojala neka nada".
INTERVJU - ĐORĐE MATIĆ: „Pravo na sjećanje zatiralo se sistemski, sistematično i trajno“

INTERVJU - ĐORĐE MATIĆ: „Pravo na sjećanje zatiralo se sistemski, sistematično i trajno“

„Punih je deset godina čak i privatna nostalgija bila opasna kontrabanda. Ni privatnost ti nisu dali više, ni osobne ni kulturne uspomene - što je tema o kojoj sam naširoko pisao u svojoj prošloj knjizi, upravo u kontekstu popularne glazbe, odnosno strategija kojima se kulturna (pod)svijest u pojedincu branila od cenzure prošlosti, brisanja i manipulacije sjećanja – što je jedan od glavnih motiva uostalom pod svakom represivnom vlašću“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Đorđe Matić. Ovaj pjesnik, esejist, publicist, urednik i koautor „Leksikona YU mitologije“ već oko dva i pol desetljeća živi u Nizozemskoj. Kaže kako bi svaki pisac, bio u egzilu ili ne, trebao naučiti barem još jedan jezik, s obzirom da je kod nas autorska monolingvalnost akutna, pogotovo u zadnjih četvrt stoljeća, te da postoji čitava generacija pisaca koji nikad nisu pročitali knjigu na drugom jeziku.
RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

Većina ga pamti po ikoničkim bendovima - Idolima, Filmu, Zabranjenom pušenju, Električnom Orgazmu, Azri i Šarlu akrobati. Prvo izdanje koje kao urednik potpisuje u gigantu Jugotonu, bio je YU Grupa - Među Zvezdama, a potom i Azra sa singlicama, odnosno Bijelo Dugme. On je legendarni Siniša Škarica i danas će mu u 72. godini života biti uručena nagrada za životno djelo, što je povod da porazgovara s Lupigom o svojem dugovječnom uredničkom stažu u diskografiji. „Praksa je bila da se ne uzimaju bendovi sličnog usmjerenja, to je bio slučaj sa sarajevskom scenom. Javili su se Zabranjeno pušenje s Das ist Walter, a za njim i Elvis J. Kurtović. Morali smo birati između njih dvoje i izabrali Pušenje. Poslije sam razgovarao s 'Elvisom' i gotovo mu se ispričao za to“, prisjeća se Škarica koji kaže kako današnjoj glazbenoj industriji urednici više ni nisu potrebni, dok će za EKV reći da su mu uvijek bili "malo artificijelni".
IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

„U nas, mislim na Bol, postoje samo dva godišnja doba: ljeto i zima – prođe ljeto dođe zima, prođe zima dođe ljeto. Lijepo bi bilo da imamo zimu s gostima i ljeto bez turizma. Ali tko će onda napuniti apartmane, a oni su prilagođeni upravo ljetnom vremenu odnosno, molit ću lijepo, turizmu?“, govori nam Ivica Jakšić Čokrić Puko. Od imena ovog bolskog multipraktik umjetnika, dobrog duha te zajednice, duža je samo njegova nemirna biografija. Na pitanje koji mu je od ta dva godišnja doba draži odgovorit će izravno. „Onaj između, recimo jesenski. Nema jesenskih ručnika, ležaljki, suncobrana, štekata, štandova, decibela, kaveza, restorana, cocktail barova, brodova, brodara, dragih putnika… i jesenskog karnevala – Živila jesen!“, kaže Ivica Jakšić Čokrić Puko, koji će intervju završiti vrlo neobičnom vremenskom prognozom.
INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

„Kad se bude u školi učilo da je Srebrenica genocid, kao nastavna jedinica, da su patriotkinje Žene u crnom, onda će sasvim malo biti tih koji će se zanositi lažima. Deca moraju dobijati političko obrazovanje, a kako da dobijaju kad vide da najmoćniji najviše krše zakon, da su izuzeti od zakona … Odgajamo male robove. Ljude koji će se sutra radovati da zauzmu mesto u procesu proizvodnje ili procesu pružanja usluga u firmama koje drže deca današnjih koji su pokrali društvenu imovinu“, bez dlake na jeziku kaže u velikom intervjuu za Lupigu, Zlatko Paković. U jeku priče o „unutrašnjem dijalogu“ o Kosovu, ovaj pozorišni režiser idealan je sagovornik za ovu temu, a kaže: „da sam ja vodio politiku siguran sam da bi Kosovo i danas bilo deo Srbije“. U razgovoru će primetiti kako se danas nalazimo u završenom procesu legalizovane pljačke,a da je vlast kod nas najveći kršilac zakona.
EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

„Fališ neće nestati zbog Vas, kao što zahvaljujući Vama i sličnima nije ni nastao“, pisali su u prosincu prošle godine organizatori Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ) ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Povod tom otvorenom pismu bila je odluka kojom se Fališu potpora Ministarstva kulture smanjuje, s 20.000 na 10.000 kuna, što su u Fališu prepoznali kao uvredljiv i jeftin pokušaj da ih se primiri sa svotom s kojom zapravo ne mogu ništa, ai se ne mogu ni buniti da nisu ništa dobili. Stoga su tu potporu jednostavno odbili. Devet mjeseci kasnije, upravo danas, unatoč svemu, otvorit će se peti Fališ. „Jedna osoba iz Kulturnog vijeća, koje je odlučivalo o potpori Ministarstva kulture, Fališ je nazvala opskurnim, neojugoslavenskim i neomarksističkim. Mogu garantirati da smo neomarksistički, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“, kaže u razgovoru za Lupigu direktor Fališa, Emir Imamović Pirke.
INTERVJU-DRAGO HEDL: „Ovo je prvi put da mi nude lovu, do sad su nudili samo ubijanje, prebijanje i lomljenje vrata“

INTERVJU-DRAGO HEDL: „Ovo je prvi put da mi nude lovu, do sad su nudili samo ubijanje, prebijanje i lomljenje vrata“

„Ovo je prvi put da mi je netko ponudio lovu. Ponude su do sada uglavnom bile izražene u uslugama: prebit ću te, slomit ću ti vrat, j…t ću ti mater, ubit ću te. Ovo je prva ponuda u kešu, a nakon objave snimka Lucićeve ponude vjerojatno i posljednja“, kaže u intervjuu za Lupigu Drago Hedl, novinarski doajen koji nas je ovih dana podsjetio koliko novinarstvo može biti važno. Snimka na kojoj HDZ-ov saborski zastupnik Franjo Lucić Hedlu nudi novac da ne piše o njegovim poslovima, izazvala je zgražanje djela javnosti. „Ako me možeš razumit, ako me ne možeš razumit, ako to tebi nešta znači, ako to nešta košta, ne znam koliko ćeš ti novaca za to dobit, ja ću to tebi platit jedan naprema tri“, čula je cijela Hrvatska kako Lucić Hedlu govori u telefonsku slušalicu. Zašto je ostao tako hladan na Lucićeve vapaje, zašto nije uzeo ponuđen novac i zašto ga nije mogao „razumit“, zanimalo nas je. „Kakav ste vi to čovjek?“, pitamo ga.
IGOR MIRKOVIĆ: „Normalan čovjek mora se prepasti svih tih pokušaja da se začepi usta umjetnicima“

IGOR MIRKOVIĆ: „Normalan čovjek mora se prepasti svih tih pokušaja da se začepi usta umjetnicima“

„To su ljudi koji svoju poziciju grade manipulirajući i razjarujući razočarane ljude. Oni kao papagaji ponavljaju jedno te isto: vašim se novcem financira protudržavna rabota. Vi ste izgubili sve, ostali ste na rubu egzistencije, da bi neki hohštapleri snimali filmove i pravili festivale protiv svoje domovine. Tako se preusmjerava pažnja: uvjerava se da uzrok njihovom siromaštvu nisu Agrokor, Sanader ili kriminalna privatizacija, nego Motovun Film Festival. Svakome tko je imalo trezven, jasno je na koliko laži počiva taj misaoni konstrukt“, objašnjava Igor Mirković, novinar, filmski redatelj i direktor Motovun Film Festivala, uzroke hajke koja se zadnje vrijeme podigla i protiv njega osobno i protiv samog festivala koji počinje ovog utorka. Organizacija ovakvog festivala, kaže, jedrenje je po olujnom moru. „Za nemali broj nas, koji radimo u ekipi, taj je festival puno više od običnog posla. Valjda se to onda osjeti u konačnom rezultatu“, primijetit će Mirković.
INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

Vlasnik izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić, pravi je hrvatski strip junak. Informatičar, obiteljski čovjek, svi ga nešto hvale, 'oće platit dobavljačima, ne živi od stripa, već - bez puno pretjerivanja - za strip. Zato je pokrenuo najljepšu - bez pretjerivanja - od svih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Nakon propasti Algoritma odlučio je staviti sva izdanja na popust, a za Lupigu govori o tome kako se protiv krize odlučio boriti bez da zakine svoju primarnu misiju: širenje evanđelja o stripu. Algoritam je izdavačima napravio otprilike ono što i Agrokor svojim dobavljačima, ali bez spašavanja države. "Zato npr. moja žena kupuje mlijeko kod kumice na placu ili eventualno mljekare Veronika koja ima svoje trgovinice, a ne u trgovačkim lancima, kad god je to moguće. Tako je sad i s Fibrom – pozvali smo ljude da kupuju direktno 'na izvoru'", kaže nam Šunjić u razgovoru.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije