POVODOM PETICIJE "NE U MOJE IME": "Pokazujemo da postoje i drukčiji katolici od onih koji su okupirali javni prostor"

POVODOM PETICIJE "NE U MOJE IME": "Pokazujemo da postoje i drukčiji katolici od onih koji su okupirali javni prostor"

"Vjernici su uglavnom naučili biti pasivnima. Takvim katolicima dovoljno je da budu podložni uputama svojih pastira: da kimaju glavom i šute radeći po svome i ne misleći o tom. Da budu naprosto „ofce“. Glasovi „direktora savjesti“, kako se govorilo u 18. stoljeću, upozoravaju ih da su Hrvati katolici i katolici u Hrvatskoj „dobri Hrvati“, a svi drugi njihovi neprijatelji. Vjernici koji ne žele biti „ofce“, osjećaju se kao izgnani iz vlastite Crkve", rezimira u razgovoru za Lupigu Jadranka Brnčić, znanstvenica zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje hermeneutiku primijenjenu na Bibliju, dok na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu drži izborne kolegije vezane uz spregu Biblije i kulture. Autorica je više studija, eseja i knjiga na temu kršćanstva, a prva je potpisnica jučer pokrenute peticije „Ne u moje ime“ kojom se iskazuje jasno nezadovoljstvo vjernika prema nekim anomalijama u hrvatskom društvu.
IVO JOSIPOVIĆ O NAPADIMA VIGILAREA: „Na sudu ćemo vidjeti jesmo li sekularna država ili katolička džamahirija“

IVO JOSIPOVIĆ O NAPADIMA VIGILAREA: „Na sudu ćemo vidjeti jesmo li sekularna država ili katolička džamahirija“

"Nije me strah njihove tužbe, ali me strah toga u što se pretvara hrvatsko društvo. Vigilare je jedna od perjanica radikalno desne revolucije koja je očita. Negdje se ona pokazuje kao ustašofilija, negdje kao prema sirotinji bešćutna vlast, a negdje, kao kod Vigilarea, kao ultrakonzervativni klerikalizam", govori bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za Lupigu, nakon što je konzervativna udruga Vigilare počela zatrpavati poštanske sandučiće građana tražeći ih da udruzi doniraju novce kako bi tužili Josipovića te da ispune odvjetničke punomoći kako bi i sami sudjelovali u tužbi. Josipović smatra kako prikupljanje novca nije motiv ove njihove akcije, jer se, "s obzirom na opseg aktivnosti, vidi da grcaju u novcu", već sumnja da time skupljaju sredstva za neke druge akcije. U razgovoru objašnjava da se Vigilare na njega razljutio samo zato što zagovara sekularnu državu.
NIKOLA BAJTO, GLAVNI UREDNIK NOVOSTI: U Bakićevom slučaju hrvatske medije spopada sinkopa

NIKOLA BAJTO, GLAVNI UREDNIK NOVOSTI: U Bakićevom slučaju hrvatske medije spopada sinkopa

"Reakcije Bakićevih istomišljenika na društvenim mrežama bile su na nivou zadnjih ustašoida koji nas napadaju iz nacionalističkih pobuda. A objavili smo samo gole činjenice. Bavili smo se natječajem za nabavu mikroračunala koji su Ministarstvo obrazovanja i Carnet skrojili po mjeri proizvođača partnerski povezanog s Bakićevom fondacijom i na koji se odazvao jedino taj proizvođač. Mjesecima smo tražili od države odgovore o projektu u koji je ušla s Nenadom Bakićem, ne samo mi, nego i neki drugi manji mediji, ali je Ministarstvo uporno šutjelo", kaže u razgovoru za Lupigu Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, tjednika koji se, osim na meti nacionalista, redovito nalaze i na meti klerikalnih udruga predvođenih Željkom Markić i njezinim suradnicima, kao i na meti libertarijanaca. Bajto će reći kako napade na Novosti generiraju oni koji mrze Srbe i oni kojima su se svojim pisanjem naročito zamjerili.
INTERVJU – REDATELJ „GAZDE“: „Godinu dana su nas ignorirali, a onda su se jučer sjetili da bi prikazali film“

INTERVJU – REDATELJ „GAZDE“: „Godinu dana su nas ignorirali, a onda su se jučer sjetili da bi prikazali film“

"Cijelo ovo vrijeme, otkako je snimljen film, mi smo „Gazdu“ nudili svim televizijskim kućama, apsolutno svim, i regionalnim i nacionalnim. Svima smo slali pisma ponude, ali bezuspješno. Svi su nas ignorirali. Iako, prvi nam je izbor bila Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizija, jer smo smatrali da je ispravno da ga emitira baš javna televizija. Jučer su se svi sjetili", kaže u razgovoru za Lupigu Dario Juričan, redatelj filma „Gazda“. Tek kada je i zadnjem naivcu postalo jasno da se privođenje Ivice Todorića, zvijezde njegovog filma, opasno približilo, hrvatske su televizijske kuće reagirale i napokon je "gazdu" sinoć emitirao RTL. "Ne smatramo da smo pobijedili, samo smo došli na svoje. A sada slijedi pravosudna trakavica koja neće ništa riješiti. Nije to nikakva skepsa, sasvim sam racionalan. Zar ne vidite kakve su pravosudne epiloge u posljednjih 20 godina imale neke velike afere?", objašnjava Juričan.
RAZGOVOR S AHMEDOM BURIĆEM: "Mladima nije lako, odrastaju u vremenu bez ideala"

RAZGOVOR S AHMEDOM BURIĆEM: "Mladima nije lako, odrastaju u vremenu bez ideala"

"Kao neko formiran u kulturnom kodu koji počinje oko Prokletija i Egejske Makedonije, a završava oko Trsta i Villacha, naravno da sam imao dilemu da odem negdje gdje, kako kažete, ima ozbiljan servis pa ljudi rade. Svijet isprva biva veliki, trajanjem to ostane, ali čovjek treba sve manji prostor da bi u njemu živio, i realizirao ono što radi", kaže Ahmed Burić u intervjuu povodom gostovanja na Spikiginu, koji će se u četvrtak održati u zagrebačkom caffe baru No Sikiriki. Već je provjeren na Pričiginu i to s ocjenom: odličan. S Burićem razgovaramo o publici koja je dočekala njegov nedavno objavljeni roman „Tebi šega što se zovem Donald?“, ali i o današnjem Sarajevu, o generaciji koja je mladost ispratila u ratnim devedesetima, a govoreći o mladima primijetit će kako danas mladima nije lako jer "odrastaju u vremenu bez ideala, kad je mojoj generaciji bilo dvadeset i jedna, barem je postojala neka nada".
INTERVJU - ĐORĐE MATIĆ: „Pravo na sjećanje zatiralo se sistemski, sistematično i trajno“

INTERVJU - ĐORĐE MATIĆ: „Pravo na sjećanje zatiralo se sistemski, sistematično i trajno“

„Punih je deset godina čak i privatna nostalgija bila opasna kontrabanda. Ni privatnost ti nisu dali više, ni osobne ni kulturne uspomene - što je tema o kojoj sam naširoko pisao u svojoj prošloj knjizi, upravo u kontekstu popularne glazbe, odnosno strategija kojima se kulturna (pod)svijest u pojedincu branila od cenzure prošlosti, brisanja i manipulacije sjećanja – što je jedan od glavnih motiva uostalom pod svakom represivnom vlašću“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu Đorđe Matić. Ovaj pjesnik, esejist, publicist, urednik i koautor „Leksikona YU mitologije“ već oko dva i pol desetljeća živi u Nizozemskoj. Kaže kako bi svaki pisac, bio u egzilu ili ne, trebao naučiti barem još jedan jezik, s obzirom da je kod nas autorska monolingvalnost akutna, pogotovo u zadnjih četvrt stoljeća, te da postoji čitava generacija pisaca koji nikad nisu pročitali knjigu na drugom jeziku.
RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

RAZGOVOR – SINIŠA ŠKARICA: „Publika izabire ono što joj najviše odgovara – što je tražila, to je dobila“

Većina ga pamti po ikoničkim bendovima - Idolima, Filmu, Zabranjenom pušenju, Električnom Orgazmu, Azri i Šarlu akrobati. Prvo izdanje koje kao urednik potpisuje u gigantu Jugotonu, bio je YU Grupa - Među Zvezdama, a potom i Azra sa singlicama, odnosno Bijelo Dugme. On je legendarni Siniša Škarica i danas će mu u 72. godini života biti uručena nagrada za životno djelo, što je povod da porazgovara s Lupigom o svojem dugovječnom uredničkom stažu u diskografiji. „Praksa je bila da se ne uzimaju bendovi sličnog usmjerenja, to je bio slučaj sa sarajevskom scenom. Javili su se Zabranjeno pušenje s Das ist Walter, a za njim i Elvis J. Kurtović. Morali smo birati između njih dvoje i izabrali Pušenje. Poslije sam razgovarao s 'Elvisom' i gotovo mu se ispričao za to“, prisjeća se Škarica koji kaže kako današnjoj glazbenoj industriji urednici više ni nisu potrebni, dok će za EKV reći da su mu uvijek bili "malo artificijelni".
IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

IVICA JAKŠIĆ ČOKRIĆ PUKO: Turizam, demokracija, koncesionari..., ne znaš šta je gore!

„U nas, mislim na Bol, postoje samo dva godišnja doba: ljeto i zima – prođe ljeto dođe zima, prođe zima dođe ljeto. Lijepo bi bilo da imamo zimu s gostima i ljeto bez turizma. Ali tko će onda napuniti apartmane, a oni su prilagođeni upravo ljetnom vremenu odnosno, molit ću lijepo, turizmu?“, govori nam Ivica Jakšić Čokrić Puko. Od imena ovog bolskog multipraktik umjetnika, dobrog duha te zajednice, duža je samo njegova nemirna biografija. Na pitanje koji mu je od ta dva godišnja doba draži odgovorit će izravno. „Onaj između, recimo jesenski. Nema jesenskih ručnika, ležaljki, suncobrana, štekata, štandova, decibela, kaveza, restorana, cocktail barova, brodova, brodara, dragih putnika… i jesenskog karnevala – Živila jesen!“, kaže Ivica Jakšić Čokrić Puko, koji će intervju završiti vrlo neobičnom vremenskom prognozom.
INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

„Kad se bude u školi učilo da je Srebrenica genocid, kao nastavna jedinica, da su patriotkinje Žene u crnom, onda će sasvim malo biti tih koji će se zanositi lažima. Deca moraju dobijati političko obrazovanje, a kako da dobijaju kad vide da najmoćniji najviše krše zakon, da su izuzeti od zakona … Odgajamo male robove. Ljude koji će se sutra radovati da zauzmu mesto u procesu proizvodnje ili procesu pružanja usluga u firmama koje drže deca današnjih koji su pokrali društvenu imovinu“, bez dlake na jeziku kaže u velikom intervjuu za Lupigu, Zlatko Paković. U jeku priče o „unutrašnjem dijalogu“ o Kosovu, ovaj pozorišni režiser idealan je sagovornik za ovu temu, a kaže: „da sam ja vodio politiku siguran sam da bi Kosovo i danas bilo deo Srbije“. U razgovoru će primetiti kako se danas nalazimo u završenom procesu legalizovane pljačke,a da je vlast kod nas najveći kršilac zakona.
EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

„Fališ neće nestati zbog Vas, kao što zahvaljujući Vama i sličnima nije ni nastao“, pisali su u prosincu prošle godine organizatori Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ) ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Povod tom otvorenom pismu bila je odluka kojom se Fališu potpora Ministarstva kulture smanjuje, s 20.000 na 10.000 kuna, što su u Fališu prepoznali kao uvredljiv i jeftin pokušaj da ih se primiri sa svotom s kojom zapravo ne mogu ništa, ai se ne mogu ni buniti da nisu ništa dobili. Stoga su tu potporu jednostavno odbili. Devet mjeseci kasnije, upravo danas, unatoč svemu, otvorit će se peti Fališ. „Jedna osoba iz Kulturnog vijeća, koje je odlučivalo o potpori Ministarstva kulture, Fališ je nazvala opskurnim, neojugoslavenskim i neomarksističkim. Mogu garantirati da smo neomarksistički, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“, kaže u razgovoru za Lupigu direktor Fališa, Emir Imamović Pirke.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

    24.04.2018.

    Boba Đuderija

    NEŠTO BI VAM REKLA: Izgubljeni šušur

  2. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

    20.04.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Kako je počeo treći svjetski u mom dnevnom boravku

  3. OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

    19.04.2018.

    Bojan Tončić

    OTETO IZ TMINE: Vojislav Šešelj na kratkom lancu

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije