"Europska unija nas je iznevjerila. Nije isporučila to što je trebala. Najprije je bilo da nisu sve zemlje pripremljene; nastao je problem s Albanijom, jer postoji albanska mafija u Nizozemskoj i drugim zemljama. Onda se pojavila nova metodologija pa smo dobili veto, iako smo riješili problem s Grčkom. To je razočaralo naše građane, a refleksija tog razočarenja je moj poraz na lokalnim izborima. Makedonci su našli snage da urade najteži korak i pokažu da zaslužuju mjesto u Europskoj uniji, ali eto, to je bio naš trenutak razočaranja. Mi se nastavljamo boriti, jer za nas budućnost u Europskoj uniji nema alternative. Alternativa bi mogla biti Rusija, Kina, ali one ne nude vrijednosti u koje naši građani vjeruju", kaže u intervjuu za Lupigu bivši premijer Makedonije, Zoran Zaev.

"Mi učimo ljude da naprave svoja reciklirana imanja gdje god žive. Nije dovoljno jedno. Trebaju nam stotine i tisuće takvih priča. Zato nas uvijek veseli kada nam se javljaju nove inicijative i ljudi koji ne čekaju nego stvaraju nešto svoje lijepo i dobro", kaže u intervjuu za Lupigu Dražen Šimleša, sociolog, aktivist i ekolog, jedan od pionira promicanja permakulture u Hrvatskoj. Osim permakulture u fokusu njegova rada su i održivost, globalizacija, dobra ekonomija i obrazovanje za održivi razvoj. Kada ga pitamo što je to dobra ekonomija reći će nam: "Ona stvara poslove, proizvodi robe i usluge za tržište, ali je pri tome svjesna da nije sama sebi svrha i da ona ne postoji izdvojeno od društva i ekosustava. Dobra ekonomija se brine da je ona u redu i zaposlenicima, i lokalnoj zajednici, i društvu, i budućim generacijama, i prirodi."

Svake prve subote u mjesecu Arijana Lekić-Fridrih zna gdje će provesti jutro. Umjesto na kavu na nekoj terasi ona odlazi na svoju „Tihu misu“. I tako već jedanaest mjeseci zaredom. „Kada sam shvatila o čemu se radi i koji su zahtjevi muškaraca koji kleče na trgu odmah mi je bilo jasno da treba stati nasuprot njih i suprotstaviti im se“, govori ova scenaristica i multimedijalna umjetnica u intervjuu za Lupigu. Uvjerena je da se u slučaju molitelja koji kleče na trgovima radi o političkoj kampanji koja nema nikakve veze s religijom. „Stvarno mi nije želja povrijediti ničije vjerske osjećaje, ali ovo nema veze s vjerom. Nema veze ni sa Crkvom, iako Crkva šuti o tome. Jasno je da se zapravo radi tu o jednom političkom pokretu“, kaže Lekić-Fridrih napominjući da je žensko pitanje zapravo klasno pitanje.

„Marko je veliki pjesnik i to je ono po čemu ga trebamo spominjati. Bojim se da nije dobro tražiti razloge zašto je Narodno pozorište bilo prazno, time gušimo ono važnije, a to je da je otišao naš najveći pjesnik. Ne bi se ni Marko iznenadio da je vidio praznu dvoranu – i ne bi ga, osjećaja sam, bilo ni briga. Znao je on dobro gdje živi i ko su ljudi oko njega. Ako sad negdje igra šah, sumnjam da bi i partiju prekinuo da baci pogled na vlastitu komemoraciju …“, kaže u velikom intervjuu za Lupigu Almin Kaplan, autor knjige intervjua sa sarajevskim pjesnikom, prevoditeljem i polemičarom Markom Vešovićem, jednim od najblistavijih pisaca južnoslavenskih književnosti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Kaplan je napisao zaista lijepu, izvanrednu i višestruko važnu knjigu jednostavnog naziva - "Razgovori s Markom".

Kao da je bilo jučer kada je Lupigina redakcija pohodila jedan mali festival koji nazvaše Zagreb Film Festival, ni ne sluteći da će ta manifestacija uopće imati neki svoj nastavak, a kamoli takav da smo upravo sada u prilici napisati kako počinje već dvadeset i prvo (21!) izdanje ZFF-a, koji je od tog hladnog listopadskog dana postao naš najdraži filmski festival. Svašta se u tih 21 godinu izdogađalo. Mijenjale su se lokacije, filmovi su iz godine u godinu postajali sve bolji, bilo ih je sve više, kao i popratnih programa koje je u jednom trenutku postalo nemoguće sve popratiti. Ali nisu to jedine promjene. Naime, organizatori festivala zadnjih nekoliko godina u svoje poslovanje uvode zelene prakse. Tako više nema papirnatih plakata , plastičnih akreditacija, tiskanih kataloga i knjižica, počelo se intenzivno baviti recikliranjem otpada, pazi se na CO" otisak...

„Feministkinje se medijski i javno prikazuju kao ružne, glasne, agresivne, muškobanjaste, brkate lezbače, a to bi valjda trebala biti noćna mora za sve pristojne žene. Na taj se način žene pacificira, baš kao što ih se uspješno pacificira potpuno nerealnim mitovima o ljepoti kojima su žene svakodnevno izložene sve kako ne bi primjećivale i bunile se protiv nejednakopravnog, drugotnog položaja u društvu. Nažalost, takvo medijsko uokvirivanje je uspješno i vidimo sve manju zainteresiranost žena da budu građanski i politički aktivne i glasne“, kaže u razgovoru za Lupigu doktorica znanosti Mirela Holy, profesorica na sveučilištu Vern, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode te nekadašnja saborska zastupnica ORaHa, jedna je od javnosti možda najupečatljivijih hrvatskih ekologinja, aktivistica za ljudska prava i feministkinja. U intervjuu govori o nespremnosti Hrvatske za ekološku tranziciju, ali i o pravima žena i patrijarhatu..