AUTOR „POSLEDICA“, FILMA KOJI POMIČE GRANICE: „Za mene to nije gay film, već film o izdaji“

AUTOR „POSLEDICA“, FILMA KOJI POMIČE GRANICE: „Za mene to nije gay film, već film o izdaji“

"Mržnja se u ekstremnim oblicima širi preko društvenih mreža. Tamo pojedinci prosipaju svoj gnev i šire govor mržnje zastupajući ekstremistička i isključiva stajališta. Zapravo, razloge za lično nezadovoljstvo traže izvan sebe. Najpogodnije mete su oni koji se ne uklapaju u njihovu sliku sveta. Onda te netolerantne ljude svojim objavama dodatno ohrabruju desničarski populistički mediji da budu još netolerantniji i u iskazivanju svojih stavova još otvoreniji", kaže u razgovoru za Lupigu Darko Štante, mladi slovenski reditelj čiji je prvenac "Posledice" izazvao veliku pozornost javnosti koja ga je prepoznala kao prvi "pravi" slovenski gay film. U filmu je korišten zanimljiv izbor muzike pa Štantea pitamo jesu li zaista turbofolk i srpski “trap” toliki hit među omladinom u Ljubljani kako se može zaključiti iz njegovog filma.
C. BAYERLEIN: „Osobama s invaliditetom na putu do ostvarenja seksualnosti stoje roditelji“

C. BAYERLEIN: „Osobama s invaliditetom na putu do ostvarenja seksualnosti stoje roditelji“

"Najvažnije što sam naučio jest da sam privlačan muškarac. Ne svima, ali dovoljnom broju ljudi. Moje tijelo nije normalno, moji udovi su drugačiji, kao i zubi, ali ne smijemo prihvatiti da moramo svi biti visoki i dugokosi - to je iluzija", poručio je Christian Bayerlein, zvijezda filma "Touch Me Not" dobitnika Zlatnog medvjeda na njemačkom Berlinaleu, koji po mnogočemu odskače od normi i to ne slučajno. Osmišljen kao duboko istraživanje intime, namijenjen je probijanju okvira poimanja seksualnosti i označen kao "radikalno humano" istraživačko putovanje kroz intimu. Bayerleina ni spinalna mišićna distrofija nije spriječila da proputuje svijet, bavi se aktivizmom i da radi, te da ostvari dugogodišnju ljubavnu vezu s umjetnicom Grit Uhlemann , koja je, ganuta snagom okupljenih i spremnih za razgovor o temi o kojoj se nikada ili gotovo nikada ne govori u Hrvatskoj, zaplakala u Kinu Europa.
INTERVJU RADE JARAK: „Danas živimo kao društvo spektakla“

INTERVJU RADE JARAK: „Danas živimo kao društvo spektakla“

„Nisam želio gurati glavu u pijesak, nego sam istraživao našu blisku povijest, odlazio u arhive, čitao knjige. Tražio njezine dobre i loše strane, njezine skrivene strane. Jugoslaviju nikad nisam idealizirao, ali ni blatio“, govori Rade Jarak u velikom intervju za Lupigu. Ovaj put povod razgovoru s Jarkom je nedavni izlazak njegove već 21. knjige po redu. Naslov mu je „Suha palma“, objavljen je u izdanju zagrebačkog V.B.Z.-a, a radi se o ljubavnoj priči koja obuhvaća vremenski raspon od 1964. pa sve do pred početak rata gdje su likovi razbacani od Dubrovnika preko Bukurešta, Rijeke i Pariza, do Buenos Airesa i Madrasa. „Danas živimo kao društvo spektakla, a da dobrim dijelom uopće nismo svjesni što nam se događa. Ovo je situacija u kojoj je ozbiljna, jaka kritika i svijest o onome što se radi, dragocjena“, objašnjava Jarak.
POBJEDNIK ZAGREBA: „Udarili smo na iluzije i laži da smo mi uvek žrtve“

POBJEDNIK ZAGREBA: „Udarili smo na iluzije i laži da smo mi uvek žrtve“

"Sve te priče služe samo tome da se učvrsti iluzija kako smo mi uvek bili žrtve, a da je drugi uvek bio kriv. I zato je ovaj film udar na tu vrstu logike. To je oružje tog licemerja, te iluzije i laži, oružje za uspostavljanje i odbranu mitova, i večno očuvanje prostora za manipulaciju i sluđivanje. Da bi mogli da održe iluziju da si ti najveća žrtva? Da bi se opravdalo to što se činilo tada na Kosovu, a pre toga u Bosni i Hrvatskoj?", govori nam Ognjen Glavonić, režiser "Tereta", filma koji je svjetsku premijeru imao u Cannesu uz vrlo dobre kritike, a regionalnu u Sarajevu uz vrlo topao prijem kod publike. To, međutim, nije utišalo “kritičare”, od kojih oni najglasniji film nisu ni vidjeli. Na ovogodišnjem Zagreb Film Festivalu odnio je glavnu nagradu, a mi smo sjeli smo s Glavonićem i glavnim glumcem u filmu, Leonom Lučevom te poveli opširan razgovor.
INTERVJU AIDA BEGIĆ: „Nikakav politički, nacionalni koncept nije vrijedan jedne dječje suze“

INTERVJU AIDA BEGIĆ: „Nikakav politički, nacionalni koncept nije vrijedan jedne dječje suze“

"Kad god čujem za neki rat ja uvijek mislim o toj djeci sa neizbrisivim ožiljcima koji će ostati u njihovim srcima do kraja života. Nikakav politički, nacionalni koncept nije vrijedan jedne njihove suze. Ta nepravda i taj užas me boli i to me tjera i da radim te filmove", kaže u razgovoru za Lupigu Aida Begić, sarajevska režiserka, čiji je posljednji film "Ne ostavljaj me" večeras prikazan na Zagreb Film Festivalu. Film je sniman u Turskoj, u izbjegličkom kampu odmah uz sirijsku granicu gdje Aida Begić pravi čaroliju s izbjeglom djecom, koja rezultira filmom „Ne ostavljaj me“ u kojem glume upravo izbjeglice. Djeca izbjeglice. I to glume sebe same. "Kad sam išla u kampove gdje djeca hodaju musava nikad mi se nije desilo da dijete nešto traži. Uvijek nude bilo šta da imaju, kao da imaju šta da podijele", govori nam Begić.
AUTOR „SUBURRE“ ZA LUPIGU: „Svijet će platiti cijenu jer ne čita vijesti“

AUTOR „SUBURRE“ ZA LUPIGU: „Svijet će platiti cijenu jer ne čita vijesti“

Njegov roman "Suburra" donio mu je planetarnu popularnost. Roman je ubrzo nakon objavljivanja pretvoren u film, a potom i u seriju, što je bio prvi Netflixov originalni talijanski serijal. I za film i za seriju potpisao je scenarij. On je Carlo Bonini, legenda talijanskog istraživačkog novinarstva. Pisao je za il manifesto, Corriere della Sera, američki Newsweek, a danas je zaposlen u la Repubblici. Krajem listopada Lupiga je gostovala na Investigative Film Festivalu u Skoplju, gdje su nas ljubazni domaćini, mlade novinarke iz Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu, (PINA), pozvali kao predavače. Rado smo se odazvali prilici za druženje i razmjenu iskustava s kolegama iz cijele Europe, među kojima je bio i Bonini. Iskoristili smo priliku da s kolegom Boninijem razmijenimo nekoliko riječi o talijanskom društvu iz novinarske perspektive.
MIKE OTT ZA LUPIGU: "Danas postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga"

MIKE OTT ZA LUPIGU: "Danas postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga"

"Čini mi se da je san o Hollywoodu isti kao što je uvek bio. Međutim, sa izumom interneta su se promenile i ljudske aspiracije i način da se one realiziraju. Sada postoji milion načina da se postane slavan bez ikakvog pravog razloga. Čini mi se da ponovo osećamo da na tako nešto imamo pravo u ovom trenutku, ali to je potpuno druga priča", kaže u razgovoru za Lupigu jedan od profiliranijih autora američkog nezavisnog filma, Mike Ott. Njegovi su filmovi smešteni geografski u neposrednu blizinu Hollywooda, a opet kao da egzistiraju u nekom drugom svetu. Po pravilu se bave “gubitničkim” miljeom i disparitetom između snova, planova i ustaljenih životnih obrazaca sa jedne strane i nemilosrdne realnosti sa druge.
ZASTUPNIK NJEMAČKOG DIE LINKEA: „Odlazi vam mladost, to ne može biti dobro za vas“

ZASTUPNIK NJEMAČKOG DIE LINKEA: „Odlazi vam mladost, to ne može biti dobro za vas“

"Euro kao valuta je trenutno loša varijanta, s obzirom da služi isključivo njemačkom izvozu", reći će u razgovoru za Lupigu Andrej Hunko, zastupnik Die Linkea u njemačkom Bundestagu. Die Linke je trenutno šesta politička snaga u Njemačkoj, a u Berlinu i još dvije savezne njemačke pokrajine ta stranka participra u vlasti. Nema sumnje da je Hunko kojim slučaj Hrvat i da uputi ovakvu vrstu kritike na račun nečega što Hrvatskoj donosi korist, da bi bio proglašen za veleizdajinka. No, zato je Njemačka to što jeste, a Hrvatska joj iz mjeseca u mjesec tek šalje više radne snage. S Hunkom, osim o euru koji se u Hrvatskoj s nestrpljenjem očekuje, razgovaramo i o budućnosti Europske unije, rastućoj nezaposlenosti u nekim članicama, ali i o skorom otvaranju pregovora između EU i Makedonije i Albanije.
DRAGAN BURSAĆ: "Fasciniran sam ljudima koji glasaju za ove jazavce na vlasti"

DRAGAN BURSAĆ: "Fasciniran sam ljudima koji glasaju za ove jazavce na vlasti"

Kada bi se kojim slučajem dijelila nagrada za novinara s najviše primljenih prijetnji u regiji, vjerojatno bi je ponio Dragan Bursać. I sam će reći kako je prijetnje odavno prestao da broji. "Ima dosta 'ljudi', koji u početku prate moj rad iz sigurne fotelje jednog prikrivenog nacionaliste. Međutim, kada 'njegovi' dođu na tapetu, ti tapšači ramena shvate da sam ja đubre i otkače me", kaže u razgovoru za Lupigu Bursać koji je proglašen najboljim novinarom u BiH za 2017. godinu.na dodjeli proglašenja u organizaciju Društva novinara Bosne i Hercegovine rečeno je, da citiramo, kako se nagrađuju najhrabriji i najbolji. Svojim pisanjem Bursać svakodnevno pokazuje da mu hrabrosti ne manjka, jer već dugi niz godina nimalo uvijeno iznosi „prljavi veš“ sva tri konstitutivna naroda u BiH, prvenstveno srpskog, oštro kritizirajući nacionalne društvene fenomene i prikazujući svu društvenu trulež bh današnjice.
INTERVJU - JAPANSKA PROFESORICA KEIKO YONAHA: „Ne želimo američke vojne baze u našem dvorištu“

INTERVJU - JAPANSKA PROFESORICA KEIKO YONAHA: „Ne želimo američke vojne baze u našem dvorištu“

"Negdje 1996 godine, djevojčicu iz petog razreda osnovne škole silovala su tri američka vojnika što je dovelo do velikih prosvjeda protiv američke baze na kojima je sudjelovalo preko 100.000 ljudi. Nakon toga uslijedilo je potpisivanje dogovora između američke i japanske vlade o tome da se rastereti Okinawa, s obzirom da je u tom trenutku 70 posto američkih vojnih objekata u Japanu koncentrirano na Okinawi, a ona pokriva samo 0,6 posto japanskog teritorija. Mi smatramo da to nije fer", govori za Lupigu Keiko Yonaha, profesorica na Sveučilištu Meio na Okinawi. Yonaha je vrlo aktivna u građanskom pokretu koji se želi riješiti američke vojne sile iz vlastitog dvorišta, a učitelji koji imaju izuzetno jak utjecaj u japanskom društvu predvodnici su ove borbe, koja svoje korijene vuče još iz vremena kada je Okinawa živjela pod okupacijom.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije