KAPLAN O „RAZGOVORIMA S MARKOM“: „Vešović je ostavio tomove materijala, nadam se da će ih netko objaviti“

KAPLAN O „RAZGOVORIMA S MARKOM“: „Vešović je ostavio tomove materijala, nadam se da će ih netko objaviti“

„Marko je veliki pjesnik i to je ono po čemu ga trebamo spominjati. Bojim se da nije dobro tražiti razloge zašto je Narodno pozorište bilo prazno, time gušimo ono važnije, a to je da je otišao naš najveći pjesnik. Ne bi se ni Marko iznenadio da je vidio praznu dvoranu – i ne bi ga, osjećaja sam, bilo ni briga. Znao je on dobro gdje živi i ko su ljudi oko njega. Ako sad negdje igra šah, sumnjam da bi i partiju prekinuo da baci pogled na vlastitu komemoraciju …“, kaže u velikom intervjuu za Lupigu Almin Kaplan, autor knjige intervjua sa sarajevskim pjesnikom, prevoditeljem i polemičarom Markom Vešovićem, jednim od najblistavijih pisaca južnoslavenskih književnosti na prijelazu iz 20. u 21. stoljeće. Kaplan je napisao zaista lijepu, izvanrednu i višestruko važnu knjigu jednostavnog naziva - "Razgovori s Markom".
INTERVJU - DINA UGLEŠIĆ: „U digitalni svemir poslali smo većinu papirnatih plakata, pozivnica i kataloga“

INTERVJU - DINA UGLEŠIĆ: „U digitalni svemir poslali smo većinu papirnatih plakata, pozivnica i kataloga“

Kao da je bilo jučer kada je Lupigina redakcija pohodila jedan mali festival koji nazvaše Zagreb Film Festival, ni ne sluteći da će ta manifestacija uopće imati neki svoj nastavak, a kamoli takav da smo upravo sada u prilici napisati kako počinje već dvadeset i prvo (21!) izdanje ZFF-a, koji je od tog hladnog listopadskog dana postao naš najdraži filmski festival. Svašta se u tih 21 godinu izdogađalo. Mijenjale su se lokacije, filmovi su iz godine u godinu postajali sve bolji, bilo ih je sve više, kao i popratnih programa koje je u jednom trenutku postalo nemoguće sve popratiti. Ali nisu to jedine promjene. Naime, organizatori festivala zadnjih nekoliko godina u svoje poslovanje uvode zelene prakse. Tako više nema papirnatih plakata , plastičnih akreditacija, tiskanih kataloga i knjižica, počelo se intenzivno baviti recikliranjem otpada, pazi se na CO" otisak...
RAZGOVOR–MIRELA HOLY: „Žele nas vratiti na patrijarhalne postavke za koje smo vjerovale da su davno prevladane“

RAZGOVOR–MIRELA HOLY: „Žele nas vratiti na patrijarhalne postavke za koje smo vjerovale da su davno prevladane“

„Feministkinje se medijski i javno prikazuju kao ružne, glasne, agresivne, muškobanjaste, brkate lezbače, a to bi valjda trebala biti noćna mora za sve pristojne žene. Na taj se način žene pacificira, baš kao što ih se uspješno pacificira potpuno nerealnim mitovima o ljepoti kojima su žene svakodnevno izložene sve kako ne bi primjećivale i bunile se protiv nejednakopravnog, drugotnog položaja u društvu. Nažalost, takvo medijsko uokvirivanje je uspješno i vidimo sve manju zainteresiranost žena da budu građanski i politički aktivne i glasne“, kaže u razgovoru za Lupigu doktorica znanosti Mirela Holy, profesorica na sveučilištu Vern, bivša ministrica zaštite okoliša i prirode te nekadašnja saborska zastupnica ORaHa, jedna je od javnosti možda najupečatljivijih hrvatskih ekologinja, aktivistica za ljudska prava i feministkinja. U intervjuu govori o nespremnosti Hrvatske za ekološku tranziciju, ali i o pravima žena i patrijarhatu..
TVORAC „ALANA FORDA“, MAX BUNKER, ZA LUPIGU: „Tek treba reći - kraj“

TVORAC „ALANA FORDA“, MAX BUNKER, ZA LUPIGU: „Tek treba reći - kraj“

"Brixy je svakako bio fantastičan, kako u prijevodu, tako i u prilagodbi teksta. Jednom smo se čuli telefonom. Htio je doći do mene na nekom svom proputovanju, ali se na taj korak na kraju nikada nije odlučio", kaže u razgovoru za Lupigu Max Bunker, tvorac "Alana Forda", stripa koji je ostavio neizbrisiv trag na brojne generacije odrasle u Jugoslaviji. Kod Bunkera smo pokušali doći do odgovora zašto "Alan Ford" odlazi u ropotarnicu povijesti i što nakon "Alana Forda" Razgovor je, nimalo nas ne čudi, povremeno izgledao kao da nam odgovara neki od likova iz „Alana Forda“. Na pitanje kako objašnjava da je njegovo životno djelo bilo daleko popularnije u Jugoslaviji, nego u "rodnoj" mu Italiji, odgovorit će nam ovako: "Znate, Talijani su vam mutava sorta ..."; dok će nam o svojoj novoj junakinji Petri otkriti tek nekoliko detalja. Bunker, koji je nedavno proslavio 84. rođendan reći će nam čini kako mu se čini da je sazdan od željeza.
INTERVJU – VUK PERIŠIĆ: „Čovjek koji mora paziti hoće li izgovoriti 'da li' ili 'je li' nije slobodan čovjek“

INTERVJU – VUK PERIŠIĆ: „Čovjek koji mora paziti hoće li izgovoriti 'da li' ili 'je li' nije slobodan čovjek“

"Jezik nije nacionalna nego individualna kategorija. Svaki čovjek i građanin mora imati pravo slobodno koristiti riječi i oblike kakve god poželi. Ako mu se to pravo uskraćuje i njegova misao prestaje biti slobodna. Postavili ste pitanje o budućnosti. Društvo koje vjeruje u tako očitu laž da jezici koji se nazivaju hrvatskim i srpskim nisu jedan jezik budućnosti nema", kaže u razgovoru Vuk Perišić, riječki književnik, publicist, prevoditelj i žestoki kritičar hrvatske svakodnevnice, koji upozorava na devijacije i pogrešne vrijednosti koje se svesrdno gaje u društvu, što je tema koja će i dominirati u ovom intervjuu. Razgovor smo započeli aktualnim prijedlogom Zakona o hrvatskom jeziku kojeg je predložila Matica hrvatska, a prigrlila HDZ-ova vlada, a Perišić će intervju zaključiti tvrdnjom da u Hrvatskoj tranzicija još nije započela.
INTERVJU - LENKA UDOVIČKI: „Još nismo doživjeli katarzu da bismo mogli naprijed“

INTERVJU - LENKA UDOVIČKI: „Još nismo doživjeli katarzu da bismo mogli naprijed“

"Mislim da neki umjetnici pokušavaju da preispitaju razne aspekte svega što nam se dogodilo, a neki opet koriste situaciju. Zato smo toliko u toj tematici. Mislim da nismo još doživjeli nekakvu katarzu, osvješćenje, suočenje, da bismo zaista mogli naprijed. I dalje je većini mrena na očima i vrte se u starim krugovima", kaže u razgovoru za Lupigu Lenka Udovički, jedna od utemeljiteljā i redateljica kazališta Ulysses. Ni 23 godine od utemeljenja Ulysses ne ostavlja gledatelje ravnodušnima. Mirisi, boje i zvukovi na Brijunima i unutar utvrde Minor dobivaju nove dimenzije kada se održavaju predstave u sklopu Ulyssesa. Tako barem, kažu i posjetitelji i glumci. Na pitanje o budućnosti ovog teatra reći će: "To je nešto što i mene već duže vrijeme muči, jer nismo uspjeli obezbijediti neku sigurnu infrastrukturu i financiranje, pa je teško graditi neku budućnost."
INTERVJU – IVANA BUTIGAN: „Važno je smijati se vlastitim likovima“

INTERVJU – IVANA BUTIGAN: „Važno je smijati se vlastitim likovima“

"Volim razmišljati i pisati o likovima rubnih psiholoških profila jer to je ono što me zabavlja u dekonstrukciji svakodnevnih situacija i smišljanju alternativnih scenarija. Pogledala sam previše serija i filmova o psihopatima, da ne kažem kriminalnim umovima, pa mi se odvođenje lika u tom smjeru čini istrošeno i nezanimljivo da se i sama u tome okušam", kaže u razgovoru Ivana Butigan, ovogodišnja dobitnica nagrade Prozak za najbolji prozni rukopis autora/ice mlađeg od 35 godina. Ona je povratnica je u književnost. Nakon duljeg izbivanja, nekadašnja studentica komparativne književnosti i portugalskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu vratila se prvo čitanju, a potom krenula pisati. Povod razgovoru dodjela je nagrade koja će joj biti uručena na Festivalu Prvi Prozak na vrh jezika u srijedu
INTERVJU – NEKI NOVI FRENKIE: „Skontao sam da ide 'meteor' i okrenuo se duhovnom“

INTERVJU – NEKI NOVI FRENKIE: „Skontao sam da ide 'meteor' i okrenuo se duhovnom“

Kad je izbacio prvi singl ništa nije bilo sumnjivo. Poslije objave drugog već su se pojavile prve natruhe sumnje, a nakon izlaska trećeg singla sumnja se pokazala sasvim opravdanom. Kada smo „u ruke“ dobili album nazvan „Dunya“ nikakvoj sumnji tu više nije bilo mjesta – Frenkie je napustio hip hop i napravio reggae album. Takav razvoj situacije bio nam je okidač da ispitamo našeg starog znalca kako je došlo do ovog preokreta, otkud reggae najednom, je li rekao zbogom hip hopu, kako je završio na hodočašću u Meku i što se to dogodilo da se okrenuo vjeri te je li to razlog što album odiše nekim spojem sreće i spokoja. Nema potrebe da više duljimo, pređimo na stvar … "Dese se turbulencije pa počneš sebi da postavljaš pitanja, istražuješ i onda skontaš", objašnjava Frenkie.
INTERVJU – REFIK HODŽIĆ: „Napisao sam priču o životima jedne zajednice koja više ne postoji“

INTERVJU – REFIK HODŽIĆ: „Napisao sam priču o životima jedne zajednice koja više ne postoji“

„Iz ove stvarnosti neprestano preispitujemo svoja sjećanja i pitamo se da li je sve bila laž, da li smo zaista u intimi svojih kuća oštrili noževe dok smo se na ulici licemjerno pozdravljali 'kako pripada'. A nismo“, kaže u intervjuu za Lupigu Refik Hodžić. Ovaj bivši novinar, aktivist, vrlo talentirani autor, svojevremeni glasnogovornik Haškog suda, a sadašnji strateški komunikator, danas će u Zagrebu predstaviti svoj roman „Polaroid kauboj“. Radi se o vrlo pitkom štivu, kratkim, melankolijom nabijenim pričama o autorovom odrastanju u vrijeme prijedorskog zlatnog doba, koncem sedamdesetih i osamdesetih. Iako je ono što će u gradu na Sani uslijediti 1992. godine ovdje ostalo u drugom planu, nadolazeća mračna vremena itekako se daju naslutiti, što romanu daje jednu dodatnu dimenziju.
35 GODINA OD „JOGURT REVOLUCIJE“: „Od tada do danas se Vojvodinu tretira kao ratni plen i okupirani deo Srbije“

35 GODINA OD „JOGURT REVOLUCIJE“: „Od tada do danas se Vojvodinu tretira kao ratni plen i okupirani deo Srbije“

„Vrh smenjenog rukovodstva, kojem sam i ja pripadao, bio je satanizovan godinama pre 'Jogurt revolucije'. Oni koji su famozni proces „diferencijacije“ pažljivije proučavali tvrde da je broj tako diferenciranih pojedinaca, uglavnom iz redova Vojvođana-starosedelaca, samo prve godine prelazio 30.000. Znam i iz najneposrednijeg uvida da su neki od mojih istaknutijih mlađih saboraca bili tako svirepo šikanirani da su, ne samo zadugo traumatizovani, nego su trajno nervno oboleli, a nekoliko njih se ubrzo nakon neviđenog šikaniranja i poniženja kojima su bili izvrgnuti teško razbolelo, pa i prerano umrlo“, govori u razgovoru za Lupigu Živan Berisavljević koji je imao čitav niz važnih funkcija u Titovoj Jugoslaviji. Na početku razgovora Berisavljević ističe da je Milošević u Srbiji postojao mnogo pre Miloševića.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije