DOBRI DUH ROKENROLA: Kratki razgovor – Porto Morto

DOBRI DUH ROKENROLA: Kratki razgovor – Porto Morto

Autori singla „Kuća” s prošlogodišnjeg albuma „Portafon” benda Porto Morto u dušu su pogodili izolacionističku vibru globalne epidemije, koja je dovela i do otkazivanja dodjele središnje hrvatske glazbene nagrade Porin u skladu sa sigurnosnom situacijom u regiji. A na Porinu je Porto Morto bio nominiran za najboljeg novog izvođača, no nagrada im je ipak izmakla. Grupa je ujedno i stožerni član izvrsnog kolektiva Jeboton o kojem je Lupiga već pisala, a neki su njihovi članovi i doslovan podmladak prvaka novog vala. Osim suosnivača Morta, Roka Crnića, koji u Ekipi Darka Rundeka svira bas-gitaru, sin književnika Davora Slamniga, Viktor, suosnivač je grupe Sfumato, ali i bas-gitarist Pips, Chips & Videoclips. U razgovoru za naš portal, u ime benda na pitanja odgovaraju vokal Crnić i Hrvoje Klemenčić koji svira gitaru, synth, a također i pjeva.
PRODUCENT „VLADAOCA“ I NOVINAR SLAVIŠA LEKIĆ: „Pandemija je pokazala kako je Srbija razvaljeno društvo“

PRODUCENT „VLADAOCA“ I NOVINAR SLAVIŠA LEKIĆ: „Pandemija je pokazala kako je Srbija razvaljeno društvo“

"Pandemija je još jednom pokazala da je Srbija razvaljeno društvo, toliko bez imuniteta, da nema pogodnijeg tla za bolesti i epidemije raznih vrsta. Verujem ipak da ćemo koronu nekako i preživeti. Bojim se, međutim, da ćemo se od posledica epidemije kulta o vođi, koji je zarad opšteg dobra izašao na megdan zdravom razumu i Ustavu – a ta pošast brže od korone opseda mozak zaštićen improvizovanom maskom – dugoročnije oporavljati", kaže u velikom intervjuu za Lupigu Slaviša Lekić koji je malo pre nego što je korona-cunami okupirao javni prostor bio u centru pažnje, ne samo srbijanske, već i regionalne javnosti, kao producent i autor serijala "Vladalac". Film je izazvao burnu reakciju srbijanskih vlasti, a samo na YouTubeu videlo ga je preko milion gledalaca.
INTERVJU – DUBRAVKA STOJANOVIĆ: „Drže nas zaleđene u stanju mržnje koja nam ne dozvoljava da krenemo dalje“

INTERVJU – DUBRAVKA STOJANOVIĆ: „Drže nas zaleđene u stanju mržnje koja nam ne dozvoljava da krenemo dalje“

„Ljudi su ostali bez koncepta budućnosti. Mislim da zato beže glavom bez obzira. Ljudi ne vide da može bilo šta da se promeni i popravi, osećaju da ih to guši, da su vezani iako su formalno slobodniji“, kaže u velikom razgovoru za Lupigu redovna profesorka na Odeljenju za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, Dubravka Stojanović. Učesnica je projekata u kojima istoričari sa područja bivše Jugoslavije pokušavaju da napišu zajedničku istoriju ovih prostora. O tome kaže ovako: „Pošto vladajući glorifikuju devedesete, onda i starija prošlost mora da se 'naštima' da bi postala odgovarajući kontekst, pa se „od stoljeća sedmog“ sve pakuje kao istorija beskrajnih i sudbinskih konflikata, posebno između Srba i Hrvata, ne bi li sukob izgledao kao njihovo nekakvo prirodno stanje. To je istorijski sasvim netačno, ali je politički bolesno jer vas drži zaleđene u stanju mržnje“.
INTERVJU – MARIJA SKOČIBUŠIĆ: „Odrastajući, poeziju sam prigrlila kao alat otpora“

INTERVJU – MARIJA SKOČIBUŠIĆ: „Odrastajući, poeziju sam prigrlila kao alat otpora“

"Pisanje je neukrotivi nagon, prostor bezgranične slobode, igre jezikom i oblikovanja smisla. Nije mi se jednostavno pomiriti s govorom, tako da sam odrastajući poeziju prigrlila kao alat otpora; organizam koji se ustrajno srami šutnje i odbija biti broj", kaže u razgovoru s Markom Pogačarom, Marija Skočibušić, ovogodišnja je dobitnica Nagrade "Na vrh jezika" za najbolji rukopis poezije autora do 35 godina starosti. Međutim, Marija još nije dosegnula ni polovinu te „dopuštene“ starosne granice. Ona je rođena 2003. godine u Karlovcu gdje trenutno u izvanrednim okolnostima završava gimnaziju. Njena poezija do sada je uvrštavana u zbornike Poezitiva i Rukopisi 42 te objavljivana u časopisima Poezija i Libartes, kao i na internetskim portalima Strane i Kritična masa. Nagrada "Na vrh jezika" bio je povod da s Marijom porazgovara Marko Pogačar.
RAZGOVOR S POVODOM: „Pričanje priča u vrijeme zaraze jedan je od najstarijih odgovora koje čovječanstvo ima“

RAZGOVOR S POVODOM: „Pričanje priča u vrijeme zaraze jedan je od najstarijih odgovora koje čovječanstvo ima“

"To da se u vrijeme zaraze pričaju priče jedan je od najstarijih odgovora koje kao čovječanstvo imamo. Mi jednostavno ne vjerujemo da se nešto desilo ako o tome ne postoji pjesma, ako ne postoji priča", kaže u intervjuu za Lupigu sarajevski pjevač i gitarist Damir Imamović koji je od svojeg je debuta 2008. godine do danas, u konkurenciji raznih generacijskih pokušaja, uspio približiti sevdah današnjoj generaciji kao nešto više od glazbe koju se na prženim CD-ima kupuje na benzinskim pumpama. Početkom mjeseca za londonski label Wrasse objavio je album „Singer of Tales“ ili, u našem prijevodu, "Pjevač koji pjeva priče", a umjesto da album predstavlja zakazanim koncertima po Velikoj Britaniji, svi njegovi nastupi su otkazani zbog zabrane kretanja uslijed globalne pandemije, pa ga je zapalo da razgovara s Lupigom.
RAZGOVOR: „Naš rad je pokazao bitno nižu stopu smrtnosti od zadnje procjene SZO, ali treba biti oprezan“

RAZGOVOR: „Naš rad je pokazao bitno nižu stopu smrtnosti od zadnje procjene SZO, ali treba biti oprezan“

Švicarski znanstveni časopis Journal of Clinical Medicine objavio je rad hrvatskih znanstvenika o Covidu-19 koji, ukratko, ukazuje na mogućnost bitno niže stope smrtnosti od zadnje procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO), ali ipak dovoljno zabrinjavajuće da opravda mjere koje zapadne zemlje trenutno provode. Rezultati njihove analize govore o 0,3 posto smrtnosti od Covida-19, dok Svjetska zdravstvena organizacija tvrdi kako je smrtnost 3,4 posto. Tim povodom smo razgovarali s dr. sc. Tinom Poklepović Peričić, suvoditeljicom hrvatskog Cochrane centra i jednom od koautorica izvještaja. "Mogu reći da je procjena smrtnosti mnogo složenija nego što se na prvi pogled čini. Naime, nije dovoljno podijeliti broj umrlih s brojem oboljelih u određenom času", objašnjava u razgovoru za Lupigu Poklepović Peričić te ovjašnjava da će se i tih 0,3 posto sigurno revidirati.
RAZGOVOR S ANOM LALIĆ: "Kad su me priveli, provalili su mi u mobitel i otkrili izvore"

RAZGOVOR S ANOM LALIĆ: "Kad su me priveli, provalili su mi u mobitel i otkrili izvore"

"Vučić se u svojim javnim obraćanjima ponaša kao potpuni autokrata čije rečenice počinju isključivo u prvom licu jednine: 'ja ću vam uvesti 24-časovni karantin', 'ja sam vam doneo respiratore', 'ja ću voziti ako treba avion sa opremom' … obezvređujući tako i napore struke, ali i drugih građana. Njegova retorika klizi od preteće ("ne tiče me se kako ćete ići u nabavku", "vojska će biti na ulicama"), pa do patetične ("moramo sačuvati naše bake i deke", "perite psima šapice"). Njegova sveprisutnost, uvođenje prekih sudova gde se ljudima preko skajpa izriču trogodišnje zatvorske kazne zbog kršenja karantina, kažnjavanje paora koji obrađuju njive tokom policijskog časa, hapšenje novinara … Sve su to flagrantni dokazi da vlast u Srbiji klizi u sada već otvorenu diktaturu, maskiranu u vanredno stanje", kaže u razgovoru za Lupigu Ana Lalić, novinarka koju je srbijanska policija prošlog tjedna uhitila zbog pisane riječi.
SAŠA ILIĆ: „Danas je sramota pozivati se na Jugoslaviju, ali nije sramota biti neobrazovan, krasti i ubijati“

SAŠA ILIĆ: „Danas je sramota pozivati se na Jugoslaviju, ali nije sramota biti neobrazovan, krasti i ubijati“

"U državama naslednicama SFRJ postoji nepisani sporazum da je Jugoslavija bila nešto loše i niže vredno, iako još uvek živimo u ostacima onoga što je u toj Jugoslaviji dosegnuto kao visoki standard, bilo da je reč o socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, ili obrazovanju, koje je možda bilo najrevolucionarniji proces u nekadašnjoj državi, značajniji i od elektrifikacije. Tako je danas, recimo, sramota pozivati se na Jugoslaviju ili žaliti za njom, ali nije sramota biti neobrazovan, krasti i ubijati", kaže u razgovoru za Lupigu Saša Ilić, ovogodišnji dobitnik Ninove nagrade za roman „Pas i kontrabas“.U intervjuu, između ostalog, s Ilićem razgovaramo o temeljitom brisanju sećanja na bivšu Jugoslaviju, ratnim zločinima, posttraumatskom sindromu, tuzi, gubitništvu, slobodi ... O žrtvama rata u kojem “nismo učestvovali”, njihovom sukobu sa institucijama i “iskakanju iz šina”.
VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

VELIKI PREDRAG KORAKSIĆ CORAX ZA LUPIGU: „Ova politička scena sama je po sebi – karikatura“

"Naša politička scena je, sama po sebi, karikatura. Veoma je teško od karikaturalnih ličnosti i događaja praviti karikature. Sve je toliko apsurdno, neverovatno, smešno, da vi ne možete od toga da napravite nešto još apsurdnije, neverovatnije i smešnije", kaže u razgovoru za Lupigu, 87-godišnji Predrag Koraksić Corax, verovatno najpoznatiji politički karikaturista na području bivše Jugoslavije. S njim smo razgovarali uz kafu na zemunskom keju, u vreme dok epidemija koronavirusa još nije bila proglašena. Govoriće nam o svome detinjstvu, sećanjima na rat, o tome kako je Milošević gledao na karikature kojima je on bio tema, cenzuri za vreme Jugoslavije, pri čemu će se prisetiti i svojih karikatura koje su se našle na udaru cenzora. "Dva puta sam dobio po prstima. Jednom je neki cenzor u štampariji, za kojeg nismo znali ni da postoji, naložio da se ceo tiraž od 50.000 primeraka baci i da se odštampa novi, bez moje karikature", priseća se Corax.
INTERVJU - IVAN RAČAN: "Bernardić je najbolje što SDP ima"

INTERVJU - IVAN RAČAN: "Bernardić je najbolje što SDP ima"

"Usudit ću se reći da pripadam najvećem broj građana koji nisu u obitelji imali ni partizane, ni ustaše. Bilo je domobrana. Mi nismo odgajani ni u strahu, ni u mržnji. Međutim, imate mnoge koji su u obitelji imali i ustaše i partizane. Oni su odgajani drugačije. Oni koji su imali ustaše u obitelji su odgajani da je napravljena velika nepravda i zločini prema njima i oni su učeni da mrze. Oni koji su imali partizane su učeni da se vječno moraju bojati ustaša, koji uvijek mogu ponovo ustati. To nije racionalno i to neće nestati preko noći. Ali, to ne treba biti prepreka teritorijalnom preustroju i broju gradova, općina i županija", tako je govorio Ivan Račan u intervju koji smo vodili prije nego što se zahuktala epidemija koronavirusa U Hrvatskoj. Ovaj bivši saborski zastupnik SDP-a, kao član najužeg tima novog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, jedan je od najzaslužnijih za njegov veliki povratak na političku scenu. S njim smo razgovarali o SDP-u, Milanoviću, Bernardiću, ali i manjinskim zastupnicima u Saboru te njegovim pogledima na bližu i dalju povijest

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

    30.11.2020.

    Lana Bobić

    GORI NAM POD NOGAMA: Ne šuti i talasaj!

  2. SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

    25.11.2020.

    Marko Tomaš

    SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

  3. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

    09.11.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije