SLAVNA EMILY BEECHAM ZA LUPIGU: „Nije normalno da te pitaju da se u filmu pojaviš gola s izlažiranim grudima“

SLAVNA EMILY BEECHAM ZA LUPIGU: „Nije normalno da te pitaju da se u filmu pojaviš gola s izlažiranim grudima“

„Mislim li da je normalno da te pitaju da se pojaviš polu-gola ili gola u filmovima, sa izlažiranim većim grudima, slojevima šminke koje moraš skidati špahtlom? – Nе! Da li bi moralo postojati više interesantnih uloga za žene? – Dа! Mislim li da bi konačno trebalo biti normalno da sve izgledamo drugačije, a ne kao stalno ponavljajuća muška fantazija? – Dа! Mislim da žena ne mora biti uvek seksi da bi zaslužila da bude na filmskom platnu i da se seksepilnost javlja u mnogim oblicima. Lepota je zaista u oku posmatrača“, govori u intervjuu za Lupigu slavna glumica Emily Beecham. Odavno je prerasla mini uloge i danas uživa slavu, pre svega zahvaljujući uspehu serije „Into the Badlands“. No, karijeru je započela ulogom u britansko-kanadskoj televizijskoj mini seriji „Bon Voyage“, a u svojoj prvoj filmskoj ulozi izgovara svega nekoliko replika pre nego što se pretvori u kanibalsku beštiju.
RAZGOVOR - ALI SOOZANDEH „Nakon ovog filma moj povratak kući je nemoguć“

RAZGOVOR - ALI SOOZANDEH „Nakon ovog filma moj povratak kući je nemoguć“

„O takvim temama se ne govori. One su prosto nezamislive. Moji roditelji su i dalje u Iranu i još nisu videli film. Pre ili kasnije će ga čitav uži i širi krug rodbine u Iranu videti i stvarno sam znatiželjan kako će odreagirati. Oni su opušteni po prirodi, ali ipak...“, kaže u razgovoru za Lupigu Ali Soozandeh, režiser čije je ime odjeknulo posle prošlogodišnje premijere njegovog prvog dugometražnog filma „Tehran Taboo“ u sekciji „Internacionalni tjedan kritičara“ u Cannesu. Hrabar i beskompromisan, film gledatelju razbija predrasude o onome što je do tada mislio da zna o Iranu i pred njegovim očima se razvija priča o svetu ilegalnih abortusa i krpljenja himena, tajnih klubova u kojima se konzumiraju alkohol i droge, sudija koji seksom ucenjuju žene da bi presudili u njihovu korist i manje-više otvorene prostitucije. „U gradu s osam milijuna stanovnika uvek se pronađe način da se prekrše zakoni“, primjećuje Ali Soozandeh.
INTERVJU – BORIS BUDEN: „Što je manje komunizma, to je više antikomunizma“

INTERVJU – BORIS BUDEN: „Što je manje komunizma, to je više antikomunizma“

„Historijski revizionizam nije nikakvo jednostavno retuširanje historijskih činjenica, nikakva kontrafaktička izmišljotina koja se može osporiti činjeničnom argumentacijom, nego mehanizam vladanja koji svoje efekte najuspješnije postiže općom dehistorizacijom i depolitizacijom društvenih odnosa, koji nam se pojavljuju samo još u formi neprekidnog sukoba različitih kulturnih identiteta“, kaže Boris Buden, filozof, kritičar kulture, publicista i prevodilac. Sa Budenom razgovaramo na temu fašizma, revolucije, istorijskog sećanja, postkomunističkog odnosa prema prošlosti, razgovara pri čemu su dotaknuti neki od ključnih problema koji rekapituliraju celokupnu teorijsku aktivnost Borisa Budena, a to su pre svega ideologija tranzicije, jezičke politike, prevođenje, tj. odnos jezika, politike i kulture. Razgovor je vodio Saša Hrnjez, filozof i prevodilac, trenutno istraživač na Italijanskom institutu za filozofske studije u Napulju.
IN MEMORIAM PETAR STIPETIĆ: Činjenica je da smo ratovali u Bosni

IN MEMORIAM PETAR STIPETIĆ: Činjenica je da smo ratovali u Bosni

"Nikom normalnom ne može biti drago kad počne rat. No, kad rat počne, onda ga treba znati voditi, treba u rukama držati situaciju i planirati ona borbena djelovanja koja daju najveće efekte. Nažalost, u ovom našem ratu često nije bilo tako: uzimali su pravo da naređuju i oni koji to nisu trebali raditi. Glavni stožer jest bio nekakav centralni organ koji je planirao i rukovodio, ali se radilo i mimo njega. Bilo je dosta paravojnih institucija koje su češće ometale, nego što su pomagale pametnom izvođenju borbenih aktivnosti", kazao je Petar Stipetić Ivici Đikiću u intervjuu objavljenom 10. ožujka 2001. u Feral Tribuneu. Ponovo ga objavljujemo povodom smrti generala, koji kao mladić nije sanjao da će biti vojnik, već - graditelj. "Htio sam upisati građevinu, ali trebalo je osigurati stipendiju što ja nisam mogao, a roditelji nisu imali sredstava da me financiraju. Tako sam se, s grupom ogulinskih maturanata, odlučio javiti na natječaj za Vojnu akademiju."
ANTIFEMINISTIČKI INTERVJU: "Kakve su to žene zapravo žrtve, ako uopće i jesu žrtve?"

ANTIFEMINISTIČKI INTERVJU: "Kakve su to žene zapravo žrtve, ako uopće i jesu žrtve?"

Povodom Dana žena donosimo vam antifeministički intervju s domaćicom, majkom i radnicom Vanessom Vasić Janeković. Ona je, što je manje bitno, magistra londonskog sveučilišta Kingston i alumna njihovog Centra za istraživanje moderne europske filozofije (Centre for Research in Modern European Philosophy, CRMEP), ratna izvjestiteljica iz vremena krvavih sukoba koji su popratili raspad Jugoslavije, suosnivačica tuzlanskog Radničkog univerziteta, filozofkinja, teoretičarka, aktivistica, umjetnica... Budući da su u našem društvu žene jedva dvoznamenkastim postotkom zastupljene u najvišim predstavničkim tijelima; da se dobro zna da im je mjesto u kuhinji pa 80 posto muškaraca ni ne pomišlja da im pomogne u kućanskim poslovima, a s utjecajnih i institucionalnih adresa im se savjetuje da ne cinkaju muževe kad ih tuku, jer je to tako u braku, red je da i Lupiga pogleda istini u oči i stane u obranu patrijarhata pa napadne feminizam provjerenim tezama. A ako i nisu provjerene, mora da su točne, jer su toliko puta ponovljene.
VELIKI PAOLO MAGELLI: „Strah me je … predstoji nam borba za goli opstanak čovječnosti“

VELIKI PAOLO MAGELLI: „Strah me je … predstoji nam borba za goli opstanak čovječnosti“

„Što biste učinili da ste 'na pet minuta' ministar kulture u Hrvatskoj“, pitamo proslavljenog kazališnog redatelja, Paola Magellija i odmah dobijamo jasan odgovor. „Mislim da bih upravo toliko i bio, pet minuta i ni trena više. (Smijeh) Naime, na ovim prostorima se najbolje ideje brzo izvitopere, nigdje se ne kradu tako uspješno kao ovdje i plašim se da bi mi ubrzo postavili uvredljivo pitanje koje sam svojedobno čuo i u Beogradu: 'A zašto si ti došao ovdje?'“, odgovara Magelli. Na dogovoren termin intervjua stigao je kao da je upravo “sjahao s bengalskog tigra”. Istovremeno vodeći nekoliko razgovora, živo gestikulirajući i kršeći prste, ostavljao je dojam čovjeka u kojem se odvija neobuzdan sukob prirodnih sila. Govoreći o kazalištu predlaže da se vratimo na prapočetak teatra. „Igrajmo za sebe i one koje zanima kazalište, neka viđenje predstave plate komadom kruha i voćem“, kaže Magelli i zaključuje kako je teatar u Hrvatskoj kao ukleta kuća u kojoj duhovi prošlosti progone jedan drugog.
HUMANS OF MIROVINA: "Država koja im ovako vraća za desetljeća rada, naprosto nije socijalna"

HUMANS OF MIROVINA: "Država koja im ovako vraća za desetljeća rada, naprosto nije socijalna"

"Gotovo pola milijuna umirovljenika u Hrvatskoj prima mirovinu manju od 2.000 kuna. To nije dovoljno ni za osnovne troškove, a kamoli neku dodatnu vrijednost poput novina ili kazališta. Oni su desetljećima mukotrpno radili kako bi prehranili obitelji, gradili naše tvornice, stanove i škole... Država koja im vraća na ovakav način naprosto nije socijalna. Međutim, pitanje nije samo egzistencijalno. Starije osobe stavljene su na rub društva, pate od usamljenosti, a mlađi se prema njima često odnose kao da više nemaju što ponuditi. Moramo se prema njima odnositi s brigom i poštovanjem", čuli smo od ekipe mladih ljudi koji su shvatili kako umirovljenicima, toj tako velikoj, a opet tako marginaliziranoj skupini ljudi, pod hitno treba bolji PR i izlazak iz geta mračnih vijesti o slomu mirovinskog, zdravstvenog sustava i/ili tržišta rada, kopanju po kontejnerima i ponekad akrobatskom plesu po rubu siromaštva. Lupiga razgovara s mladima koji su pokrenuli portal Mirovina.hr i Facebook stranicu "Humans of Mirovina".
INTERVJU - BLERTA ZEQIRI: „Biti gay na Kosovu je najgora moguća situacija“

INTERVJU - BLERTA ZEQIRI: „Biti gay na Kosovu je najgora moguća situacija“

„Ja zapravo i ne vidim tolike kulturološke razlike između Srba i Albanaca na Kosovu. Mislim da, kada bi kojim slučajem osvanuli kao govornici istog maternjeg jezika, teško bi bilo razlučiti ko je tu ko“, kaže Blerta Zeqiri, redateljica kosovskog filma „Brak“, priče o ljubavnom trouglu s vrlo izraženom gay notom. Uverena je da je biti gay na Kosovu najgora moguća situacija. „Biti Srbin ili bilo koje druge nacionalnosti nije problem, možeš živeti svoj život i to će biti poštovano. Biti gay je stigma, biti Srbin nije“, objašnjava Zeqiri. S mladom redateljicom razgovaramo o stanju u kosovskoj kinematografiji, za koju kaže da nikada nije bila u boljem stanju, ali i, generalno, o društvu, gay pravima i patrijarhatu koji nesmetano vlada najmlađom evropskom državom. "Kosovo je zemlja protivrečnosti", ustvrdit će ova mlada redateljica.
GENERACIJA KOJA MIJENJA MEDIJSKU SCENU: „Nazivalo nas se sorošoidima i izdajicama koji žele uništiti ovu zemlju“

GENERACIJA KOJA MIJENJA MEDIJSKU SCENU: „Nazivalo nas se sorošoidima i izdajicama koji žele uništiti ovu zemlju“

„Prethodna vlasti teško je podnosila da si uopće slobodnomisleći čovjek, a kamoli još i novinar koji im svaki dan gura prst u oko s nekom novom pričom koja je nepovoljna za njih. A ova nova vlast na kritičke i istraživačke priče službeno poručuje - kritizirajte nas - međutim, iako u „eter“ šalju takve poruke, ipak se neki privatno itekako ljute“, kaže u razgovoru za Lupigu mlada makedonska novinarka Kristina Ozimec. Danas surađuje s redakcijama Makfaks i Deutche Welle. Ujedno je i predsjednica te osnivačica Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu (PINA) koja je pokrenula i internetski portal pina.mk, ali i jednu sjajnu priču - Festival za istraživačko novinarstvo. Prvo izdanje bilo je izuzetno uspješno s uistinu izvanrednim gostima, novinarima iz timova koji su dobili Pulitzerove nagrade, zviždačima odgovornim za "bombe", pokretačima "fake newsa"...
INTERVJU O ANTICIGANIZMU: „Romi su diskriminirani već tisuću godina. Kako ćemo to riješiti jednim dokumentom?“

INTERVJU O ANTICIGANIZMU: „Romi su diskriminirani već tisuću godina. Kako ćemo to riješiti jednim dokumentom?“

„Uz svo poštovanje prema ljudima koji su radili na dokumentu o borbi protiv anticiganizma moramo znati da svih tih 57 zaključaka ostaje samo 57 želja“, oštro komentira prošle godine usvojenu Rezoluciju o aspektima temeljnih prava u integraciji Roma u EU-u: borba protiv anticiganizma, naš sugovornik, Atanas Stoyanov, magistar javnih politika podrijetlom iz Bugarske, zaposlen u nevladinoj organizaciji Roma Entrepreunership Development Initiative u Bruxellesu. Ipak, dodaje, Rezolucija je puna ideja o načinima borbe protiv anticiganizma te se nada da će države članice EU taj dokument ozbiljno shvatiti. Pojam anticiganizam Stoyanov definira kao nejednak tretman nekoga tko je percipiran kao „cigan“, a manifestira se kroz segregirane razrede, nepristupačnost zdravstvenih usluga za Rome, nepristojno ponašanje javnih službenika prema Romima ...

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

    18.07.2018.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Azili za odbjegle

  2. BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

    12.07.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Navijali smo za onu Hrvatsku kakva bi trebala biti

  3. PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

    11.07.2018.

    Marko Tomaš

    PARANOJA MARKA TOMAŠA: Još uvijek nas sahranjuju

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije