RAZGOVOR S POVODOM - IVO GOLDSTEIN: „Relativiziranjem ustaških zločina kriminalizira se čitav jedan narod“

RAZGOVOR S POVODOM - IVO GOLDSTEIN: „Relativiziranjem ustaških zločina kriminalizira se čitav jedan narod“

Svakog travnja započinje sezona hrvatskih povijesnih obljetnica, od kojih gotovo niti jedna – od obilježavanja proboja iz Jasenovca do Oluje – nije nekontroverzna ili u službenoj javnosti ispravno interpretirana. Po četvrti su put ove godine u Jasenovcu održane odvojene komemoracije udruga žrtava tog logora – antifašista, Srba, Židova i Roma – te hrvatskih vlasti, a uskoro se bliži i komemoracija na Bleiburgu. Tim povodom razgovaramo s Ivom Goldsteinom, profesorom povijesti na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu i autorom niza knjiga. "Ustaše nisu bili nikakvi Hrvati, koji bi, kao, njegovali hrvatsku kulturu, bili zaslužni za razvoj društva. To je bila zločinačka banda, i ništa više", reći će Goldstein u velikom razgovoru za Lupigu, gdje, među ostalim postavlja i pitanje kako je moguće da je Alojzije Stepinac molio za državu koja je četiri godine ratovala na strani povijesnog Zla.
TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: "Borba je teška i nesrazmjerna, ali mi ćemo je dobiti"

TOMISLAV TOMAŠEVIĆ: "Borba je teška i nesrazmjerna, ali mi ćemo je dobiti"

"Na hrvatskoj političkoj sceni dugo nismo imali političke aktere ljevije od SDP-a koji su imali neki izborni uspjeh kroz više izbornih ciklusa. Kada smo pokretali platformu 'Možemo!' odlučili smo se da pokrijemo taj lijevi spektar od birača krajnje ljevice preko zelenih birača do socijaldemokratskih birača", kaže u intervjuu za Lupigu Tomislav Tomašević nositelj kandidacijske liste platforme "Možemo" za europske izbore te zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba. Tomaševića, među ostalim, pitamo znači li ovakav iskorak platforme „Možemo!“ i to da se gradska platforma „Zagreb je naš!“, kao njezino ishodište, ipak donekle brojčano povećala na širem, državnom planu. "Naša je zadaća razbijati ljušturu cinizma među razočaranim biračima ljevice i ukazivati da je za lijevu stranku neprihvatljivo pristati na ekonomski liberalizam kao neupitni imperativ koji određuje domete svih ostalih politika", poručuje Tomašević.
FRONTMEN GOBLINA: „Najsretnija zemlja na svetu je zemlja u kojoj nema punka“

FRONTMEN GOBLINA: „Najsretnija zemlja na svetu je zemlja u kojoj nema punka“

"Uvek sam govorio da je najsretnija zemlja na svetu zemlja u kojoj nema punk-rocka, u kojoj nema bunta, ali trenutno takva zemlja ne postoji. Ne postoji savršeni svet, savršeno uređenje i uvek će neko da bude potlačen – manje ili više. Mi trenutno živimo u nekom svetu gde je većina ljudi potlačena", reći će u razgovoru za Lupigu Branko Golubović - Golub, frontmen benda Goblin, kojem je nedavno objavljena knjiga "Izgužvane misli". Golub se već godinama nalazi u raznim humanitarnim misijama po dalekom istoku, a dolasci u Srbiju su retki. Ovog puta stigao je upravo u vreme kad Beogradom ponovno kolaju ulični protesti kontra aktuelne vlasti, a jedna od nosećih pjesama na tim protestima je upravo himna protestnih devedesetih u izvođenju Goblina - "Ima nas". Bilo je tako i onog 5. oktobra, a razvoj situacije nakon tog događaja kod Goluba je ostavila gorak okus.
HRVOJE POLAN: „Nije strašna fotografija. Stvarnost je strašna!“

HRVOJE POLAN: „Nije strašna fotografija. Stvarnost je strašna!“

"Zašto je potrebna baš slika mrtvog djeteta da se svi sablaznimo? Jesmo svi postali neosjetljivi na tuđu patnju da je tek mrtvo dijete nešto što će nas potaknuti na razmišljanje o tuđoj patnji? Pa, zar nije dovoljno vidjet nekoga u suzama da razmišljamo o tome koliko je teško. Tek mrtvo dijete je ono što nas potakne da razmišljamo o patnji što govori koliko smo mi kao društvo otupili. A inače, priča s tom slikom je da svaki društveni sukob rađa nekakvu sliku – ikonu koja postane obilježje tog razdoblja. Oko te slike se digla ogromna prašina do te mjere da je njemačke novine nisu štampale. Skinuta je s interneta. Koga ti štitiš time što nisi pokazao mrtvo dijete? Nije fotografija strašna. Stvarnost je strašna", riječi su jučer preminulog Hrvoja Polana koje je iz zaborava izvukao Lupigin novinar Dejan Kožul.
RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – DAŠKO I MLAĐA, FENOMENALNI RADIJSKI DVOJAC: „Mi smo jugoslovenski radio!“

RAZGOVOR BEZ VOZNOG REDA – DAŠKO I MLAĐA, FENOMENALNI RADIJSKI DVOJAC: „Mi smo jugoslovenski radio!“

"Oni su razvili socijalizam za bogate. To možeš da vidiš na primeru Ane Brnabić. Građanska prava Ane Brnabić su u 22. veku, a građanska prava drugih ljudi u 19. veku", primećuje Daško, a Mlađa dodaje - "Kao Marija Antoaneta može da kaže: Ako nemaju ‘leba, nek jedu kolače!". Oni su Daško Milinović i Mladen Urdarević, fenomenalni radijski dvojac iz Novog Sada, organima gonjenja poznatiji kao Daško&Mlađa. Poginuli su đe god su bili. Manje-više, sa svih frekvencija su proterani zbog – predugačkog jezika. Intervjuisati Daška i Mlađu, samo da znate, uopšte nije lako. Reč je zapravo o dvoglavoj aždaji kojoj ne znaš ni početak ni kraj. Pa tako izgleda i razgovor s njima: neprestano se ubacuju jedan drugom - a i meni - u reč i neprestano smišljaju zajebancije u iznajmljenoj garsonijeri, koja služi kao studio u kojem je smešten on-line radio.
NAGRAĐENI NA BERLINALEU: „Nakon ovog filma biće mnogo teže da se ovakva zla događaju“

NAGRAĐENI NA BERLINALEU: „Nakon ovog filma biće mnogo teže da se ovakva zla događaju“

„Svaki put kada usmerite reflektor na tako nešto, vi smanjite mogućnost da se to ponovi jer to postane tema o kojoj će da se priča, iako ovaj film verovatno neće rešiti nijedan slučaj. Ali, eto dali smo glas jednoj ženi. Ona će imati neku vrstu satisfakcije od toga da se njena priča čula. Biće misli mnogo teže da se takve stvari dogode“, objašnjava nam Snežana Bogdanović nakon velikog uspeha na ovogodišnjem Berlinaleu. Film „Šavovi“ u kojem ona glumi ženu kojoj je u rodilištu ukradeno dete, nagrađen je nagradom za najbolji evropski film u sekciji Panorama. Lupiga se sa redateljem Miroslavom Terzićem i Snežanom Bogdanović našla u Berlinu, gde smo razgovarali o uslovima snimanja i o fascinantnoj ličnosti Drinke Radonjić, čija je ovo priča, a za koju su glavni akteri ovog filma imali samo reči pohvale te zaključili kako je ona bila njihov džoker.
KRATKI RAZGOVOR – SAŠA ANTIĆ: „Politika i Crkva manipuliraju društvom kako bi održali poziciju moći“

KRATKI RAZGOVOR – SAŠA ANTIĆ: „Politika i Crkva manipuliraju društvom kako bi održali poziciju moći“

"Formalno se govori o toleranciji, ali kad se malo bolje pogleda, uvijek postoje neki dežurni krivci prema kojima se kanalizira iracionalna mržnja mase. To su bili, i ostali Srbi, zatim homoseksualci, pa nepostojeći komunisti, pa mrzitelji svega hrvatskog, pa ateisti, niz se može nastaviti, uvijek je netko na tapetu", objašnjava u razgovoru Saša Antić iz TBF-a, uoči svog večerašnjeg gostovanja na šestoj tribini iz ciklusa "Zašto se mrzimo?", koji organizira Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, na temu „Glazba mržnje“. Antić će otkriti i kako bi umjetnici morali biti beskompromisni u stvaranju. "Mislim da to nije stvar društvenog nego osobnog zdravlja. Znači, odgovornost prema sebi kao individui i umjetniku, koja se tako reflektira i na zajednicu", smatra Antić.
KRATKI RAZGOVOR – MILE KEKIN: „Normalna većina je na mojoj strani, samo je problem što su tihi“

KRATKI RAZGOVOR – MILE KEKIN: „Normalna većina je na mojoj strani, samo je problem što su tihi“

"Tamo gdje se briše granica između fašizma i antifašizma, briše se razlika između dobra i zla, između poštenja i nepoštenja, originala i plagijata, idealista i oportunista, novinara i huškača, silovatelja i žrtve. Sve je to povezano", kaže Mile Kekin u razgovoru uoči svog večerašnjeg gostovanja na šestoj tribini iz ciklusa "Zašto se mrzimo?", u organizaciji Centra za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust, na temu „Glazba mržnje“. U kratkom razgovoru Mile je nekoliko puta poentirao, objasnivši, među ostalim, kako je angažiran iz vrlo sebičnih pobuda. "Zato što ne želim trpjeti i gutati ove antitotalitarističke bajke pod kojima se skrivaju revizionisti. A publika kojoj se ne sviđam neka traži druge zabavljače. Ima ih, hvala Bogu, dovoljno na estradi od kojih nećete čuti ništa kontroverzno. Većina glazbe danas je ultralight i bez kalorija", reći će frontmen Hladnog piva.
ZORAN PREDIN ZA LUPIGU: „Falsificiranjem povijesti se vraćamo u 19. stoljeće“

ZORAN PREDIN ZA LUPIGU: „Falsificiranjem povijesti se vraćamo u 19. stoljeće“

„Najveće razočaranje dolazi iz saznanja da demokracija može biti sama po sebi, u polupismenom društvu, otrovna za društvo samo“, reći će Zoran Predin u razgovoru za Lupigu uoči promocije svoje druge prozne knjige u Zagrebačkom kazalištu mladih. Predin zbirkom "Glavom kroz zid", u nakladi zagrebačke Frakture, na svoj predinovski način zalazi u naše susjedstvo i smionim će zapletima, koji ne zaziru od očuđenja, do kosti ogoliti današnje društvo. Kaže kako u kratkoj priči ima više prostora i riječi nego u pisanju tekstova za pjesme, u kojima je rob žanra, ritma i melodije. "Tako da sve što ne mogu ispričat u pjesmama, ispričam u kratkim pričama. A municija dolazi iz svakodnevne produkcije gluposti, koja je vrlo inspirativna", objašnjava Predin napominjući da je u svojoj karijeri u Lačnom Franzu bio najslobodniji.
PREDSJEDNIČKA KANDIDATKINJA: „Na NATO misije trošimo 108 milijuna kuna godišnje, a zdravstvo nam se raspada“

PREDSJEDNIČKA KANDIDATKINJA: „Na NATO misije trošimo 108 milijuna kuna godišnje, a zdravstvo nam se raspada“

"Nerazvijene i slabo razvijene zemlje na (polu)periferiji svjetskog ekonomskog sistema – kao što je to Hrvatska – se u okviru ovoga sistema ne mogu razviti. Ne dogode li se velike promjene, tavorit ćemo i dalje u nerazvijenosti, siromaštvu i nejednakosti. Bogate zemlje centra uz pomoć briselske administracije nameću pravila tržišne utakmice zemljama, a ta pravila uključuju zabranu državnog intervencionizma i subvencioniranje domaćih industrija. Iako bogate zemlje kapitalističkog centra same nisu do bogatstva došle u tim uvjetima, već uvjetima imperijalizma i dominacije, sada im ta pravila tobože "slobodnog tržišta" služe kako bi reproducirala odnose nejednakosti između zemalja bogatog kapitalističkog centra i periferije", kaže u intervjuu za Lupigu, Katarina Peović, kandidatkinja Radničke fronte za predstojeće predsjedničke izbore. Našim čitateljima objasnit će kako izgleda njena vizija demokratskog socijalizma 21. stoljeća.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

    08.09.2019.

    Faruk Šehić

    NAŠA DOBROTA JE VEĆA OD VAŠEG ZLA: Sarajevo će biti, fašizam će proći

  2. TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

    20.08.2019.

    Boba Đuderija

    TURISTI MEĐU NAMA: Hvala što plešete umjesto mene

  3. BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

    16.08.2019.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Brega vs. Buba Corelli

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije