INTERVJU-QUIZMASTER: „Važno je fokusirati se na samo jedan hobi“

INTERVJU-QUIZMASTER: „Važno je fokusirati se na samo jedan hobi“

Nema tome dugo, kratkih i beznačajnih mjesec ili dva, otkako je novosadski velemajstor mozgalica, Zoran Radisavljević, Zagrebu posvetio možda i najuspješniji enigmatski uradak na kojem bi glavnom gradu Hrvatske pozavidjele i mnogo veće svjetske metropole. U međuvremenu je anagramna mapa ZET-ovih tramvajskih stanica (ako već niste, možete je preuzeti ovdje) postala pravi hit među ljubiteljima glavolomki. "U Zagreb sam preselio prije četiri godine kada sam počeo raditi za Kviskoteku. Bio je to početak jedne lijepe avanture koja je potrajala sve do rujna ove godine kada sam suradnju nastavio radeći od kuće u Novom Sadu. Za svo vrijeme koje sam proveo u prijestolnici Hrvatske nikada nisam imao nikakvih neugodnosti, naprotiv – na svakom koraku sretao sam ljubaznost", kaže velemajstor mozgalica, Zoran Radisavljević koji je Zagrebu ostavio vrlo vrijedan poklon.
RAZGOVOR S AUTORICOM FILMA „SNAJKA: DNEVNIK OČEKIVANJA“: „Nove generacije mogu napraviti promjenu“

RAZGOVOR S AUTORICOM FILMA „SNAJKA: DNEVNIK OČEKIVANJA“: „Nove generacije mogu napraviti promjenu“

Ona je iz Hrvatske, a on s Kosova. Njihova ljubav se rodila u srcu Slovenije – Ljubljani. Prije nešto više od 11 godina, Tea Vidović u slovenskoj prijestolnici upoznaje Mirsada Dalipija. Dogodilo se to na radionici teatra potlačenih. I tu se iznjedrila ljubav koja će godinama kasnije biti ovjekovječena na filmskoj traci. "Mi smo se upoznali na temelju naših vrijednosti. Onda su se u naš život počele uplitati familije i društvo. To je bilo trnje koje nas je ometalo da se naša veza razvija. Ovdje je bilo normalno jedno, a tamo je bilo normalno nešto drugo. Kroz cijeli taj proces je bilo neko otkrivanje. Osim čina koji sam morala iznijeti njegov baki s rukama, na svadbi nisam znala što je kolo, kada se mora plesati, s kime, pa su se znali dogoditi i momenti ljutnje, jer mi na kraju nitko ništa nije govorio kako trebam nešto uraditi. U montaži sam vidjela da se za vrijeme plesanja smijem, a druge snajke nisu, što ni ja nisam trebala", govori nam Tea.
INTERVJU-VIKTOR SIMONČIČ: „Imamo neodrživ sistem, koji će doći na naplatu“

INTERVJU-VIKTOR SIMONČIČ: „Imamo neodrživ sistem, koji će doći na naplatu“

"Stanje je ozbiljnije nego se misli. Takvom stanju su doslovno doprinijele sve dosadašnje političke opcije u Zagrebu svojim nedjelovanjem i sve dosadašnje hrvatske vlade donošenjem više nego upitnih strategija i planova. Prije skoro 40 godine odlagalište Jakuševec je shvaćeno kao ozbiljan problem. Koncem osamdesetih je objavljen prvi poziv za sanaciju Jakuševca. Radio sam tada u Ingri koja je nudila rješenje privremenog prekrivanja odlagališta, iznalaženje nove lokacije i tek onda sanaciju", govori u intervjuu za Lupigu Viktor Simončič, samostalni savjetnik i ekspert za zaštitu okoliša. Simončič je rođen u Ljubljani, diplomirao na Tehnološkom fakultetu u Zagrebu, a doktorirao je na Univerzitetu u Karlsruheu u Njemačkoj još 1976. godine. Radio je u različitim institucijama i tvrtkama u nekoliko država te, kroz godine, publicirao više znanstvenih i stručnih radova.
INTERVJU-FRANJO ŠARČEVIĆ: „Mi koji smo još tu u mnogim smo očima luzeri“

INTERVJU-FRANJO ŠARČEVIĆ: „Mi koji smo još tu u mnogim smo očima luzeri“

"Da budem iskren, u suštini se ne smatram nikakvim Hrvatom, kod mene je to sekundarna stvar i na mjestima gdje trebam unositi svoju nacionalnost najčešće se zafrkavam, tako da sam dosad skupio zavidnu kolekciju svojih nacionalnih pripadnosti: Jugoslaven, Srbin, Židov, Rom, Atalanta, AC Milan, Napoli ... No, to je nešto što ti uglavnom drugi nametnu, tvoji neprijatelji bolje od tebe „znaju“ tko si ti i oni su tu da ti to daju na znanje, pa kad je već tako onda sam eto i Hrvat, njima za ljubav", kaže novinar i doktor matematike Franjo Šarčević, utemeljitelj portala Prometej koji je od početka medij suprotstavljen nacionalizmu, toj svjetonazorskoj pošasti koja uništava redom sve države bivše Jugoslavije. Zbog svojega je društvenog angažmana Šarčević, koji s obitelji živi u Sarajevu, česta meta iznimno ružnih i prijetećih uvreda. Sa Šarčevićem smo razgovor poveli nakon nedavne promocije njegove knjige u Zagrebu.
PUSTI VLAST, DRŽ' SE VOLONTERA: Hakeri koji popravljaju svijet

PUSTI VLAST, DRŽ' SE VOLONTERA: Hakeri koji popravljaju svijet

Kad biste samo znali koja služba je odgovorna, koga zvati, na koju se adresu obratiti ... Ni trenutka ne biste dvojili i iz istih stopa otišli biste prijaviti problem. Samo da niste kronično alergični na birokraciju, javne službe i protokole, njihove službenike, rodbinu i rođake ... Dok ljudi uglavnom bave najvećim problemima (svojima, dakako), negdje je netko marljivo radio za dobrobit svih i rodio se - Popravi.to! Inicijativa civilnih hakera Code for Croatia, u suradnji sa Gongom, pokrenula je internet platformu na kojoj nadležnim vlastima u svakom trenutku možete službeno prijaviti komunalni problem. Kako su ovi volonteri bez kune ili eura nagrade samovoljno navalili na birokratski aparat iscijedivši iz njega, među ostalim, tajnu točnog broja gradova, općina i odgovornih službi zajedno s adresama, porazgovarali smo s koordinatorom portala Popravi.to, Zoranom Lušom te Svjetlanom Knežević iz Gonga.
INTERVJU: „Klerikalni pokreti namjerno promoviraju homofobiju i transfobiju tvrdeći da su oni ti koji su ugroženi“

INTERVJU: „Klerikalni pokreti namjerno promoviraju homofobiju i transfobiju tvrdeći da su oni ti koji su ugroženi“

"Svijest ljudi se vremenom mijenja na bolje, prihvaćenost u široj zajednici je veća, ali i sama queer zajednica jeste povezanija nego prije 10 ili 20 godina. Ali ono što nije dobro, to su desno orijentirani klerikalni pokreti. S ovim pokretima koji su iznimno dobro organizirani dijaloga nema. Ako gay, lezbijka ili trans rodna osoba želi imati pristup zdravstvenoj skrbi ne ugrožava nekoga tko kleči ili ne kleči bilo gdje, ali desno orijentirani pokreti, već negdje oko desetljeća i više, u Hrvatskoj namjerno promoviraju homofobiju i transfobiju pod plaštom da je netko tko je straight time ugrožen, ali ne – nije. Ljudi samo žele imati iste mogućnosti, kao i drugi, i to je sve", kaže u razgovoru za Lupigu Antonija Stojanović iz riječke udruge LORI koja je nedavno organizirala sedmo izdanje festivala queer i feminističke kulture Smoqua na kojem je glavna tema bila - osjećaju li se LGBTIQ osobe sigurno u javnim prostorima Hrvatske.
INTERVJU IVAN RAMLJAK: „Utopija je moguća“

INTERVJU IVAN RAMLJAK: „Utopija je moguća“

"Najluđa stvar je bila u Podgori. Vjerojatno se sjećaš onog trenutka kada jedna žena priča o čudnim imenima ljudi koji su bili tamo i onda kaže ime: Zbjegan iz Podgore. Kad je to rečeno na filmu iz publike se čuo glas: 'Evo me, tu sam!'. Zbjegan se pojavio na projekciji. Mislim, ja ga nisam znao, ali poslije sam ga upoznao", govori u intervjuu za Lupigu Ivan Ramljak, režiser dokumentarca “El Shatt – nacrt za utopiju” koji je ovoga ljeta bio apsolutni hit u Hrvatskoj. Za one koji se još nisu susreli s pričom o El Shattu, reći ćemo kako se radi o kompleksu izbjegličkih logora na poluotoku Sinaj, na teritoriji Egipta, kamo je tijekom Drugog svjetskog rata izbjeglo otprilike 30.000 Dalmatinaca, bježeći pred okupacijom nacista i domaćih izdajnika. Boraveći u pustinji izbjeglice su organizirale samostalnu upravu u sklopu koje su djelovala umjetnička društva, škole, pa čak i crkva.
ZORAN ZAEV: „Makedonija je učinila sve, promijenili smo čak i ime, ali Europska unija nas je iznevjerila“

ZORAN ZAEV: „Makedonija je učinila sve, promijenili smo čak i ime, ali Europska unija nas je iznevjerila“

"Europska unija nas je iznevjerila. Nije isporučila to što je trebala. Najprije je bilo da nisu sve zemlje pripremljene; nastao je problem s Albanijom, jer postoji albanska mafija u Nizozemskoj i drugim zemljama. Onda se pojavila nova metodologija pa smo dobili veto, iako smo riješili problem s Grčkom. To je razočaralo naše građane, a refleksija tog razočarenja je moj poraz na lokalnim izborima. Makedonci su našli snage da urade najteži korak i pokažu da zaslužuju mjesto u Europskoj uniji, ali eto, to je bio naš trenutak razočaranja. Mi se nastavljamo boriti, jer za nas budućnost u Europskoj uniji nema alternative. Alternativa bi mogla biti Rusija, Kina, ali one ne nude vrijednosti u koje naši građani vjeruju", kaže u intervjuu za Lupigu bivši premijer Makedonije, Zoran Zaev.
DRAŽEN ŠIMLEŠA: „Nema nam spasa ako ne krenemo graditi neke bolje svjetove“

DRAŽEN ŠIMLEŠA: „Nema nam spasa ako ne krenemo graditi neke bolje svjetove“

"Mi učimo ljude da naprave svoja reciklirana imanja gdje god žive. Nije dovoljno jedno. Trebaju nam stotine i tisuće takvih priča. Zato nas uvijek veseli kada nam se javljaju nove inicijative i ljudi koji ne čekaju nego stvaraju nešto svoje lijepo i dobro", kaže u intervjuu za Lupigu Dražen Šimleša, sociolog, aktivist i ekolog, jedan od pionira promicanja permakulture u Hrvatskoj. Osim permakulture u fokusu njegova rada su i održivost, globalizacija, dobra ekonomija i obrazovanje za održivi razvoj. Kada ga pitamo što je to dobra ekonomija reći će nam: "Ona stvara poslove, proizvodi robe i usluge za tržište, ali je pri tome svjesna da nije sama sebi svrha i da ona ne postoji izdvojeno od društva i ekosustava. Dobra ekonomija se brine da je ona u redu i zaposlenicima, i lokalnoj zajednici, i društvu, i budućim generacijama, i prirodi."
INTERVJU – ARIJANA LEKIĆ-FRIDRIH: „To što rade molitelji nema nikakve veze s vjerom“

INTERVJU – ARIJANA LEKIĆ-FRIDRIH: „To što rade molitelji nema nikakve veze s vjerom“

Svake prve subote u mjesecu Arijana Lekić-Fridrih zna gdje će provesti jutro. Umjesto na kavu na nekoj terasi ona odlazi na svoju „Tihu misu“. I tako već jedanaest mjeseci zaredom. „Kada sam shvatila o čemu se radi i koji su zahtjevi muškaraca koji kleče na trgu odmah mi je bilo jasno da treba stati nasuprot njih i suprotstaviti im se“, govori ova scenaristica i multimedijalna umjetnica u intervjuu za Lupigu. Uvjerena je da se u slučaju molitelja koji kleče na trgovima radi o političkoj kampanji koja nema nikakve veze s religijom. „Stvarno mi nije želja povrijediti ničije vjerske osjećaje, ali ovo nema veze s vjerom. Nema veze ni sa Crkvom, iako Crkva šuti o tome. Jasno je da se zapravo radi tu o jednom političkom pokretu“, kaže Lekić-Fridrih napominjući da je žensko pitanje zapravo klasno pitanje.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije