AUTORICA „OKUPIRANOG BIOSKOPA“: „Bitno je održavati vatru pobune“

AUTORICA „OKUPIRANOG BIOSKOPA“: „Bitno je održavati vatru pobune“

Od okupacije zapuštenog bioskopa Zvezda na beogradskim Terazijama samoorganiziranih građana, što je proglašeno za kulturni događaj godine u Srbiji jer su okupirani bioskop pohodili Alexis Tsipras i Alain Badiou, do ponovo zatvorenih vrata prošle su tek oko dve godine. Kako i zašto? Odgovor na ovo pitanje pokušala je dati Senka Domanović, autorka filma "Okupirani bioksop". "Najzanimljivije i najlepše je što su ljudi koji su se upoznali tada nastavili da sarađuju i u nekim političkim projektima. Ljudi su se pronašli i nekako složili. Treba pružati otpor tom političkom establišmentu, nuditi neku alternativu. Bitno je da stalno proizvodiš neke ideje, da oživljavaš i da neke ideje stalno držiš budnima, prisutnima, da ih oživljavaš. Moraš. Kao čuvari vatre. Vatra mora da gori pa možda za 100 godina bude sazrela neka situacija. To je za čas, to je ništa. Malo je i 100 godina", kaže u razgovoru za Lupigu Senka Domanović.
BIJELA ŽENA U CRNOJ REVOLUCIJI: „Mučenja i pritisci su me samo učinili još jačom“

BIJELA ŽENA U CRNOJ REVOLUCIJI: „Mučenja i pritisci su me samo učinili još jačom“

„Nisam. Ni malo nisam“, odgovorit će, kao iz topa, Shirley Gunn na Lupigino pitanje je li danas zadovoljna rezultatima žestoke borbe protiv aparthejda u Južnoafričkoj Republici, a u kojoj je aktivno sudjelovala. Shirley Gunn kao žena, i to bijela, bila je neobična pojava u revoluciji koja je iz korijena željela promijeniti jug Afrike. Tih je godina bila zatvarana, progonjena, mučena, pokušali su je ubiti, pa joj oduzeli bebu, ali sve ju je to, kako sama kaže u razgovoru za Lupigu, samo dodatno ojačalo. Već kao djevojka u dvadesetim godinama uključila se u Afrički nacionalni kongres te je prvo radila u političkom undergroundu, a onda i u vojnom, kada su shvatili da je jedina šansa za promjenu uzimanje oružja u ruke. „Bila sam spremna da za tu viziju dam i svoj život. I davala sam ga“, kaže Shirley u svojoj ispovijesti.
SELEKTOR MOTOVUNA – JURICA PAVIČIĆ: „Tzv. kontroverzne filmove treba uvijek prikazati što prije i što češće“

SELEKTOR MOTOVUNA – JURICA PAVIČIĆ: „Tzv. kontroverzne filmove treba uvijek prikazati što prije i što češće“

„Političke hajke na filmove obično se razbuktaju ako i dok se film ne može vidjeti, pa se o njegovom sadržaju mogu širiti mistifikacije. Kad se film na koncu prikaže, često se dogodi reakcija 'zar toliko priče oko ovoga?'. Vidjeli ste da se cijela tarapana oko 'Ministarstva ljubavi' ispuhala kad je netko film stavio na YouTube i kad je u 24 sata 90.000 ljudi vidjelo da je riječ o benignoj komediji lišenoj ičeg opasnog. Tzv. kontroverzne filmove treba uvijek prikazati što prije i prikazivati što češće, da se raspline fama“, uoči početka 21, Motovun Film Festivala govori u intervjuu za Lupigu Jurica Pavičić, cijenjeni novinar, pisac, filmski kritičar i motovunski programski selektor. S njim razgovaramo o filmskom programu, selekciji i festivalskoj politici slavnog festivala.
RAZGOVOR S KANDIDATOM ZA HR ČLANA PREDSJEDNIŠTVA BiH: "Jaz između Hrvata i Bošnjaka nije bio dublji od kraja rata"

RAZGOVOR S KANDIDATOM ZA HR ČLANA PREDSJEDNIŠTVA BiH: "Jaz između Hrvata i Bošnjaka nije bio dublji od kraja rata"

Boriša Falatar kandidat je Naše stranke za hrvatskog člana predsjedništva. U životopisu Falatar navodi da je rođen u Sarajevu 1975. godine. Sin je Miljenka, inženjera strojarstva, i Dženane Falatar, ekonomistice. Ima dvije kćerke, Lunu i Hanu, i sina Ivana. Falatar posve odudara od predodžbe kakvu bh javnost ima o političarima. Mlad, vrlo obrazovan, pomirljiv, s idejama kakve do sada nisu imale prođu na tržištu političkih ideja susjedne zemlje, Boriša Falatar pokušat će ono što se danas čini nemogućim. Njegov cilj je dokinuti nacionalističku politiku koja predstavlja hrvatski narod u Bosni i Hercegovini i tamošnjoj javnosti ponuditi rješenja za silne probleme s kojima je Bosna i Hercegovina suočena. Razgovor smo vodili u Zagrebu, gdje, kako kaže, nije došao po svoje mišljenje i podršku službene hrvatske politike.
AUTOR SJAJNIH, A MEDIJSKI PREŠUĆENIH KNJIGA: „Rat traje dok žive svi oni o koje se očešao“

AUTOR SJAJNIH, A MEDIJSKI PREŠUĆENIH KNJIGA: „Rat traje dok žive svi oni o koje se očešao“

„Rat je dramatično utjecao na sudbine mnoštva ljudi na ovim prostorima pa tako i na mene. Matoš je kazao da rat traje dok žive vojnici. Zapravo traje dok žive svi o koje se očešao. To je trauma društva čije se posljedice žestoko osjećaju i danas, gotovo četvrt stoljeća, ali ja uglavnom ne pišem o samom ratu već o njegovim odjecima i posljedicama kada prođe“, kaže u velikom intervjuu za Lupigu Amir Alagić, koji je uz Kristiana Novaka i Luku Bekavca, najzanimljiviji hrvatski pisac što se pojavio u drugome desetljeću dvijetisućitih, ali ne dobiva medijsku pažnju koju kvalitetom svog pisma zaslužuje. Ovim intervjuom pokušat ćemo to barem djelomično ispraviti. Alagić će u razgovoru i istaknuti - "Ako i postoji neka književna scena, ja na toj književnoj sceni ne postojim".
INTERVJU - ŽARKO PAIĆ: „Nalik smo mahnitome Uliksu koji se vrti u krugu vlastitih fantazmi“

INTERVJU - ŽARKO PAIĆ: „Nalik smo mahnitome Uliksu koji se vrti u krugu vlastitih fantazmi“

„Strah od tzv. 'velike Europe' i gubitka suverenosti najprije ima formu paranoje, a tek onda prelazi u histeriju kao novu politiku nacionalne homogenizacije. Pogledajte kako Orbán određuje put istočne Europe i tzv. neliberalnih demokracija, što je besmisao jer je demokratska vladavina u Europi već od Grka određena pojmovima slobode i jednakosti građana (demosa), a nije pitanje etničkoga podrijetla i narodne volje koja se konstituira iz ideje kulture. No, ovdje je kultura puka ideologija nacije-države i njezina mita o moći i organskoj snazi od čina zasnivanja države do kraja svih stvari“, kaže u razgovoru za Lupigu Žarko Paić, filozof, sociolog i politolog, profesor estetike, teorije znanosti i novih medija na Sveučilištu u Zagrebu. S Paićem razgovaramo o slici stanja današnjeg života i čovjeka.
OLIVER FRLJIĆ: „Noćima nisam spavao razmišljajući kako li se osjećaju Markić, Hasanbegović i ostali Bujančevi svatovi“

OLIVER FRLJIĆ: „Noćima nisam spavao razmišljajući kako li se osjećaju Markić, Hasanbegović i ostali Bujančevi svatovi“

"Tek kad djeca budu učila u školi da je etničko čišćenje dijelova BiH i prisvajanje njezina teritorija bilo dio službene hrvatske politike možemo se nadati nekom sazrijevanju ovog društva", kaže kazališni redatelj Oliver Frljić u razgovoru za Lupigu. Uz njegov rad konstantno se vežu pridjevi kao što su provokativan i kontroverzan, a reakcije vjerskih aktivista i konzervativnih političkih opcija na njegove predstave uvijek su dramatične i to ne samo u Hrvatskoj nego i diljem Europe. Danas će mu upravo za njegov rad biti uručena Nagrada građana i građanki Grada Zagreba - Nada Dimić, utemeljena kao protestni čin Nagradi Grada Zagreba koju je gradonačelnik Milan Bandić instrumentalizirao za vlastitu političku promociju i uručuje se istoga dana. Frljić će samo primijetiti - "ovo društvo funkcionira kao jedna tipična malograđanska baruština".
KAO ODGOVOR NA „HOD ZA ŽIVOT“ KREĆE „HOD ZA SLOBODU“: „Rijeka ne pada na laži i manipulacije“

KAO ODGOVOR NA „HOD ZA ŽIVOT“ KREĆE „HOD ZA SLOBODU“: „Rijeka ne pada na laži i manipulacije“

Rijeka je odlučila „pokazati zube“. Nakon što je najavljeno da se ove godine „antichoice“ povorka „Hod za život“ održava i u Rijeci, stvorila se kritična masa i organizirala „kontra“ povorku. Pod nazivom „Hod za slobodu“ Riječanke i Riječani će se danas od 10 sati okupljati pred Riječkom bankom i pokazati da im je stalo do ljudskih prava, posebice do ženskih reproduktivnih prava koja se unazad tri godine pokušavaju ograničiti pod svaku cijenu. „Rijeka se do sad u par navrata pokazala kao grad koji ne pada tako lako na laži i manipulacije, koji je svjestan cjelokupne situacije u zemlji, pogotovo po pitanju ljudskih prava i koji je spreman reagirati. Nosimo taj identitet grada koji cijeni svoju različitost i stoga nas ne čudi da se ovakvo nešto dešava upravo u Rijeci. Iako nije ni tu sve bajno“, objašnjava uoči „Hoda za slobodu“, Iva Davorija, jedna od organizatorica okupljanja.
RAZGOVOR – KATALIN LADIK: „Pjesnici sami odlaze kad izbije rat – kad oružje zavlada, Muze zaćute“

RAZGOVOR – KATALIN LADIK: „Pjesnici sami odlaze kad izbije rat – kad oružje zavlada, Muze zaćute“

"Pjesnici sami odlaze kad izbije rat – kad oružje zavlada, Muze zaćute – to je bila istina i s mojom kreativnošću. Umjetnicima koji se bave dokumentarnim ili igranim filmom, možda odgovara ratna atmosfera, kao i nekim proznim piscima, iako znam da su i mnogi prozni pisci emigrirali", kaže u razgovoru za Lupigu glumica i pjesnikinja Katalin Ladik jedna je od ključnih predstavnica feminističkog i avangardnog performansa u svijetu. Rođena u Novom Sadu 1942. početkom rata seli se u Budimpeštu gdje je i danas, sa svojih 76 godina i dalje vrlo aktivna. Recepcija njenog rada na zapadu išla je kroz vrednovanje nekoga tko baštini multiple identitete – i srpski i hrvatski i mađarski. Dobitnica je nagrade LennonOno za 2016. godine, a nagradu od 25.000 američkih dolara darovala je sigurnoj kući za žrtve obiteljskog nasilja.
RAZGOVOR S NOVINARKOM GODINE: „Novinarstvo više nikome nije bitno“

RAZGOVOR S NOVINARKOM GODINE: „Novinarstvo više nikome nije bitno“

"Kada uredniku ili vlasniku ili oglašivaču ili političaru ne odgovara kako pišeš ili kako misliš uvijek se pronađe način za otkaz suradnje. Novinarstvo više nikome nije bitno. Sad je već uobičajeno da se od novinara traži da pišu promotivne tekstove. Vremena i love za prave istraživačke tekstove više nitko nema", kaže u razgovoru za Lupigu Maja Sever, novinarka Hrvatske radiotelevizije koja je jučer dobila nagradu za novinarku godine Hrvatskog novinarskog društva, osvojivši gotovo polovicu glasova. Nakon dodjele nagrada odlučili smo nagrađenoj novinarki HRT-a postaviti nekoliko pitanja o stanju u hrvatskom novinarstvu i njenom zapaženom govoru na dodjeli u kojem je glasno ustala za prava svojih kolega, a koji su Dan slobode medija „proslavili“ otkazima. Sever će nam reći i kako trenutno traje bitka svih bitaka – "za opstanak i jačanje profesionalne neovisne javne televizije".

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

    04.12.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Neprikladno vrijeme

  2. PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

    27.11.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Vojvodina - poslovni potez koji Beogradu donosi profit čitavo stoleće

  3. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije