SRĐAN JEVĐEVIĆ - KULTUR SHOCK: Gle kol'ki sam, ne bojim se boga!

SRĐAN JEVĐEVIĆ - KULTUR SHOCK: Gle kol'ki sam, ne bojim se boga!

Kultur Shock je gypsy-punk bend iz Seattlea, koji se specijalizirao u miješanju žanrova kao što su rock, metal i punk s tradicionalnom balkanskom muzikom. Tako o vokalno-instrumentalnoj "bandi" našeg sugovornika kaže Wikipedia. On je Srđan Jevđević, a starijima među vama bit će poznat po predratnim umjetničkim imenom Đino Banana, odnosno sladunjavom hitu "Mače moje čupavo", koji se koncem osamdesetih vrtio na radijskim i TV postajama. Đino je u međuvremenu "malo poludio" pa s Kultur Shockom praši punk uzduž i poprijeko. Za Lupigu govori o svom prvom, sarajevskom i drugom, američkom životu. Reći ćemo samo da je u pitanju izuzetno drag i zanimljiv sugovornik.
RAZGOVOR S IVANOM SAJKO: Zašto 'mi' za ideje koje smatramo ispravnima činimo toliko malo?

RAZGOVOR S IVANOM SAJKO: Zašto 'mi' za ideje koje smatramo ispravnima činimo toliko malo?

Književnica i dramatičarka Ivana Sajko u prosincu je imala produkciju drame „Europa“ u Ljubljani, u koprodukciji Imaginarnih i Cankarjevog doma, u režiji Primoža Ekarta, praizvedenu još 2005. godine kao radio-dramu u suradnji s Hrvatskim radiom. Diplomirala je dramaturgiju, predavala je na ADU u Zagrebu, a magistrirala je iz književnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Izvođenja i premijere njezinih komada izvan granica Hrvatske, kao i prijevodi na svjetske jezike, nipošto nisu slučaj za autoricu koju prati glas o provokativnosti i angažiranosti njezina pisma koje odgovara na temeljna ljudska pitanja našeg doba, već i radi eksperimenta odnosa između dramskog teksta i glazbe kao dijela scenskog izvođenja.
RAZGOVOR S FILIPOM DAVIDOM: Pod izvesnim istorijskim uslovima svako mora postati "izdajnik"

RAZGOVOR S FILIPOM DAVIDOM: Pod izvesnim istorijskim uslovima svako mora postati "izdajnik"

„Do druženja Danila Kiša, Borislava Pekića, Mirka Kovača i mene došlo je spontano i prirodno. Zajedno smo dolazili na neke promocije, svi smo cenili Krležu, Andrića, od domaćih pisaca, ali smo bili otvoreni prema zapadnoevropske pisce, a oni su tada malo objavljivani, jer je to bio rigidni društveno-politički sistem. A bili smo i različiti, jer smo učili od različitih pisaca; Pekiću je bio uzor Tomas Man, Kovaču je uzor bio Fokner, Kišu nova francuska proza, a ja sam voleo Kafku i Edgara Alana Poa. Počeli smo da se družimo i jer smo videli da na etički i politički način mislimo dosta slično. I družili smo se do njihovog fizičkog kraja“, govori za Lupigu Filip David, dramaturg i antiratni aktivista.
RAZGOVOR S BORISOM PAVELIĆEM: Feral nas je naučio da se vrijedi boriti

RAZGOVOR S BORISOM PAVELIĆEM: Feral nas je naučio da se vrijedi boriti

„Hrvatsko društvo zazire od Feral Tribunea, a danima bi se moglo argumentirati kako i zašto. Neporeciva je činjenica da je on gurnut u kolektivnu političku i medijsku podsvijest. Ovo što se događa otkako se tjednik ugasio, najveći je kulturni skandal ove zemlje, slika i prilika hrvatske društvene i kulturne laži“, zaključit će u razgovoru za Lupigu Boris Pavelić, novinar Novog lista koji je koncem prošle godine objavio knjigu „Smijeh slobode – Uvod u Feral Tribune“. U vrlo kratkom roku iznimno opsežna knjiga o kultnim novinama razgrabljena je, zbog čega se već priprema i novo dopunjeno izdanje. Sudimo li po interesu, primijetit će Pavelić, Feral je i danas življi od mnogih novina koje su svaki dan na kioscima.
RAZGOVOR SA SINDIKALCEM ADOLFOM ČULEKOM: Todorić je rekao, daj viski, idemo to zaliti

RAZGOVOR SA SINDIKALCEM ADOLFOM ČULEKOM: Todorić je rekao, daj viski, idemo to zaliti

Adolf Čulek dugogodišnji je zaposlenik Konzuma, sindikalni aktivist i jedan od osnivača Udruge malih dioničara Unikonzuma. U razgovoru s njim doznat ćemo sve o privatizaciji ovog trgovačkog lanca početkom ´90-ih godina, o radničkom organiziranju u Unikonzumu, a kasnije i Konzumu te o odnosu sindikalnih struktura spram organiziranja radnika putem udruga malih dioničara. Ovaj razgovor poslužit će kao slagalica za sklapanje mozaika koji otkriva kako je najveći hrvatski tajkun Ivica Todorić stvarao svoje poslovno carstvo.
LUKA MESEC O 'NOVOJ LJEVICI': „Trebamo uzeti stvari u svoje ruke“

LUKA MESEC O 'NOVOJ LJEVICI': „Trebamo uzeti stvari u svoje ruke“

„Krajem osamdesetih godina prošlog stoljeća, u Sloveniji su ljudi mislili da će pod kapitalizmom zadržati sva prava koja su imali u Jugoslaviji i uz to dobiti njemačke plaće i automobile. Sad su postali svjesni da su umjesto toga dobili kredite, nezaposlenost i siromašnu perspektivu za svoju djecu. Otud zanimanje za socijalizam“, objašnjava Luka Mesec, slovenski parlamentarni zastupnik i predsjednik Kluba Združene levice koja je na iznenađenje mnogih na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima u Sloveniji osvojila čak šest mandata u Državnom zboru. U razgovoru za Lupigu Mesec će govoriti o razlozima sve veće popularnosti „nove ljevice“, kao i o perspektivama ljevice u Europi, pa tako i u Hrvatskoj.
RAZGOVOR S ARSENOM DEDIĆEM: Pomalo privodim svoju priču kraju!

RAZGOVOR S ARSENOM DEDIĆEM: Pomalo privodim svoju priču kraju!

Arsen Dedić, šibenski i zagrebački pjesnik i šansonjer, jedan je od naših najvećih živućih (estradnih) umjetnika, čovjek koji iza sebe ima 37 objavljenih diskografskih izdanja i tridesetak knjiga. Ovaj neponovljivi Šibenčanin podario nam je neke od najljepših stihova domaće književnosti, a brojne njegove pjesme nadživjet će ne samo autora, nego i njegove suvremenike, kao i generacije kojima tek slijedi upoznavanje s monumentalnim Arsenovim djelom. Ukratko, Arsen Dedić odavno se upisao u vječnost te stoga s ponosom i posebnim zadovoljstvom objavljujemo razgovor u kojem će vam veliki umjetnik ispričati ponešto o svom djetinjstvu, mladosti i poznom dobu, kad svoju priču, kako kaže, pomalo privodi kraju.
BUMERANG POLITIKA: „Pariški atentatori su islamofašisti“

BUMERANG POLITIKA: „Pariški atentatori su islamofašisti“

„Posljedice loše europske politike su veoma upečatljive i vrijedi ih podvući još jednom: Vrsta islama koju je Europa podupirala na Bliskom istoku jučer, jeste vrsta islama kojeg je Europa dobila danas“, u razgovoru za Lupigu, ustvrdit će Anis Bajrektarević, šef katedre i profesor Međunarodnog prava i globalnih političkih studija na Univerzitetu u Beču. Bajrektarević će atentatore na francuski magazin Charlie Hebdo otvoreno nazvati „islamofašistima“, objasnivši da ih činjenica kako se radi o Arapima, muslimanima nipošto ne čini manje fašistima. Profesor s bečkog univerziteta upozorit će Lupigine čitatelje kako Europa danas hitno treba denacifikaciju.
ŠPIJUN KOJEG NISU VOLJELI ZA LUPIGU: 'Bio sam na tamnoj strani i znam da oni koji danas donose političke odluke nisu pošteni'

ŠPIJUN KOJEG NISU VOLJELI ZA LUPIGU: 'Bio sam na tamnoj strani i znam da oni koji danas donose političke odluke nisu pošteni'

„U većini zapadnih zemalja radi se o potpunoj odvojenosti elita od građana, o bogatstvu koncentriranom u rukama najmoćnijih ljudi, neadekvatnom obrazovanju, atrofiji javnog sektora i proširenju korupcije, medijskim obmanama, masovnom siromaštvu...“, objašnjava za Lupigu preduvjete "nadolazeće revolucije“, Robert Steele. Dobar dio života Steele je proveo kao stručnjak za internetsku tehnologiju i edukator obavještajaca u marincima i obrambenom sustavu SAD-a, od čega cijelo desetljeće kao špijun u CIA-i. Danas svoje ideje promovira kao civil, kroz predavanja i knjige, a njegove teze o neodgodivoj revoluciji u zadnje su vrijeme zaintrigirale javnost.
ĐONOM PO RADNIČKOJ FRONTI: Vi niste radnici, vi ste uhljebi, jugonostalgičari i politički padobranci

ĐONOM PO RADNIČKOJ FRONTI: Vi niste radnici, vi ste uhljebi, jugonostalgičari i politički padobranci

Otkad se nedavno pojavila na medijskoj sceni, Radnička je fronta pod napadima sa svih strana. Iako je nova, ova se politička inicijativa samouvjereno naziva "hrvatskom Syrizom", tvrdi da popunjava prazan prostor na hrvatskoj ljevici i nagovještava obračun sa svime što šteka u našem kapitalizmu, a onda i sa samim kapitalizmom. Umjesto komentara podrške ili osporavanja, klasičnog intervjua ili izvještaja o njihovoj pojavi, Lupiga je odlučila suočiti ih s najčešćim pljuvačkim komentarima kojima su izloženi zadnjih tjedana, a koje smo prikupljali među libertarijancima, dobronamjernim skepticima na ljevici i takozvanim "realistima" u centru. Prosudite sami kako su se snašli.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  2. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

  3. UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

    02.10.2018.

    Nataša Škaričić

    UZ POLEMIKE O PROPALOJ DRŽAVI HRVATSKOJ: Pacijent je stabilno mrtav

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije