BELMONDO MILIŠA - PRIPOVJEDNIK: Iskustvo propovijedi mi je pomoglo u pripovjedačkim nastupima

BELMONDO MILIŠA - PRIPOVJEDNIK: Iskustvo propovijedi mi je pomoglo u pripovjedačkim nastupima

"Propovijedanje ne znači nužno dociranje, indoktriniranje iliti soljenje pameti. Kako sam svoje samostanske godine proveo skrivajući tajnu ravnodušnosti prema bilo kakvoj dogmi, moje propovijedi su bile serija glasnih, jednostavnih eseja, otvorenih pitanja, zajedničkih istraživanja. Nisam bio netko tko zna i tko se obraća tupom puku. Moji su interesi ipak bilo snažno vezani za područje svakodnevne, naturalne mistike, pa sam te propovijedi bez propovijedanja uspio prokrijumčariti ne čineći nikakve štete. Forma koju dobra propovijed mora imati - narativna struktura, emocionalna angažiranost i inspirativni karakter - sve to mi je itekako pomoglo u kasnijim pripovjedačkim nastupima", objašnjava nam povodom svjetskog dana pripovijedanja, bivši franjevački propovjednik - Belmondo Miliša.
DOBITNIK NIN-OVE NAGRADE - DRAGAN VELIKIĆ: „Ej, ma vidi ti šta on piše“

DOBITNIK NIN-OVE NAGRADE - DRAGAN VELIKIĆ: „Ej, ma vidi ti šta on piše“

„Srbija je prokockala sve bonuse istorije stečene tokom dva veka i krenula za lažnim mesijom u tmine nasilja i zločina. S kojim pravom da odvedeš one klince da poginu. To je ono što je rekao Pekić u Zlatnom runu, da 'svaka živa kukavica vredi više svom nacionu, nego uludo poginuli heroj'. Ali, ćuti se o onome što je Pekić pisao, a nekome ne odgovara. Treba jednom stati i reći čekaj, da vidimo da li je baš tako. Treba se suočiti. Ne mogu pisati o jednom vremenu, a frizirati“, reći će Dragan Velikić, dobitnik NIN-ove nagrade za književnost, u razgovoru za Lupigu, kada primetimo da su stavovi o krivici i o masovnom ćutanju neprijatni za mnoge uši i potpuno suprotni podrazumevajućoj nevinosti Srba i krivici drugih. Osim o raspadu bivše Jugoslavije, Velikić za Lupigu govori i o vlastitom doživljaju ratova, sredini kojoj je uputio svoj roman i temeljnoj introspekciji koja obeležava njegovo ove godine nagrađeno delo.
OLIVER FRLJIĆ ZA LUPIGU: 'Neće me zaustaviti u mome radu – ne povlačim se'

OLIVER FRLJIĆ ZA LUPIGU: 'Neće me zaustaviti u mome radu – ne povlačim se'

„Logika je jasna: 'puno sereš, pa sad malo razmisli hoćeš li tako nastaviti'. Ne znam hoće li me obeshrabriti, ali sam siguran da neću stati ili se povući“, kaže Oliver Frljić, intendant riječkog HNK, u razgovoru za Lupigu noć nakon što je prijavio provalu u njegov zagrebački stan. Samo nekoliko dana ranije provaljeno je i u stan njegove djevojke, a unatoč brojnim prijetnjama koje Frljić kontinuirano prima već dulje vrijeme, kao i fizičkih nastraja na njega, policija mu nije ponudila nikakvu zaštitu. Poprište provala izgledalo mu je kao da je riječ o simulacijama pljačke, a primarno je, smatra, bilo slanje poruke da dobro razmisli što bi moglo uslijediti. Uvjeren je da će ga vlasti pokušati smijeniti na sve moguće načine i da će se pritom koristiti najprljavijim metodama i podmetanjima, a govoreći o vlasti Frljić će ustvrditi kako ova vlada „nema ništa drugo osim proizvodnje unutrašnjih neprijatelja“.
PATRIJARHAT NA BALKANSKI NAČIN: 'Ovdje se ubija svaki pokušaj osamostaljenja suvremene žene'

PATRIJARHAT NA BALKANSKI NAČIN: 'Ovdje se ubija svaki pokušaj osamostaljenja suvremene žene'

„Patrijarhat ima duboke korijene na Balkanu. Ubija se svaki pokušaj osamostaljenja i jačanja suvremene žene u Makedoniji, čak i u najurbanijim dijelovima zemlje. Muški „mindset“ se primjenjuje kao način discipliniranja, kako bi se vječno ostalo ispod nivoa dostojanstva i životnog mira. bore se kako bi se dokazale u svojim karijerama, kako bi ekonomski same osigurale sve što je neophodno, trude se ispuniti ustanovljenje norme koje se lijepe ženama (domaćica, dobra majka, poštena, mirna, tiha, čista, nevina …), jer u suprotnome im se loše piše, i njima i njihovim najmilijima“, kaže u razgovoru za Lupigu Doroti Pačkova, makedonska slikarica, aktivistica i borkinja za ženska prava. Uz sve to Pačkova je i pokretačica te administratorica Facebook grupe „One can“ koja okuplja samohrane majke za međusobnu pomoć i podršku, a pritom je i sama samohrana majka.
NASILJE NAD ŽENAMA: 'Žrtve se ne snalaze pred sudovima, a nasilnici u pravilu dobivaju minimalne kazne'

NASILJE NAD ŽENAMA: 'Žrtve se ne snalaze pred sudovima, a nasilnici u pravilu dobivaju minimalne kazne'

Samo u posljednjih mjesec dana ove godine dogodila su se četiri ubojstva žena koje su počinili njihovi partneri, supruzi, očevi i sinovi. U nešto više od godinu dana 16 je žena ubijeno od strane muškaraca s kojima su bile u obiteljskoj ili partnerskoj vezi. Ubijane su žene svih generacija – kćeri, majke i bake. Svakih 28 dana u Hrvatskoj jednu ženu ubije njezin sadašnji ili bivši partner. Više od 30 žena svakog dana trpi fizičko nasilje od strane sadašnjeg ili bivšeg supružnika. Svakih 11 dana, jedna žena prijavi silovanje koje je počinio njezin partner ili suprug. „Prema našim iskustvima, s obzirom na ekonomske prilike i na cijelu socijalnu situaciju u Hrvatskoj, u pravilu se na sudovima u slučajevima obiteljskog nasilja izriču minimalne kazne. Zatvorske kazne se primjenjuju vrlo rijetko“, govori u razgovoru za Lupigu Ines Bojić, odvjetnica koja već godinama radi na slučajevima obiteljskog i seksualnog nasilja.
JEDAN OD POSLJEDNJIH INTERVJUA UMBERTA ECA: 'Velike laži stvaraju povijest'

JEDAN OD POSLJEDNJIH INTERVJUA UMBERTA ECA: 'Velike laži stvaraju povijest'

„Danas su bolji komunikacijski kanali, pa imamo veće i brže širenje laži. Prije su falsifikatori morali pronaći određenu vrstu urednika. Danas, pak, svaki antimuslimanski lažljivac ili svaki antisemitski imbecil može objaviti svoje zavjere na Internetu“, u jednom od svojih posljednjih intervjua rekao je Umberto Eco, talijanski književnik i filozof, koji je preminuo sinoć u 85. godini života. Povod razgovoru bio je Ecov posljednji roman „Numero Zero“ u kojem se bavi istinama i lažima masovnih medija. U intervjuu za francuski Le Monde u lipnju prošle godine Eco objašnjava zašto je nužno da se rehabilitira kritičko razmišljanje u novinarstvu i proširi njegov spektar. „U novinama bi trebali imati jednu do dvije stranice za kritiziranje internetskih stranica, gdje bi se prokazivali lažljivi portali i oni kojima čitatelji mogu vjerovati“, predlagao je Eco.
MARJETA ŠINKO: Tužno je da se žene danas bore za prava koja su imale njihove majke

MARJETA ŠINKO: Tužno je da se žene danas bore za prava koja su imale njihove majke

„Mi djevojčicama govorimo: možete postati predsjednice, možete putovati u svemir, ali možete i ostati kod kuće i odgajati djecu. Ali s druge strane ne odgajamo dječake da je njihov legitiman izbor ostati kod kuće i brinuti se za djecu“, kaže u intervjuu za Lupigu politologinja Marjeta Šinko. Ustvrdit će i kako se danas pokazuje da se ženska prava moraju uvijek iznova braniti i da žene u niti jednom trenutku ne mogu sjesti, zadovoljno se opustiti i reći "u redu, dostigle smo nešto što više nikad neće biti napadnuto". „Užasno je tužno da se moja generacija i mlađe generacija žena moraju boriti za prava koja su bila samorazumljiva generaciji moje majke“, zaključit će Šinko, doktorica znanosti i asistentica na Fakultetu političkih znanosti gdje je suradnica u nastavi pri kolegijima "Komparativni politički sustavi", "Javne politike" i "Uvod u političku znanost".
NOVINARKA KOJA JE RAZBILA TABU TEMU NESTALIH: „Cijela moja povijest bavljenja novinarstvom je povijest prijetnji“

NOVINARKA KOJA JE RAZBILA TABU TEMU NESTALIH: „Cijela moja povijest bavljenja novinarstvom je povijest prijetnji“

"O tome se uopće nije govorilo, to je bila duboko tabuizirana tema, prekrivena traumom i tišinom koju sam htjela razbiti. Čak se ni unutar obitelji čiji su članovi nestali nije to spominjalo. Do 2003. godine nije bilo nikakvog kontakta između dvije strane. Prelaženje linije razgraničenja nije bilo moguće, ako ste se htjeli sastati s nekim s druge strane, morali ste imati posebne dozvole, telefonski kontakti su bili izuzetno ograničeni. Za ciparske Grke je bilo veliko iznenađenje da nisu samo njihovi sunarodnjaci nestali, već da je to problem koji muči obje strane. A ciparski Turci su mislili da su njihovi bližnji zarobljeni i da će se vratiti", govori za Lupigu Sevgul Uludag. Ova nagrađivana novinarka već 15 godina neumorno istražuje i piše o nestalima u međuetničkom sukobu koji se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog stoljeća vodio na Cipru, zbog čega i danas prima brojne prijetnje.
OČEKUJU NAS NOVI PROBLEMI: Viši savjetnik Svjetske banke za Lupigu analizira stanje u mirovinskom sustavu

OČEKUJU NAS NOVI PROBLEMI: Viši savjetnik Svjetske banke za Lupigu analizira stanje u mirovinskom sustavu

„Ne bih rekao da u Hrvatskoj ljudi ne štede za stare dane, samo je ta štednja češće u nekretninama, oročenim depozitima ili osiguranju. Naša sklonost nekretninama i štednji u banci, koji nisu nužno najbolji izbor za mirovinsku štednju, vjerojatno je odraz tradicije, inercije i veće sklonosti likvidnosti. Zato u nekim zemljama pokušavaju omogućiti korištenje dijela dobrovoljne mirovinske štednje i prije mirovine, ili prije 50 godina života kao kod nas, u slučaju bolesti ili druge potrebe. U drugima se novozaposleni automatski učlanjuju u dobrovoljni fond iz kojeg mogu istupiti ako žele“, kaže u razgovoru za Lupigu Zoran Anušić Viši savjetnik Svjetske banke koji radi na mirovinskim i socijalnim sustavima niza zemalja u kojima se provode reforme. Upravo je Anušić 1995. godine u Opatiji, kao mladi ekonomist, bio prva osoba koja je u Hrvatskoj spomenula potrebu da se ozbiljno izmijene pravila mirovinskog osiguranja i uvede obvezna i dobrovoljna mirovinska štednja.
NESTALI – PITANJE KOJE KOČI (SU)ŽIVOT: Tko zna gdje su zakopane žrtve?

NESTALI – PITANJE KOJE KOČI (SU)ŽIVOT: Tko zna gdje su zakopane žrtve?

Kada u Vukovaru pitate što je najveća prepreka boljim međuetničkim, susjedskim odnosima, Vukovarci hrvatske nacionalnosti reći će da ih boli nepravda, a kada ih pitate koja nepravda, onda najčešće navode nestale koji još nisu pronađeni, a vjeruju da njihovi sugrađani srpske nacionalnosti znaju gdje su pokopani. No nikada se nije javno razjasnilo koliko je točno to da Vukovarci znaju gdje su nestali zakopani niti na čemu se uopće temelji mišljenje da znaju. Ipak, opstaje ta fama i opterećuje suživot u tim zajednicama. „Rješavanje pitanja nestalih sigurno bi pridonijelo smanjenju napetosti i uspostavi suživota na područjima koja su bila zahvaćena ratom, a sasvim sigurno postoje informacije koje bi mogle pomoći u rješavanju ovoga pitanja do kojih još nismo uspjeli doći“, kaže u razgovoru za Lupigu Višnja Bilić, načelnica Sektora za traženje osoba zatočenih i nestalih u Domovinskom ratu pri Upravi za zatočene i nestale.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

    25.11.2020.

    Marko Tomaš

    SUKOB DVA BARBARIZMA: Zar je moguće da je čovjek 21. stoljeća toliko žedan krvi?

  2. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

    09.11.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Duhovna močvara

  3. FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

    23.10.2020.

    Predrag Finci

    FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije