INTERVJU S JURICOM PAVIČIĆEM: Split kao miks Venecije i Ibize

INTERVJU S JURICOM PAVIČIĆEM: Split kao miks Venecije i Ibize

Povodom novog romana Jurice Pavičića pod nazivom 'Žena s drugog kata', razgovarali smo s našim poznatim novinarem i piscem, kojeg ne treba posebno predstavljati. U novoj knjizi Pavičić se bavi njemu omiljenom temom – mediteranskom obitelji, unutar koje posebnu pažnju posvećuje arhetipskom odnosu snahe i svekrve dovedenom do krajnosti, a radnju ponovo smješta u Split, ovaj put u nešto skorijoj budućnosti. „Bio mi je gušt napisati knjigu koja je dominantno u i o Splitu, a Split se promatra kroz oči osobe koja je dugo bila u zatvoru pa vidi te šokantne promjene, koje se građanima dešavaju milimetarskim tempom – od industrijskog grada do hipsterskog pseudoraja finih zalogajnica i mlade boemske buržoazije, koja je tu našla miks Venecije i Ibize. Izabrao sam Kman jer to nije jedan od onih izrazito depriviranih istočnih kvartova Splita koji imaju infrastrukturne probleme. To nije kvart u nastajanju, ali je tipičan jer u njemu dominiraju višegeneracijske obiteljske kuće“, kaže Pavičić u intervjuu za Lupigu.
MARKO KOVAČIĆ: Sustav daje do znanja kako je za uspjeh važno biti autoritaran

MARKO KOVAČIĆ: Sustav daje do znanja kako je za uspjeh važno biti autoritaran

„Škola nije demokratska ustanova. Uglavnom su ravnatelji ti koji imaju vrlo veliku moć te je cijelo upravljanje postavljeno hijerarhijski. Učenička vijeća, vijeća roditelja pa čak i školski odbori forma su koju škole zadovoljavaju, no ne vide dodatnu vrijednost u njihovom uključivanju u upravljanju školom. Pojam podijeljeno vodstvo (distributed leadership) koji je trend u zemljama s razvijenim obrazovnim politikama, u Hrvatskoj je gotovo nepoznanica“, kaže u razgovoru za Lupigu politolog Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja, koji je ujedno i koordinator zajedničkog projekta matičnog instituta, GONG-a i inicijative GOOD. Kovačić tvrdi da se na vrijednosti koncilijantnosti, kompromisa, jednakosti i uvažavanja mišljenja drugoga gleda kao na izraz slabosti, a da sistem, čiji su mladi sastavni dio, daje do znanja kako je za uspjeh važno biti autoritaran.
RAZGOVOR S EDOM POPOVIĆEM: Nije normalno i prirodno raditi po 12 sati dnevno

RAZGOVOR S EDOM POPOVIĆEM: Nije normalno i prirodno raditi po 12 sati dnevno

Nije baš normalno i prirodno raditi i po 12 sati dnevno da bi si čovjek priskrbio vodu i hranu, bez kojih nije moguć kao biće. Jednako tako, nije normalno niti prirodno luđački kupovati tolike krpice i gadgete, na što se uglavnom svodi naš život. Na tešku šljaku, da bi kupili gomilu stvari koje nam uopće ne trebaju. Sreća je samo naličje nesreće. Živimo u svijetu dualnosti, radost/tuga, siromaštvo/bogatstvo, zdravlje/bolest i tako dalje. Kažu da je moguće nadići svijet dualnost, kršćanski mistici nazvali su to stapanjem s Bogom, budisti prosvjetljenjem... To je osjećaj jedinstva sa svijetom, mnogi ga od nas ponekad dožive, no održavati ga mogu samo rijetki, oni koji su pojmili da su sreća i nesreća zapravo bez supstance, puke tvorevina našeg smušenog uma. Mi ostali osuđeni smo na stalne izmjene sreće i nesreće, radosti i tuge, uspjeha i neuspjeha. I dakako da je moguće stvoriti sretan lik bez odskliznuća u utopiju, no nitko nije sretan 24 sata dnevno, 365 dana u godini. Osim toga, sreća nije must have.
MILAS KLARIĆ: Ne možemo optuživati djecu zbog 'Sieg Heila', a tolerirati isto javnim osobama

MILAS KLARIĆ: Ne možemo optuživati djecu zbog 'Sieg Heila', a tolerirati isto javnim osobama

"Očito su i obitelj, i škola, i društvo zakazali u svojoj bitnoj zadaći – da djecu pouče kako je nesnošljivost pogubna i opasna. Međutim, licemjerno je optuživati samo maloljetnike koji to čine, a istodobno tolerirati pojavu da se mnoge osobe iz javnog života ne distanciraju od simbola i ličnosti koje su bile predstavnici takvih režima. Upravo zato smo upozoravali i upozoravamo da je iznimno važno da djeca u dječjem vrtiću i školi dobivaju sustavnu poduku iz građanskog odgoja i odgoja za ljudska prava te za toleranciju i suživot u demokratskom društvu. Djeci treba jasno reći kako je govor mržnje neprihvatljiv i da je uporaba znakovlja rasističkih režima zakonom zabranjena i kažnjiva, odnosno da je pravo na izražavanje vlastitih stajališta i političkih uvjerenja ograničeno obvezom poštovanja ljudskih prava drugih", kaže nam pravobraniteljica za djecu Ivana Milas Klarić.
RAZGOVOR S KOLEKTIVOM "DI SU PARE?": Ćaći je sad najteže, ne smijemo se predati crnim mislima

RAZGOVOR S KOLEKTIVOM "DI SU PARE?": Ćaći je sad najteže, ne smijemo se predati crnim mislima

Dugo na hrvatskom satiričnom w/nebu nije osvanulo tako beskrupulozno i sjajno sazviježđe kao što je kolektiv zajebanata "DI SU PARE?". Postratna generacija lupeža iz Splita, već godinama postavlja iščašene memove na Facebook, ali široj javnosti poznatiji su tek od ove godine, kada su se svojim montažama, akcijama i video uratcima probili i u mainstream te privukli nešto veću pozornost omladinskih medija, poput portala X-ica. Ova skupina administratora, osim što po odabiru tema, duhu i humoru u najmanju ruku podsjeća na novi val splitskih hip-hopera okupljenih oko Vojka Vrućine i Kreše Bengalke, vodi i stranice "Garica" te sve popularniju grupu podrške utamničenom bivšem premijeru Ivi Sanaderu, "Ćaća se vrača". Potiču javne akcije slanja pisama i poklona Sanaderu u Remetinec. Povodom odluke Županijskog suda u Zagrebu da Ćaću ne pusti iz zatvora, ali i niza drugih aktualnosti u njihovom fokusu, donosimo vam kratki intervju s njima.
NATAŠA DESPOTOVIĆ, NO BORDER: "Deca su spavala u velikim barama i na ledenom betonu, bosa, bez pokrivača"

NATAŠA DESPOTOVIĆ, NO BORDER: "Deca su spavala u velikim barama i na ledenom betonu, bosa, bez pokrivača"

"Tokom noći sa srede na četvrtak u Beogradu je bilo dosta pljuskova i vetra. Ljudi su zaklon potražili u obližnjoj garaži preko puta parka i u okolnim ulicama. Neki ljudi su ostali u šatorima, a neki na kiši, jer jednostavno nisu imali gde da se sklone. Garaža u koju su se sklonili ljudi bila je prepuna vode, deca su spavala u velikim barama i na ledenom betonu, bosa, bez pokrivača, bez ikakvog skloništa od kiše, bez šatora i vreća. Ljudi su bili očajni, potpuno mokri. U četvrtak je bila identična situacija. Hladno, kiša, vetar i dosta ljudi koji su potpuno pokisli, u letnjim papučama ili bosi, deca promrzla i mokra. Dozvoljeno im je da borave samo u jednom delu te garaže... Dosta ljudi je spavalo i ležalo na betonu u natkrivenom delu autobuske i železničke stanice, na otvorenom. Dolazi hladno i kišovito vreme, dosta ljudi će biti bolesno obzirom na katastrofalne (ne)uslove u kojima borave", upozorava Nataša Despotović iz organizacije No Border.
NIKOLA BERTOLINO – UREDNIK VELIKOG NOLITA: „Poluge nekadašnje vlasti još uvijek imaju kontinuitet“

NIKOLA BERTOLINO – UREDNIK VELIKOG NOLITA: „Poluge nekadašnje vlasti još uvijek imaju kontinuitet“

„Iako uvijek u dubokoj opoziciji u odnosu na vladajuću ideologiju i njene institucije, Danilo Kiš, već za života, a pogotovo neposredno poslije smrti, postao priznat i slavljen. Dobio je najviše državne nagrade Srbije i Jugoslavije – Sedmojulsku i Avnojevu. Postao je akademik, dopisni član SANU. I Crkva je pokušala da ga prisvoji, neprimjerenim govorom jednog njenog velikodostojnika nad njegovim odrom. No, nemoguće je izbjeći pitanje kako bi on kao pisac, kao savjest svoje epohe, reagirao na tragediju kroz koju je Srbija prolazila, i još uvijek prolazi, poslije njegove smrti“, govori u intervju za Lupigu, Nikola Bertolino, urednik u više nakladničkih kuća, među ostalim i u slavnom Nolitu. „Penkalom protiv nacionalizma“, ukratko bi se mogao sažeti životni put 84-godišnjeg Bertolina, koji je počeo u rodnom mu Buenos Airesu, a nastavio se preko Zagreba i Beograda.
O PORAZU EUROPSKE LJEVICE: „Europska unija trenutno je alat za uvođenje neoliberalnih politika“

O PORAZU EUROPSKE LJEVICE: „Europska unija trenutno je alat za uvođenje neoliberalnih politika“

„Ljevica je iznenađujuće prihvatila dominantnu formula ideje Europe unutar trenutne strukture EU. Postoje ideološki i povijesni razlozi za to, ali je bilo opravdano za očekivati da će kriza eurozone uzrokovati rasprave na ljevici o mogućnostima alternativnog europskog projekta 21. stoljeća. To se još nije dogodilo. Ljevica se boji da će je proglasiti antieuropskom i nacionalističkom, ali pritom ne vidi kako se porast reakcionarnih političkih pokreta temelji na dovođenju u pitanje struktura EU i njenog postojanja. Potrebno je imati hrabrosti i reći da je EU trenutno alat za uvođenje neoliberalnih politika“, u razgovoru za Lupigu kaže Kostis Karpozilos, doktor povijesti, koji se, među ostalim, bavi proučavanjem grčkih, europskih i američkih lijevih radikalnih pokreta, te političkom imaginacijom ljevice u vrijeme financijske krize. Uvjeren je da sporazum grčke vlade predstavlja strateški poraz za europsku ljevicu.
SVJETSKI MEGA CAR – RAMBO AMADEUS: Šta sad serete? Jeste li svi jednoglasno glasali za kapitalizam i nacionalizam?

SVJETSKI MEGA CAR – RAMBO AMADEUS: Šta sad serete? Jeste li svi jednoglasno glasali za kapitalizam i nacionalizam?

„Jesmo li devedesete imali izbore, demokratske, višestranačke? Jeste li svi skoro jednoglasno glasali za kapitalizam? I za nacionalizam i za to da vam crkve kroje kapu i da vam kapitalisti sve uzimaju ispred nosa. Šta sad hoćete? Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup“, govori Antonije Pušić, poznatiji kao svjetski mega car – Rambo Amadeus, u velikom intervjuu za Lupigu. S Rambom je Lupigina ekipa razgovarala na dunavskom keju u Beogradu, gdje ovaj neponovljivi muzičar, kako sam kaže, živi između dvjesto i tristo godina. Osim kritike medija i društva, definiranja turbo folka, Rambo se prisjetio i kako je izbjegao ratnu mobilizaciju, kako je prošla njegova malo poznata gaža na sarajevskoj Olimpijadi i kako je uspio "podmiriti" golemi dug za room service koji je „nakrk'o“ u jednom luksuznom hotelu.
„ŠEF“ RIJEČKE KULTURE: Draža mi je umjetnost koja otvara polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore

„ŠEF“ RIJEČKE KULTURE: Draža mi je umjetnost koja otvara polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore

„Simpatija za nasilnike mi je odvratna, kao što je, vjerujem i svima ostalima, osim samim nasilnicima“, kaže u razgovoru za Lupigu, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, široj javnosti vjerojatno poznatiji kao bivši dugogodišnji član grupe Let3. Na samom otvorenju Riječkih ljetnih noći, prilikom performansa intendanta HNK Ivana pl. Zajca, Olivera Frljića i umjetničkog voditelja festivala Marina Blaževića, Šarar je fizički i verbalno napadnut, što je bio i povod ovom razgovoru. „Mojoj osobnoj prosudbi je draža kultura koja postavlja i otvara pitanja i polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore. Vrijeme je da naučimo iskreno uvažavati različitosti, vjerujem da je društvo bazirano na dinamičnom suodnosu razlika, a ne na uniformiranosti. Zato nedvojbeno dajem prednost umjetnosti koja se zalijeće u nejasne teritorije, uznemirava i provocira“, ustvrdit će Šarar.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

    04.04.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  3. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije