Grčka zbog nepostizanja dogovora s Trojkom pleše po rubu bankrota - na naplatu joj dolazi 460 milijuna eura duga, o čemu ovisi isplata plaća i mirovina u toj zemlji. Mnogi pesimisti Hrvatskoj najavljuju "grčki scenarij", koji je na tisuće ljudi potjerao na ulice ostavivši ih bez krova nad glavom. Tim povodom donosimo vam razgovor sa Tassosom Smetopoulosom iz organizacije Emphasis Foundation, koja pomaže ljudima na socijalnom dnu. Aktivna je od lipnja 2013. godine i rade sa svima koji su u "uličnom" stanju - ovisnici, beskućnici te djeca koja rade. "Mi idemo njima, ne čekamo da nam priđu. Svakog dana smo na ulici", kaže nam Smetopoulos. Iz razgovora s njim i s obzirom na iskustva zagrebačkog Dnevnog boravka za beskućnike, može se zaključiti da je gradovima krizom pogođenih zemalja zajedničko što neobjašnjivo ne nalaze prostor za ove ljude.

U Zagrebu je održana 2. konferencija pod nazivom „Dobra ekonomija“, na kojoj je gostovao Kanađanin John Restakis, autor knjige "Humanizing the Economy" i dobar poznavatelj zadružnog oblika privređivanja. Konferencija je usmjerena prema alternativnim ekonomskim oblicima, projektima socijalne ekonomije i društvenog razvoja koji omogućuju pravednije tržišne odnose i ravnopravniju raspodjelu bogatstva. Organizirali su je Zelena mreža aktivističkih grupa i Zadruga za dobru ekonomiju. Osim niza domaćih primjera dobre prakse, poput grupa solidarne razmjene, udruženja ekoloških proizvođača hrane i primjera socijalnog poduzetništva, na konferenciji je sudjelovalo niz stranih gostiju.

„Kod dosta grupa su prepoznatljivi uticaji Discipline kičme, muzički ili tekstualni. Imaš sad i bas+bubanj postave, no svi se nešto snebivaju kad treba da navedu glavnog uzora. Da nisam aktivan, verovatno bi bilo drugačije“, otvoreno govori Dušan Kojić Koja, osnivač Discipline kičme, u razgovoru za Lupigu. I nakon više od 35 godina bogate karijere na pozornici i dalje Koja zrači žestokom energijom. Nečija autorska muzika, tvrdi, ne može biti državno dobro, a na „slučaj Montažstroj“ koji ga je „prozvao“ zbog zaštite svojih autorskih prava što je rezultiralo otkazivanjem performansa „Mali čovjek želi preko crte“, ironično će dometnuti - „baš sam zabrinut, mnogo mi je teško zbog toga“.

„Makedonija tone u kaos. Državnim instutucijama nitko ne vjeruje, strani mediji zemlju otvoreno nazivaju diktaturom, a analitičari 'propalom državom'“, govori za Lupigu Artan Sadiku s nezavisnog Instututa društvenih i humanističkih znanosti iz Skoplja. Teoretičar i aktivist pokreta Solidarnost objašnjava da bi situacija mogla postati opasnom ukoliko vladajući VMRO-DPMNE započne potpirivati međuetničke tenzije ne bi li se skrenuo pozornost sa skandala neviđenih razmjera. Od veljače ove godine opozicijski SDSM objavio je ogromnu količinu snimki tajno snimljenih razgovora koje teško kompromitiraju premijera Nikolu Gruevskog i njegov VMRO-DPMNE.

„Jasno se pokazalo da politika u prosvjedima u Savskoj ima svoje prste. I zbog toga mi je žao dobrih ljudi koje poznajem kao, primjerice, Đure Glogoškog s kojim sam u vrlo dobrim odnosima“, ocijenit će saborska zastupnica Jadranka Kosor u velikom razgovoru za Lupigu, zaključivši da će prosvjed trajati sve do parlamentarnih izbora. Bivša premijerka iz HDZ-a, u čijem je vodstvu bila dugi niz godina, izbačena je prije točno dvije godine, a priznat će da neke posljedice isključenja još uvijek osjeća. Za Lupigu će govoriti o Ivi Sanaderu, Stjepanu Mesiću, „izdaji“ kolega, političkim planovima, ali i objasniti kako se nosila s pričom da je Srpkinja i da ju je odgojio četnički vojvoda.

Kutinska Petrokemija, jedno od najvećih preostalih industrijskih postrojenja u Hrvatskoj, nalazi se u najvećoj krizi od svog osnutka. Prije nekoliko dana Hrvatska poštanska banka blokirala je (a potom i odblokirala) Petrokemijin račun, zbog kredita poduzetnika Božidara Gorupa, do jučer jednog od najvećih partnera kutinskog poduzeća. Ponovno je svoj glas digao i Stožer za obranu Petrokemije, u kojem glavnu riječ vodi sindikalist Željko Klaus. Njemu i Sindikatu EKN-a zahvaljujući, Petrokemija je krajem devedesetih izbjegla kuponsku privatizaciju, koja je za brojna hrvatska poduzeća značila uništenje. Za Lupigu Klaus govori o sudbini Petrokemije i napadima kojima je izložen.