INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

INTERVJU - ZLATKO PAKOVIĆ: „Danas odgajamo male robove, ove mlade nema više ko ni da nauči“

„Kad se bude u školi učilo da je Srebrenica genocid, kao nastavna jedinica, da su patriotkinje Žene u crnom, onda će sasvim malo biti tih koji će se zanositi lažima. Deca moraju dobijati političko obrazovanje, a kako da dobijaju kad vide da najmoćniji najviše krše zakon, da su izuzeti od zakona … Odgajamo male robove. Ljude koji će se sutra radovati da zauzmu mesto u procesu proizvodnje ili procesu pružanja usluga u firmama koje drže deca današnjih koji su pokrali društvenu imovinu“, bez dlake na jeziku kaže u velikom intervjuu za Lupigu, Zlatko Paković. U jeku priče o „unutrašnjem dijalogu“ o Kosovu, ovaj pozorišni režiser idealan je sagovornik za ovu temu, a kaže: „da sam ja vodio politiku siguran sam da bi Kosovo i danas bilo deo Srbije“. U razgovoru će primetiti kako se danas nalazimo u završenom procesu legalizovane pljačke,a da je vlast kod nas najveći kršilac zakona.
EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

EMIR IMAMOVIĆ PIRKE UOČI FALIŠA: „Neomarksistički jesmo, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“

„Fališ neće nestati zbog Vas, kao što zahvaljujući Vama i sličnima nije ni nastao“, pisali su u prosincu prošle godine organizatori Festivala alternative i ljevice u Šibeniku (FALIŠ) ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek. Povod tom otvorenom pismu bila je odluka kojom se Fališu potpora Ministarstva kulture smanjuje, s 20.000 na 10.000 kuna, što su u Fališu prepoznali kao uvredljiv i jeftin pokušaj da ih se primiri sa svotom s kojom zapravo ne mogu ništa, ai se ne mogu ni buniti da nisu ništa dobili. Stoga su tu potporu jednostavno odbili. Devet mjeseci kasnije, upravo danas, unatoč svemu, otvorit će se peti Fališ. „Jedna osoba iz Kulturnog vijeća, koje je odlučivalo o potpori Ministarstva kulture, Fališ je nazvala opskurnim, neojugoslavenskim i neomarksističkim. Mogu garantirati da smo neomarksistički, opskurni nismo, a Jugoslavija nas ne zanima“, kaže u razgovoru za Lupigu direktor Fališa, Emir Imamović Pirke.
INTERVJU-DRAGO HEDL: „Ovo je prvi put da mi nude lovu, do sad su nudili samo ubijanje, prebijanje i lomljenje vrata“

INTERVJU-DRAGO HEDL: „Ovo je prvi put da mi nude lovu, do sad su nudili samo ubijanje, prebijanje i lomljenje vrata“

„Ovo je prvi put da mi je netko ponudio lovu. Ponude su do sada uglavnom bile izražene u uslugama: prebit ću te, slomit ću ti vrat, j…t ću ti mater, ubit ću te. Ovo je prva ponuda u kešu, a nakon objave snimka Lucićeve ponude vjerojatno i posljednja“, kaže u intervjuu za Lupigu Drago Hedl, novinarski doajen koji nas je ovih dana podsjetio koliko novinarstvo može biti važno. Snimka na kojoj HDZ-ov saborski zastupnik Franjo Lucić Hedlu nudi novac da ne piše o njegovim poslovima, izazvala je zgražanje djela javnosti. „Ako me možeš razumit, ako me ne možeš razumit, ako to tebi nešta znači, ako to nešta košta, ne znam koliko ćeš ti novaca za to dobit, ja ću to tebi platit jedan naprema tri“, čula je cijela Hrvatska kako Lucić Hedlu govori u telefonsku slušalicu. Zašto je ostao tako hladan na Lucićeve vapaje, zašto nije uzeo ponuđen novac i zašto ga nije mogao „razumit“, zanimalo nas je. „Kakav ste vi to čovjek?“, pitamo ga.
IGOR MIRKOVIĆ: „Normalan čovjek mora se prepasti svih tih pokušaja da se začepi usta umjetnicima“

IGOR MIRKOVIĆ: „Normalan čovjek mora se prepasti svih tih pokušaja da se začepi usta umjetnicima“

„To su ljudi koji svoju poziciju grade manipulirajući i razjarujući razočarane ljude. Oni kao papagaji ponavljaju jedno te isto: vašim se novcem financira protudržavna rabota. Vi ste izgubili sve, ostali ste na rubu egzistencije, da bi neki hohštapleri snimali filmove i pravili festivale protiv svoje domovine. Tako se preusmjerava pažnja: uvjerava se da uzrok njihovom siromaštvu nisu Agrokor, Sanader ili kriminalna privatizacija, nego Motovun Film Festival. Svakome tko je imalo trezven, jasno je na koliko laži počiva taj misaoni konstrukt“, objašnjava Igor Mirković, novinar, filmski redatelj i direktor Motovun Film Festivala, uzroke hajke koja se zadnje vrijeme podigla i protiv njega osobno i protiv samog festivala koji počinje ovog utorka. Organizacija ovakvog festivala, kaže, jedrenje je po olujnom moru. „Za nemali broj nas, koji radimo u ekipi, taj je festival puno više od običnog posla. Valjda se to onda osjeti u konačnom rezultatu“, primijetit će Mirković.
INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

INTERVJU SA HRVATSKIM STRIP-JUNAKOM: Dokaza nemam, ali novac iz Algoritma nije mogao nestati

Vlasnik izdavačke kuće Fibra Marko Šunjić, pravi je hrvatski strip junak. Informatičar, obiteljski čovjek, svi ga nešto hvale, 'oće platit dobavljačima, ne živi od stripa, već - bez puno pretjerivanja - za strip. Zato je pokrenuo najljepšu - bez pretjerivanja - od svih izdavačkih kuća u Hrvatskoj. Nakon propasti Algoritma odlučio je staviti sva izdanja na popust, a za Lupigu govori o tome kako se protiv krize odlučio boriti bez da zakine svoju primarnu misiju: širenje evanđelja o stripu. Algoritam je izdavačima napravio otprilike ono što i Agrokor svojim dobavljačima, ali bez spašavanja države. "Zato npr. moja žena kupuje mlijeko kod kumice na placu ili eventualno mljekare Veronika koja ima svoje trgovinice, a ne u trgovačkim lancima, kad god je to moguće. Tako je sad i s Fibrom – pozvali smo ljude da kupuju direktno 'na izvoru'", kaže nam Šunjić u razgovoru.
INTERVJU PROF. DR. CIRILA TOPLAK: „U današnjem svijetu revolucija je neizvediva“

INTERVJU PROF. DR. CIRILA TOPLAK: „U današnjem svijetu revolucija je neizvediva“

Prolazi stota godina od revolucionarne 1917. godine koja je promijenila svijet. No, niti na stotu obljetnicu ne postoji suglasnost o karakteru tog velikog povijesnog događaja, kojeg se i danas istovremeno sotonizira i glorificira. O tome koje su tekovine Oktobarske revolucije, zašto oko njih i danas postoje prijepori te je li u današnjem globaliziranom i kontroliranom svijetu moguća revolucija, zanimljive odgovore nam je dala slovenska povjesničarka dr. Cirila Toplak. Budući da živimo u svijetu visokih tenzija, neprestanih kriza te gubitka povjerenja u predstavničku demokraciju profesorica Toplak nam je otkrila inspirativnu teoriju o mogućem budućem boljem svijetu, kojeg mnogi priželjkujemo. „U današnjem svijetu gotovo potpunog nadzora revoluciju bi bilo teško pokrenuti, a još teže izvesti. Problem je mobilizirati ljude da se istinski uključe u neki masovni politički pokret, jer sustav potiče apatiju. Zato nas se i lako nadzire“, kaže Toplak.
LEGENDARNI STEVE ALBINI ZA LUPIGU (VIDEO): „Bolje i grozna glazba, nego ovaj zatupljujući svjetonazor“

LEGENDARNI STEVE ALBINI ZA LUPIGU (VIDEO): „Bolje i grozna glazba, nego ovaj zatupljujući svjetonazor“

Iako se najradije predstavlja kao tonski snimatelj, Steve Albini je svojom produkcijom mnoge izvođače vinuo u zvijezde. Teško je i pobrojati s kim je sve surađivao, jer radi se o više od 1.000 izvođača, ali vrijedi spomenuti samo neka imena kao što su Nirvana, Page & Plant, The Stooges, The Breeders, PJ Harvey, Pixies... Legendarne anegdote o produkciji zadnjeg albuma Nirvane ili one kada je navodno Urge Overkill natjerao da snimaju goli, odmijenio je razgovor o srljanju SAD-a u fašizam, kao i budućnosti glazbene industrije i obožavanju hrvatske SexAe. "Spreman sam prihvatiti groznu glazbu ako to povlači da nećemo imati fašistički režim. Čak i ako je istina da će ponovni uspon fašizma značiti povratak punka i eksperimentalne glazbe, nije toga vrijedan. Radije bih slušao najbezličniji generički pop ako to znači da ćemo se riješiti ovog zatupljujućeg ksenofobno-konzervativnog svjetonazora", govori Albini u videu intervjuu za Lupigu.
INTERVJU - PREDRAG FINCI: „Živimo u tužnom dobu preživljavanja, borbe za opstanak, a bez novih ideja“

INTERVJU - PREDRAG FINCI: „Živimo u tužnom dobu preživljavanja, borbe za opstanak, a bez novih ideja“

„Da počnem ovako - medijima manipulira vladajuća ideologija. Točnije, dominantna politička snaga. A otuda nam se ne nudi „slika svijeta“, nego slika koju o svijetu nameće ta politička moć. Zato se u susretu s medijima najprije moramo upitati kakav je to medij? A u slučaju informativnog medija - kakva je politička orijentacija i motivacija onih koji nas informiraju? Ne očekujete da nam promotori šunda postanu mjerilo estetskih vrijednosti?“, kaže u razgovoru za Lupigu Predrag Finci, istaknuti filozof, pisac i esejista. Finci je osjetio potrebu pozabaviti se i temom medija, pomnom, analitičkom obradom osmotriti njihov značaj, utjecaj, posljedice koje vrše na čovjekov život. U razgovoru će primijetiti kako je paradoks „naše situacije“ u tome da se kritiku medija može iznijeti na efikasan način samo u medijima. „Istina nije u medijima: oni su transmisija, prijenosnik, posrednik između onog što jest i onoga kome se obraćaju“, napominje Finci.
DAVOR IVANKOVAC, PJESNIK: Identitet ograničava i sužava vidike

DAVOR IVANKOVAC, PJESNIK: Identitet ograničava i sužava vidike

„Razlog zbog kojeg sam ostao u Slavoniji prije svega je materijalni – i za odlazak je potreban određeni kapital, a ja si u dužem periodu ni odlazak nisam mogao priuštiti. Takav hod po rubu egzistencije može biti poticajan za pisanje i mene vjerojatno okolnosti i jesu potaknule da se uopće okušam u poeziji i prozi, pa čak i da kroz kritike kažem nešto što želim reći i pokušam neki bijes izliti iz sebe, no može li kultura biti faktor u obuzdavanju iseljavanja teško je reći. Mislim da ne, osim ako od kulture niste u stanju živjeti“, kaže pjesnik Davor Ivankovac u intervjuu za Lupigu. Poeziju je počeo pisati tek nakon što je završio studij književnosti. Legenda kaže da se tri godine nitko nije obazirao na njegove pjesme, a zatim su mu rekli da su dobre. Od tada Davor Ivankovac uporno piše i skuplja književne nagrade. Ima ih već šest.
MIMA JURAČAK, SPISATELJICA: Marketing je dobar za proizvode, ali ne i za ljude

MIMA JURAČAK, SPISATELJICA: Marketing je dobar za proizvode, ali ne i za ljude

U kratkoj biografiji Mime Juračak navodi se da je diplomirala filozofiju u Zagrebu te da je osvojila nagradu "Vranac", a zatim i nagradu "Ulaznica" za kratku priču 2016. godine. Objavljuje poeziju i prozu, a osim što se bavi pisanjem radi i kolaže koje izlaže na grupnim izložbama s umjetnicima iz Siska. Za Lupigu kaže: "Predstavljaju me svakako, ovisno o prilici, a najčešće me pretjerano nakite. Svi smo na neki način pretjerano nakićeni, a često i prisiljeni biti pretjerano nakićeni. Netko jednom napiše da sam pjesnikinja, umjetnica, priznata autorica i slično, pa se to onda vrti kao istina. Strah me te istine. Marketing je zeznuta stvar, sklizak teren u nepovratno. OK, dobar je za proizvode, no ne znam koliko za ljude. U posljednje vrijeme mi se sviđa kolaž i kroz njega istražujem apstraktne oblike. Lijepim, režem, zezam se. Nisam sigurna hoću li organizirati nešto u Zagrebu, možda. Vidjet ćemo."

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije