NATAŠA DESPOTOVIĆ, NO BORDER: "Deca su spavala u velikim barama i na ledenom betonu, bosa, bez pokrivača"

NATAŠA DESPOTOVIĆ, NO BORDER: "Deca su spavala u velikim barama i na ledenom betonu, bosa, bez pokrivača"

"Tokom noći sa srede na četvrtak u Beogradu je bilo dosta pljuskova i vetra. Ljudi su zaklon potražili u obližnjoj garaži preko puta parka i u okolnim ulicama. Neki ljudi su ostali u šatorima, a neki na kiši, jer jednostavno nisu imali gde da se sklone. Garaža u koju su se sklonili ljudi bila je prepuna vode, deca su spavala u velikim barama i na ledenom betonu, bosa, bez pokrivača, bez ikakvog skloništa od kiše, bez šatora i vreća. Ljudi su bili očajni, potpuno mokri. U četvrtak je bila identična situacija. Hladno, kiša, vetar i dosta ljudi koji su potpuno pokisli, u letnjim papučama ili bosi, deca promrzla i mokra. Dozvoljeno im je da borave samo u jednom delu te garaže... Dosta ljudi je spavalo i ležalo na betonu u natkrivenom delu autobuske i železničke stanice, na otvorenom. Dolazi hladno i kišovito vreme, dosta ljudi će biti bolesno obzirom na katastrofalne (ne)uslove u kojima borave", upozorava Nataša Despotović iz organizacije No Border.
NIKOLA BERTOLINO – UREDNIK VELIKOG NOLITA: „Poluge nekadašnje vlasti još uvijek imaju kontinuitet“

NIKOLA BERTOLINO – UREDNIK VELIKOG NOLITA: „Poluge nekadašnje vlasti još uvijek imaju kontinuitet“

„Iako uvijek u dubokoj opoziciji u odnosu na vladajuću ideologiju i njene institucije, Danilo Kiš, već za života, a pogotovo neposredno poslije smrti, postao priznat i slavljen. Dobio je najviše državne nagrade Srbije i Jugoslavije – Sedmojulsku i Avnojevu. Postao je akademik, dopisni član SANU. I Crkva je pokušala da ga prisvoji, neprimjerenim govorom jednog njenog velikodostojnika nad njegovim odrom. No, nemoguće je izbjeći pitanje kako bi on kao pisac, kao savjest svoje epohe, reagirao na tragediju kroz koju je Srbija prolazila, i još uvijek prolazi, poslije njegove smrti“, govori u intervju za Lupigu, Nikola Bertolino, urednik u više nakladničkih kuća, među ostalim i u slavnom Nolitu. „Penkalom protiv nacionalizma“, ukratko bi se mogao sažeti životni put 84-godišnjeg Bertolina, koji je počeo u rodnom mu Buenos Airesu, a nastavio se preko Zagreba i Beograda.
O PORAZU EUROPSKE LJEVICE: „Europska unija trenutno je alat za uvođenje neoliberalnih politika“

O PORAZU EUROPSKE LJEVICE: „Europska unija trenutno je alat za uvođenje neoliberalnih politika“

„Ljevica je iznenađujuće prihvatila dominantnu formula ideje Europe unutar trenutne strukture EU. Postoje ideološki i povijesni razlozi za to, ali je bilo opravdano za očekivati da će kriza eurozone uzrokovati rasprave na ljevici o mogućnostima alternativnog europskog projekta 21. stoljeća. To se još nije dogodilo. Ljevica se boji da će je proglasiti antieuropskom i nacionalističkom, ali pritom ne vidi kako se porast reakcionarnih političkih pokreta temelji na dovođenju u pitanje struktura EU i njenog postojanja. Potrebno je imati hrabrosti i reći da je EU trenutno alat za uvođenje neoliberalnih politika“, u razgovoru za Lupigu kaže Kostis Karpozilos, doktor povijesti, koji se, među ostalim, bavi proučavanjem grčkih, europskih i američkih lijevih radikalnih pokreta, te političkom imaginacijom ljevice u vrijeme financijske krize. Uvjeren je da sporazum grčke vlade predstavlja strateški poraz za europsku ljevicu.
SVJETSKI MEGA CAR – RAMBO AMADEUS: Šta sad serete? Jeste li svi jednoglasno glasali za kapitalizam i nacionalizam?

SVJETSKI MEGA CAR – RAMBO AMADEUS: Šta sad serete? Jeste li svi jednoglasno glasali za kapitalizam i nacionalizam?

„Jesmo li devedesete imali izbore, demokratske, višestranačke? Jeste li svi skoro jednoglasno glasali za kapitalizam? I za nacionalizam i za to da vam crkve kroje kapu i da vam kapitalisti sve uzimaju ispred nosa. Šta sad hoćete? Narod je glup, a sad se buni zato što je glup. Pa ne možeš i biti glup i bunit' se što si glup“, govori Antonije Pušić, poznatiji kao svjetski mega car – Rambo Amadeus, u velikom intervjuu za Lupigu. S Rambom je Lupigina ekipa razgovarala na dunavskom keju u Beogradu, gdje ovaj neponovljivi muzičar, kako sam kaže, živi između dvjesto i tristo godina. Osim kritike medija i društva, definiranja turbo folka, Rambo se prisjetio i kako je izbjegao ratnu mobilizaciju, kako je prošla njegova malo poznata gaža na sarajevskoj Olimpijadi i kako je uspio "podmiriti" golemi dug za room service koji je „nakrk'o“ u jednom luksuznom hotelu.
„ŠEF“ RIJEČKE KULTURE: Draža mi je umjetnost koja otvara polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore

„ŠEF“ RIJEČKE KULTURE: Draža mi je umjetnost koja otvara polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore

„Simpatija za nasilnike mi je odvratna, kao što je, vjerujem i svima ostalima, osim samim nasilnicima“, kaže u razgovoru za Lupigu, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, široj javnosti vjerojatno poznatiji kao bivši dugogodišnji član grupe Let3. Na samom otvorenju Riječkih ljetnih noći, prilikom performansa intendanta HNK Ivana pl. Zajca, Olivera Frljića i umjetničkog voditelja festivala Marina Blaževića, Šarar je fizički i verbalno napadnut, što je bio i povod ovom razgovoru. „Mojoj osobnoj prosudbi je draža kultura koja postavlja i otvara pitanja i polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore. Vrijeme je da naučimo iskreno uvažavati različitosti, vjerujem da je društvo bazirano na dinamičnom suodnosu razlika, a ne na uniformiranosti. Zato nedvojbeno dajem prednost umjetnosti koja se zalijeće u nejasne teritorije, uznemirava i provocira“, ustvrdit će Šarar.
EKONOMIST MICHAEL ROBERTS: "Pod kapitalizmom nas čekaju još gore stvari"

EKONOMIST MICHAEL ROBERTS: "Pod kapitalizmom nas čekaju još gore stvari"

„Grčka ne može uspjeti sama. Riječ je o maloj zemlji s malom ekonomijom: potrebna joj je potpora i integracija na razini Europe, baš kao i Hrvatskoj. Kapitalističke snage zasad kontroliraju europske institucije i od njih neće doći nikakva pomoć. Nužna je uspostava kampanje na razini cijelog kontinenta, koja bi se temeljila na rastu i investicijama koje će osigurati taj rast na europskoj razini. Za to je potrebno okončavanje pro-kapitalističkih vlada u mnogim zemljama“, kaže britanski ekonomisti Michael Roberts koji pomno prati i analizira stanje globalnog kapitalizma. U intervjuu za Lupigu, Roberts govori o sporazumu između Grčke i kreditora te prognozira kako će Grčka nakon posljednjih događanja biti suočena s novom dužničkom krizom, uz dodatno smanjenje životnog standarda većine grčkog naroda.
RAZGOVOR – OLIVER SERTIĆ: „Emotivno otkrivanje pred kamerom je čisti aktivizam“

RAZGOVOR – OLIVER SERTIĆ: „Emotivno otkrivanje pred kamerom je čisti aktivizam“

„Emotivno iskreno otkrivanje pred kamerom je aktivizam samo takav“, objasnit će redatelj i producent Oliver Sertić, vrsni poznavatelj dokumentarnog filma koji se i ove godine našao u ulozi selektora Supetar Super Film Festivala. Festival je jučer službeno otvoren, potrajat će do subote, a tu smo priliku iskoristili za razgovor sa Sertićem koji će ocijeniti kako je stanje u hrvatskom dokumentarnom filmu iz godine u godinu sve bolje, kako materijalno, tako i kvalitativno, pogotovo s obzirom da autori svojim radovima nadilaze ranije uobičajenu formu dokumentaraca. „Dobar film je postao dobar film i to mi je super drago“, zaključit će Sertić, koji će Lupiginim čitateljima predstaviti ovogodišnji program SSFF-a i pojasniti na koji način odabire filmove te koliko je to zahtjevan i obiman posao.
INTERVJU - DEJAN KRŠIĆ: „Grbu nije mjesto na registracijskim tablicama“

INTERVJU - DEJAN KRŠIĆ: „Grbu nije mjesto na registracijskim tablicama“

„U trenutku kad su ne samo hadezeovci nego i tzv. liberalni intelektualci 'objašnjavali' da nas sad srpska književnost treba zanimati kao i bugarska, pokrenuli smo niz izdanja tzv. 'srpskih' autora pod nazivom Bulgarica. Kad se govorilo da je ta lijeva, marksistička teorija završila u 'ropotarnici povijesti', objavljivali smo lijeve autore, Komunistički manifest, Društvo spektakla Guy Deborda, Slavoja Žižeka, Rastka Močnika ... Takve stvari smatram direktnom političkom intervencijom u dominantnu kulturu. To nema neposredni dnevnopolitički efekt, ali mijenja situaciju, kulturnu klimu, održava otvorenim ili iznova otvara neki simbolički prostor“, govori dizajner Dejan Kršić u velikom intervju za Lupigu. Kao grafički urednik Arkzina, pokretač edicija Bulgarica i Bastard, brusio je jagodice već sa 68-aškim mentorima u Studentskom listu i Poletu, a osamdesetih suoblikovao obrise kulturne javnosti kroz časopise Quorum, Svijet, Start i Danas.
20 GODINA OD MASAKRA: "Tu smo gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni s drugima ili jedni pored drugih, kakogod"

20 GODINA OD MASAKRA: "Tu smo gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni s drugima ili jedni pored drugih, kakogod"

„Žao mi je godina, tri-četiri su mi prošle u ratu, pa još dvadeset u toj agoniji, u toj potrazi za pravdom, a mogao sam sigurno i ljepše provesti te godine, vani negdje, ne u Bosni...“, govori Hasan Nuhanović, čovjek koji je preživio masakr u Srebrenici gdje je izgubio oca, majku i brata. Od tada se bavi dokazivanjem suodgovornosti UN-a i njihova holandskog bataljuna za strašni zločin u Srebrenici, jula 1995. godine, u kojemu je srpska vojska ubila više od osam tisuća Bošnjaka, uglavnom civila, žena, djece... Reći će: „nije se Holanđane ticalo ako nas poubijaju, neka nas ubiju, samo dalje od njihovih očiju“. U razgovoru je vrlo suzdržan u izražavanju emocija koje se odnose na njegovu izgubljenu porodicu, ali vrlo jasan u propitkivanju odgovornosti, kako međunarodnih institucija, tako i ovdašnje javnosti, posebno medija, prema ratnim stradanjima Bošnjaka u istočnoj Bosni.
BORBENA SINDIKALISTICA DITE: „Kako smo vratili tvornicu? Znali smo da nam vlasti neće pomoći, morali smo se samoorganizirati!“

BORBENA SINDIKALISTICA DITE: „Kako smo vratili tvornicu? Znali smo da nam vlasti neće pomoći, morali smo se samoorganizirati!“

„Put nam je bio jako trnovit, pun prepreka i zamki, ali nismo zbog toga odustali. Danas smo svjesni da smo na kraju tunela. Teško je opisati stanje u tvornici. Svi su sretni i puni elana, svi užurbano rade, a uskoro će nam trebati i dodatna radna snaga“, govori za Lupigu Emina Busuladžić, borbena sindikalistica iz tuzlanske Fabrike deterdženata Dita, nakon što je prošlog tjedna u ovoj tvornici ponovno pokrenuta proizvodnja. Radnici Dite godinama su, bez plaća i doprinosa, danonoćno pružali aktivni otpor fizičkom uništenju tvorničkog postrojenja, a upravo je Dita početkom veljače 2014. godine postala jedno od poprišta radničke pobune koja se iz Tuzle proširila diljem BiH. Među ostalim, Busuladžić za Lupigu govori kako je tekla njihova borba i koja je perspektiva Dite.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

    23.10.2020.

    Predrag Finci

    FILOZOFIJA I KORONA: Poslije će svi biti „pametni”

  2. DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

    13.10.2020.

    Zdenko Duka

    DRUGO MIŠLJENJE ZDENKA DUKE: Poruke podrške napadaču s Markovog trga trebaju nas ozbiljno zabrinuti

  3. LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

    01.10.2020.

    Marko Tomaš

    LEKSIKON MARKA TOMAŠA: Bivši dječaci koji nisu imali prigodu odrasti

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije