ANALIZA IZBORNOG TRILERA: „Da smo neki otok u Pacifiku vjerojatno bismo bili diktatura“

ANALIZA IZBORNOG TRILERA: „Da smo neki otok u Pacifiku vjerojatno bismo bili diktatura“

„Makedonski nacionalizam je proizvod mita da je Makedonija postajala prije nego što je postojala“, reći će nam uz šalicu salepa Denko Maleski, prvi makedonski ministar vanjskih poslova i diplomat koji je devedesetih organizirao makedonsko veleposlanstvo pri Ujedinjenim narodima, a potom se povukao iz politike. Prisjetit će se kako su mu u ta vremena, kada se Jugoslavija raspadala, Tuđman i Milošević djelovali kao vulkani koji samo što nisu eruptirali. Smatra kako bi, da je neki otok na Pacifiku, Makedonija danas bila diktatura, a ovako se trsi biti demokratsko društvo jer je u Europi samo takvo uređenje prihvatljivo. Uvjeren je kako će se sada, nakon gustih izbora u kojima je Makedonija doživjela prevrat riješivši se političkog monopola, nastupiti neki do sad nepoznati problemi. No, veseli ga što vidi da sve više jača jedna kozmopolitska ideja kod mladih ljudi kojima je dojadilo inzistiranje na etničkom.
IZBORNI TRILER: „Narod u Makedoniji više ne nasjeda na sve te laži“

IZBORNI TRILER: „Narod u Makedoniji više ne nasjeda na sve te laži“

Uoči dugoočekivanih parlamentarnih izbora u Makedoniji sjedište udruge Civil, smješteno u samom središtu Skoplja, izgleda kao prava novinska redakcija. U golemom oblaku dima, svi su užurbani, svake minute rađaju se nove ideje. Pristigle informacije se odmah šalju na razne društvene mreže, a onda se iščekuju reakcije. U takvoj atmosferi razgovarati smo s voditeljem Civila, Xabirom Derallom, poznatim kao žestoki kritičar vlasti, a kao takav, po receptu poznatom na cijelom Balkanu, proglašava ga se domaćim izdajnikom i stranim plaćenikom. „Ovdje se samo crkve grade, a križevi niču na gotovo svakom brdu u Makedoniji, pa i tamo gdje živi nekršćansko stanovništvo, dovoljno je da imaju samo tri kuće Makedonaca i dolazi vam križ“, kaže nam Deralla. Dugogodišnjeg premijera Makedonije, Nikolu Gruevskog, opisat će kao populistu s nacionalističkom retorikom, dok će za oporbu istaknuti kako i ona ima također koruptivne apetite.
RAZGOVOR SA SONJOM BISERKO: „Zbog političara se narodi u regionu gledaju preko nišana“

RAZGOVOR SA SONJOM BISERKO: „Zbog političara se narodi u regionu gledaju preko nišana“

„U Srbiji se stalno održavala slika o Hrvatskoj kao o ustaškoj državi. Pritom, pokazalo se da je hrvatska javnost organizovana mnogo bolje nego naša. Bila je vrlo žestoka reakcija na mnoga negiranja antifašističkog pokreta i svega što je ostvareno nakon rata, pokazalo se da je jača i artikulisanija javnost nego što postoji kod nas, kada je reč o ispadima funkcionera i krugova u Srbiji koji negiraju sve što se u Jugoslaviji dešavalo u 20. veku“, kaže u intervjuu za Lupigu Sonja Biserko, predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. S njom razgovaramo nakon novih salvi optužbi za špijunažu i enormno bogaćenje nevladinih organizacija, koje ispaljuju ekstremisti na političkom i medijskom polju. Kaže, kako se zbog političara narodi u regionu gledaju preko nišana, a sve se više budi populizam, čemu pogoduje metež u međunarodnoj politici - što je situacija koja mobiliše i homogenzuje naciju.
MIRJANA MIOČINOVIĆ: „Ne dopuštam da se neko nedoličan koristi imenom Danila Kiša kao svojom zastavom“

MIRJANA MIOČINOVIĆ: „Ne dopuštam da se neko nedoličan koristi imenom Danila Kiša kao svojom zastavom“

„Nemam prava da se mešam o ono što drugi pišu o Danilu Kišu i njegovom delu, a bilo je neopisivih gadosti. Ja imam samo pravo da ne dopustim da se neko nedoličan koristi njegovim imenom kao svojom zastavom, što je bio slučaj sa književnom grupom koja je želela da nekakvoj svojoj književnoj nagradi daju Kišovo ime. To pravo u ovom času nikome ne bih dala zbog čudovišnog bujanja književnih nagrada i često sasvim nedostojih dobitnika“, kaže u intervjuu za Lupigu Mirjana Miočinović, teatrolog i prevoditelj. Pri zadnjemu našem kontaktu me pristojno moli: “Molim vas samo da me ne pretvarate u ‘teatrološkinju’, jer ne hajem za rodnu ravnopravnost koja dovodi do rogobatnih i gotovo unižavajuće smešnih reči”. Razgovarali smo o vremenu u teatru, o histrionstvu, političkom teatru, političkoj regresiji, ostavštini Danila Kiša o kojoj kao njegova bivša supruga i nasljednica prava brine...
RAZGOVOR S NOVINAROM JERKOM BAKOTINOM: Ako govorite ono što se gazdi ne sviđa, vrlo brzo ste na ulici

RAZGOVOR S NOVINAROM JERKOM BAKOTINOM: Ako govorite ono što se gazdi ne sviđa, vrlo brzo ste na ulici

„Ne znam na temelju čega bismo mogli govoriti o bilo kakvim pozitivnim pomacima, a kamoli na području javnog informiranja. Primjećujem neprekidan pad u sve dublje blato većine hrvatskih mainstream medija, poput izdanja HanzaMedie ili Večernjeg lista, koji padne u veću kaljužu taman kada pomislite da niže ne može - a onda otkrijete da može. O posljedicama Hasanbegovićevog iznimno uspješnog blitzkriega na neprofitne medije ili Treći program radija da ne govorimo - bojim se da je šteta tu uglavnom nepopravljiva“, rezimira u intervjuu za Lupigu novinar Jerko Bakotin. Dodat će kako je HRT priča za sebe, jer tamo ne samo da su potjerani najbolji novinari poput Saše Kosanovića, nego je javni servis danas utvrda "državotvorne misli", što se, kaže, moglo vidjeti i prilikom izvještavanja o optužnicama za zločine u Orašju, pri čemu državotvorstvo uglavnom podrazumijeva manipulaciju i falsifikat.
RAZGOVOR SA REDATELJEM ANTONIOM NUIĆEM: Kako je propao rock and roll na mom otoku

RAZGOVOR SA REDATELJEM ANTONIOM NUIĆEM: Kako je propao rock and roll na mom otoku

„Mi kao nacija imamo problem voljeti živo, sadašnje, postojeće. Nije film tu izuzetak, što bi tek mogli reći ljudi koji se bave ozbiljnom glazbom, pisanjem, slikanjem… Film lakše komunicira sa stranom publikom zbog velike mreže filmskih festivala koji nude koliko toliko šarolik repertoar filmova“, govori u intervjuu za Lupigu redatelj Antonio Nuić. Opisao je i svoj najdraži trenutak sa stranom publikom koji se zbio u Palm Springsu u Kaliforniji. Tada mu je nakon razgovora s publikom, ispred kino dvorane prišao muškarac koji se predstavio kao profesor kemije sa sveučilišta UCLA. „Došao je pogledati hrvatski film zato jer je najbolji student kojem je ikad predavao bio iz Hrvatske. Njegove želja je bila da taj student ostane u Los Angelesu, ali student je doktorirao i vratio se u Hrvatsku. Čestitao mi je na filmu i zaključio: 'Croats are vibrant people'. Taj gospodin je vozio dva sata kako bi pogledao film 'Kenjac'. Nadam se da još uvijek misli dobro o Hrvatima“, kaže Nuić.
GLAS S MARGINA AMERIČKOG ZAPADA: „Muzika nam dozvoljava da sanjamo“

GLAS S MARGINA AMERIČKOG ZAPADA: „Muzika nam dozvoljava da sanjamo“

„Da li je to ona pesma o mrtvoj kurvi“, doviknuo je neko iz publike dok je Willy Vlautin, frontmen Richmond Fontainea, štimovao svoju gitaru. Nasmejao se i promrljao - „I love you, guys“. Nije to pitanje bila bez razloga, jer Vlautinove pesme i knjige prate sudbinu prostitutki, lutalica, beskućnika, narkomana, alkoholičara i ostalih ljudi sa margina američkog zapada. Nedavno je najavio oproštajnu turneju benda posle 23 godine aktivnog sviranja i deset objavljenih albuma. Iz tog je razloga Lupiga ugrabila priliku da s Vlautinom uradi intervju. “Odrastao sam u Nevadi, u gradu Reno. Grad se promenio, od običnog kockarskog grada postao je propali kockarski grad. A voleo sam baš taj način života u gradu, te ljude koji propadaju, sa margina socijalnih lestvica, lutalice, noćne barove i sve što ide uz to. Za mene je Reno upravo to, težak, prljav grad u kojem se najbolje snalazim i koji za mene ima smisla samo kao takav", započinje Vlautin razgovor.
RAZGOVOR SA REDATELJICOM HANOM JUŠIĆ: Dalmatinski alfa mužjaci su kastrirani

RAZGOVOR SA REDATELJICOM HANOM JUŠIĆ: Dalmatinski alfa mužjaci su kastrirani

Nakon zapaženih kratkometražnih filmova („Terarij“, „Zimnica“, „Pametnice“, „Stric“, „Danijel“ ...), redateljica Hana Jušić snimila je svoj prvi dugometražni film „Ne gledaj mi u pijat“ i odmah se plasirala među najnagrađivanije hrvatske redatelje i redateljice mlađe generacije. Ovim priznanjima, mlada redateljica rođena u Šibeniku, a odrasla u Zagrebu, opravdala je status najveće nade hrvatskoga filma, koji joj je filmska zajednica dodijelila već nakon prvih kratkometražnih filmova. Mimo navedenih nagrada, očekivanja i priznanja, za Hanu Jušić se može reći da je tiha i pristojna osoba. Redateljica za Lupigu govori o svom filmu, hrvatskoj publici predstavljenom na Zagrebačkom filmskom festivalu, o motivaciji za redateljski posao, o dalmatinskim muškarcima, obiteljima, domoljublju i drugim stvarima.
RAZGOVOR SA VOJINOM PERIĆEM IZ KAZALIŠTA SLIJEPIH: Prvo nas isključuju pa na nama vježbaju humanost

RAZGOVOR SA VOJINOM PERIĆEM IZ KAZALIŠTA SLIJEPIH: Prvo nas isključuju pa na nama vježbaju humanost

A kako vi vodite ljubav – naslov je jedne od predstava koju je za Kazalište slijepih i slabovidnih „Novi život“ napisao Vojin Perić. Naslov je pitanje kakvo osobe koje vide znaju uputiti slijepima i pokazuje nerazumijevanje svijeta koji se ne doživljava vizualno. Svoj autorski i glumački rad, naime, Vojin Perić posvetio je širenju granica percepcije osoba koje ne vide, ali i onih koje svoj život temelje na osjetilu vida. Glumac i pisac, u kazalištu „Novi život“ nastupa od početka osamdesetih godina, a svoj talent, elokvenciju, širinu i erudiciju demonstrirat će u petak u novoj sezoni Spikigina u Norrisu.
RAZGOVOR SA TARIQOM ALIJEM: Ovdje prave heroje od ljudi koji su surađivali sa nacistima

RAZGOVOR SA TARIQOM ALIJEM: Ovdje prave heroje od ljudi koji su surađivali sa nacistima

Radio Borba - radijska emisija Mreže antifašistkinja Zagreba, koja se emitira na Radio Studentu - razgovarala je sa Tariqom Alijem, britansko-pakistanskim piscem, novinarom, filmašem i aktivistom, koji je gostovao na posljednjem Filozofskom teatru u Zagrebu. Rođen 1943. godine u Lahoreu, političkim aktivizmom Ali se bavi još od svojih tinejdžerskih godina, kad se aktivno borio protiv vojne diktature u Pakistanu. Na Exeter koledžu, u Oxfordu, Ali je studirao filozofiju, ekonomiju i političke znanosti. Aktivan na "novoj ljevici" šezdesetih godina, surađivao je sa nizom progresivnih časopisa i istaknutih aktivističkih figura tog vremena, kao što su Malcolm X, Stokely Carmichael, John Lennon i Yoko Ono. Tariqu Aliju Rolling Stonesi su posvetili pjesmu Street fighting man.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

    19.04.2024.

    Srđan Puhalo

    UKLANJANJE OPASNOSTI: Zašto šapićima smetaju Tito i Jugoslavija

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  3. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije