"Vjernici su uglavnom naučili biti pasivnima. Takvim katolicima dovoljno je da budu podložni uputama svojih pastira: da kimaju glavom i šute radeći po svome i ne misleći o tom. Da budu naprosto „ofce“. Glasovi „direktora savjesti“, kako se govorilo u 18. stoljeću, upozoravaju ih da su Hrvati katolici i katolici u Hrvatskoj „dobri Hrvati“, a svi drugi njihovi neprijatelji. Vjernici koji ne žele biti „ofce“, osjećaju se kao izgnani iz vlastite Crkve", rezimira u razgovoru za Lupigu Jadranka Brnčić, znanstvenica zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje predaje hermeneutiku primijenjenu na Bibliju, dok na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ u Zagrebu drži izborne kolegije vezane uz spregu Biblije i kulture. Autorica je više studija, eseja i knjiga na temu kršćanstva, a prva je potpisnica jučer pokrenute peticije „Ne u moje ime“ kojom se iskazuje jasno nezadovoljstvo vjernika prema nekim anomalijama u hrvatskom društvu.

"Nije me strah njihove tužbe, ali me strah toga u što se pretvara hrvatsko društvo. Vigilare je jedna od perjanica radikalno desne revolucije koja je očita. Negdje se ona pokazuje kao ustašofilija, negdje kao prema sirotinji bešćutna vlast, a negdje, kao kod Vigilarea, kao ultrakonzervativni klerikalizam", govori bivši hrvatski predsjednik Ivo Josipović u intervjuu za Lupigu, nakon što je konzervativna udruga Vigilare počela zatrpavati poštanske sandučiće građana tražeći ih da udruzi doniraju novce kako bi tužili Josipovića te da ispune odvjetničke punomoći kako bi i sami sudjelovali u tužbi. Josipović smatra kako prikupljanje novca nije motiv ove njihove akcije, jer se, "s obzirom na opseg aktivnosti, vidi da grcaju u novcu", već sumnja da time skupljaju sredstva za neke druge akcije. U razgovoru objašnjava da se Vigilare na njega razljutio samo zato što zagovara sekularnu državu.

"Reakcije Bakićevih istomišljenika na društvenim mrežama bile su na nivou zadnjih ustašoida koji nas napadaju iz nacionalističkih pobuda. A objavili smo samo gole činjenice. Bavili smo se natječajem za nabavu mikroračunala koji su Ministarstvo obrazovanja i Carnet skrojili po mjeri proizvođača partnerski povezanog s Bakićevom fondacijom i na koji se odazvao jedino taj proizvođač. Mjesecima smo tražili od države odgovore o projektu u koji je ušla s Nenadom Bakićem, ne samo mi, nego i neki drugi manji mediji, ali je Ministarstvo uporno šutjelo", kaže u razgovoru za Lupigu Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, tjednika koji se, osim na meti nacionalista, redovito nalaze i na meti klerikalnih udruga predvođenih Željkom Markić i njezinim suradnicima, kao i na meti libertarijanaca. Bajto će reći kako napade na Novosti generiraju oni koji mrze Srbe i oni kojima su se svojim pisanjem naročito zamjerili.

"Cijelo ovo vrijeme, otkako je snimljen film, mi smo „Gazdu“ nudili svim televizijskim kućama, apsolutno svim, i regionalnim i nacionalnim. Svima smo slali pisma ponude, ali bezuspješno. Svi su nas ignorirali. Iako, prvi nam je izbor bila Hrvatska radiotelevizija, kao javna televizija, jer smo smatrali da je ispravno da ga emitira baš javna televizija. Jučer su se svi sjetili", kaže u razgovoru za Lupigu Dario Juričan, redatelj filma „Gazda“. Tek kada je i zadnjem naivcu postalo jasno da se privođenje Ivice Todorića, zvijezde njegovog filma, opasno približilo, hrvatske su televizijske kuće reagirale i napokon je "gazdu" sinoć emitirao RTL. "Ne smatramo da smo pobijedili, samo smo došli na svoje. A sada slijedi pravosudna trakavica koja neće ništa riješiti. Nije to nikakva skepsa, sasvim sam racionalan. Zar ne vidite kakve su pravosudne epiloge u posljednjih 20 godina imale neke velike afere?", objašnjava Juričan.