„Grčka ne može uspjeti sama. Riječ je o maloj zemlji s malom ekonomijom: potrebna joj je potpora i integracija na razini Europe, baš kao i Hrvatskoj. Kapitalističke snage zasad kontroliraju europske institucije i od njih neće doći nikakva pomoć. Nužna je uspostava kampanje na razini cijelog kontinenta, koja bi se temeljila na rastu i investicijama koje će osigurati taj rast na europskoj razini. Za to je potrebno okončavanje pro-kapitalističkih vlada u mnogim zemljama“, kaže britanski ekonomisti Michael Roberts koji pomno prati i analizira stanje globalnog kapitalizma. U intervjuu za Lupigu, Roberts govori o sporazumu između Grčke i kreditora te prognozira kako će Grčka nakon posljednjih događanja biti suočena s novom dužničkom krizom, uz dodatno smanjenje životnog standarda većine grčkog naroda.

„Emotivno iskreno otkrivanje pred kamerom je aktivizam samo takav“, objasnit će redatelj i producent Oliver Sertić, vrsni poznavatelj dokumentarnog filma koji se i ove godine našao u ulozi selektora Supetar Super Film Festivala. Festival je jučer službeno otvoren, potrajat će do subote, a tu smo priliku iskoristili za razgovor sa Sertićem koji će ocijeniti kako je stanje u hrvatskom dokumentarnom filmu iz godine u godinu sve bolje, kako materijalno, tako i kvalitativno, pogotovo s obzirom da autori svojim radovima nadilaze ranije uobičajenu formu dokumentaraca. „Dobar film je postao dobar film i to mi je super drago“, zaključit će Sertić, koji će Lupiginim čitateljima predstaviti ovogodišnji program SSFF-a i pojasniti na koji način odabire filmove te koliko je to zahtjevan i obiman posao.

„U trenutku kad su ne samo hadezeovci nego i tzv. liberalni intelektualci 'objašnjavali' da nas sad srpska književnost treba zanimati kao i bugarska, pokrenuli smo niz izdanja tzv. 'srpskih' autora pod nazivom Bulgarica. Kad se govorilo da je ta lijeva, marksistička teorija završila u 'ropotarnici povijesti', objavljivali smo lijeve autore, Komunistički manifest, Društvo spektakla Guy Deborda, Slavoja Žižeka, Rastka Močnika ... Takve stvari smatram direktnom političkom intervencijom u dominantnu kulturu. To nema neposredni dnevnopolitički efekt, ali mijenja situaciju, kulturnu klimu, održava otvorenim ili iznova otvara neki simbolički prostor“, govori dizajner Dejan Kršić u velikom intervju za Lupigu. Kao grafički urednik Arkzina, pokretač edicija Bulgarica i Bastard, brusio je jagodice već sa 68-aškim mentorima u Studentskom listu i Poletu, a osamdesetih suoblikovao obrise kulturne javnosti kroz časopise Quorum, Svijet, Start i Danas.

„Žao mi je godina, tri-četiri su mi prošle u ratu, pa još dvadeset u toj agoniji, u toj potrazi za pravdom, a mogao sam sigurno i ljepše provesti te godine, vani negdje, ne u Bosni...“, govori Hasan Nuhanović, čovjek koji je preživio masakr u Srebrenici gdje je izgubio oca, majku i brata. Od tada se bavi dokazivanjem suodgovornosti UN-a i njihova holandskog bataljuna za strašni zločin u Srebrenici, jula 1995. godine, u kojemu je srpska vojska ubila više od osam tisuća Bošnjaka, uglavnom civila, žena, djece... Reći će: „nije se Holanđane ticalo ako nas poubijaju, neka nas ubiju, samo dalje od njihovih očiju“. U razgovoru je vrlo suzdržan u izražavanju emocija koje se odnose na njegovu izgubljenu porodicu, ali vrlo jasan u propitkivanju odgovornosti, kako međunarodnih institucija, tako i ovdašnje javnosti, posebno medija, prema ratnim stradanjima Bošnjaka u istočnoj Bosni.