AUTOR „SUBURRE“ ZA LUPIGU

„Svijet će platiti cijenu jer ne čita vijesti“

ritn by: Eva Kranjec | 07.11.2018.
AUTOR „SUBURRE“ ZA LUPIGU: „Svijet će platiti cijenu jer ne čita vijesti“
Njegov roman "Suburra" donio mu je planetarnu popularnost. Roman je ubrzo nakon objavljivanja pretvoren u film, a potom i u seriju, što je bio prvi Netflixov originalni talijanski serijal. I za film i za seriju potpisao je scenarij. On je Carlo Bonini, legenda talijanskog istraživačkog novinarstva. Pisao je za il manifesto, Corriere della Sera, američki Newsweek, a danas je zaposlen u la Repubblici. Krajem listopada Lupiga je gostovala na Investigative Film Festivalu u Skoplju, gdje su nas ljubazni domaćini, mlade novinarke iz Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu, (PINA), pozvali kao predavače. Rado smo se odazvali prilici za druženje i razmjenu iskustava s kolegama iz cijele Europe, među kojima je bio i Bonini. Iskoristili smo priliku da s kolegom Boninijem razmijenimo nekoliko riječi o talijanskom društvu iz novinarske perspektive.

Njegov roman "Suburra" donio mu je planetarnu popularnost. Roman je ubrzo nakon objavljivanja pretvoren u film, a potom i u seriju, što je bio prvi Netflixov originalni talijanski serijal. I za film i za seriju potpisao je scenarij. On je Carlo Bonini, legenda talijanskog istraživačkog novinarstva. Pisao je za il manifesto, Corriere della Sera, američki Newsweek, a danas je zaposlen u la Repubblici čija tiraža se u prosjeku kreće na oko 300.000 primjeraka. 

Krajem listopada Lupiga je gostovala na Investigative Film Festivalu u Skoplju, gdje su nas ljubazni domaćini, mlade novinarke iz Platforme za istraživačko novinarstvo i analizu, (PINA), pozvali kao predavače. Rado smo se odazvali prilici za druženje i razmjenu iskustava s kolegama iz cijele Europe, među kojima je bio i Bonini. Ovaj 51-godišnjak u novinarstvu je više od pola svog života, točnije 34 godine, tijekom kojih se ponajviše bavio temama poput organiziranog kriminala i korupcije u politici. Dio svojih novinarskih iskustava pretočio je i u Suburru koja progovara upravo o korumpiranim političarima i beskrupuloznim kriminalcima, u priči iz rimskog predgrađa gdje se događa sprega države, Vatikana i mafije.

Za vrijeme Boninijevog bavljenja novinarstvom Italija je promijenila čak 20 premijera, među kojima je najdugovječniji bio Silvio Berlusconi, politički populist i medijski magnat koji se uslijed osuđujuće presude za poreznu prijevaru morao „ispisati“ iz politike. Vladu sadašnjeg talijanskog premijera Giuseppea Contea, la Repubblica i američki New York Times okarakterizirali su kao prvu populističku vladu u zapadnoj Europi. Iskoristili smo priliku da s kolegom Boninijem razmijenimo nekoliko riječi o talijanskom društvu iz novinarske perspektive.

Carlo Bonini
"Oni 'običnim' ljudima poturaju ideju da je put do pune demokracije svijet u kojem mediji nisu dobrodošli" - Carlo Bonini (FOTO: Lupiga.Com)

Kako je danas biti novinar u Italiji? Koja je razlika u odnosu na Berlusconijevo doba?

- U usporedbi s Berlusconijevim godinama vladanja, medijska industrija danas je daleko slabija. Za vrijeme Berlusconija je talijanska medijska industrija bila u dobrom stanju. Danas sve veće medijske kuće osjećaju globalnu krizu. Novine gube nakladu, nalaze se u teškom razdoblju tranzicije, tako da je glavna razlika to što imate slabiju novinsku industriju, a na vlasti agresivniju, centralno-desnu, otvoreno populističku vladu koja je odlučila napasti i uznemiravati takozvani medijski establišment u cilju da „običnim“ ljudima poturi ideju da je put do pune demokracije, do direktne demokracije svijet u kojem mediji nisu dobrodošli.

Jesu li mediji jedina meta, ili su to i manjine, izbjeglice, svi „drugi“ i „drugačiji“?

- Da, da, svi drugi. Trenutno je glavni cilj nove vlasti brzo uklanjanje prepreka, kako ih oni vide, u obliku utemeljenih medijskih organizacija, što znači dovoditi u pitanje njihovu vjerodostojnost, svaki dan, dva puta dnevno, svakog sata uzvraćati na napise u medijima nazivajući ih „fake newsom“.

Rade li to i vama, kako stvari stoje u la Repubblici?

- Da, to rade uglavnom preko društvenih mreža.

Carlo Bonini
"Narativ vladajućih je da za medijske napise tvrde kako su to bajke ili tračevi" (FOTO: Lupiga.Com)

Kako to konkretno izgleda, navedite nam primjer?

- Evo, primjer su optužbe protiv Giuseppea Contea, našeg premijera, koji je profesor prava, a mi smo pisali da je svoj pravosudni ispit položio na nezakonit način. Naime, ispitan je od ljudi koji nisu prikladni da ga ispituju jer su mu kolege u zajedničkoj odvjetničkoj firmi. Dakle, u pitanju je očit sukob interesa. Uslijedio je odgovor na društvenim mrežama, koji nije bio utemeljen na činjenicama, već mu je jedina svrha bila da kažu, „evo, to je fake news, la Repubblica mrzi ovu vladu pa žele potkopati njezin legitimitet tračevima“. Uobičajeno pokušavaju progurati poruku da su vijesti tračevi, laž ili bajke.

Uspijevaju li u tome?

- Pa vidjet ćemo. Mogli bi dobiti odgovor na sljedećim izborima kada će se pokazati je li ovakvo djelovanje i spinanje uspješno ili nije. Trenutno je to osnovna razlika između Berlusconijeve ere i danas, postao je normalan narativ vladajućih uzvraćati na medijske napise optužbama da su to samo bajke ili tračevi, a veliku razliku čini to što se masovno koriste društvenim mrežama, čiji utjecaj je potpuno drugačiji nego prije deset godina.

Tu je i nova, specifična situacija u cijeloj Europi, s izbjeglicama, ljudima koje često spominje Matteo Salvini, talijanski ministar unutarnjih poslova i zamjenik premijera?

- Da, pa oni su odlučili iskoristiti tu percepciju koja vlada među većinom u našoj zemlji o izbjegličkom pitanju, usprkos statističkim podacima koji pokazuju da se izbjeglički val u posljednjih 15 do 19 mjeseci značajno smanjio, oni se i dalje pretvaraju da smo opkoljeni sa svom silom izbjeglica. To je tipično za ovakav tip vlade, za populizam, ne samo u Italiji, vidimo to i u Orbanovoj Mađarskoj, oni žele uvjeriti ljude da njihovi problemi leže u izbjeglicama. Uvijek postoji netko drugi koga možete kriviti za ono što ne valja u vašoj zemlji. To je tipično za populiste, što god se događa, oni uvijek traže nekoga koga će okriviti, poželjno nekog izvan zemlje. Izbjeglice, Bruxelles, vanjskog neprijatelja … Tipično.

Što je s opozicijom? Postoji li još uopće Partito Democratico, (talijanska socijaldemokratska stranka, danas najveća opozicijska stranka u Italiji, op-a.)?

- Nakon što su izgubili izbore u ožujku, opozicija je prošla kroz psihotični proces, i gotovo su potpuno nestali iz javne debate u protekla tri-četiri mjeseca. Uskoro se bliži njihov kongres na kojem bi, kroz nekoliko mjeseci, trebali imenovati novog vođu opozicije, no to će potrajati, a u međuvremenu ova Vlada zemljom vlada bez opozicije i jedina su joj opozicija mediji.

Carlo Bonini
"Vjerujem u mlade generacije i u novinarstvo" (FOTO: Lupiga.Com)

Kako vi osobno gledate na takav razvoj događaja? 

- Prilično sam zabrinut, definitivno zabrinut, znamo što se događalo u talijanskoj prošlosti, ne tako davnoj, talijanski narod se mora suočiti s tim vakuumom, s opasnostima, i mora se probuditi, mislim da će „medeni mjesec“ s populistima uskoro završiti, pogotovo kad ljudi shvate da su na vlast došli na osnovu obećanja koje je nemoguće ispuniti. U izbornoj kampanji su obećavali raj za zemlju.

Kako ljudi danas žive u stvarnosti?

- Zemlja nije ništa u boljem stanju nego što je bila prije šest ili osam mjeseci. Od prvog dana otkako je nova vlast došla, govore što će napraviti, što žele napraviti i gdje su ovi prije njih pogriješili, ali kada bolje pogledate nisu bili u stanju donijeti niti jedan zakon ili uredbu koja se tiče ključnih pitanja oko ekonomije ili radničkih prava. Kada pogledate činjenice, onog dana kada su počeli vladati zemljom započeli su novu kampanju, jedino što rade, vladaju zemljom kao da su u predizbornoj kampanji. Oni su u permanentnoj predizbornoj kampanji, što je nepodnošljivo u zemlji poput Italije koja se nalazi u teškom razdoblju iz financijske perspektive.

Kako vidite budućnost novinarske profesije, obzirom da populističke politike, kojima mediji samo smetaju, jačaju po cijeloj Europi?

- Ja sam optimist, vjerujem u mlade generacije i u novinarstvo. Vjerujem da će novinarstvo preživjeti populističke vladavine, kao što je preživjelo u mračnim godinama prošlog stoljeća. Novinarstvo će imati dug život. Ono što me brine je da će proći neko vrijeme u kojem će novinari biti zatečeni stanjem u smislu zaposlenja, ugovora, stanja u novinarskoj industriji, no siguran sam da će ljudi ponovno otkriti važnost nezavisnog novinarstva za slobodno društvo, bolje društvo.

Nedavno smo na društvenim mrežama, a gdje drugdje, pročitali pošalicu koja parafrazira pjesmu njemačkog pastora Martina Niemollera, pa kaže, „prvo su došli po novinare, a što se poslije dogodilo ne znamo“.

- Da, naravno. Novinarstvo će preživjeti ova teška, problematična vremena. Ključno je pitanje za sve, ne samo novinare, koliko će nam trebati. Pitanje je koliku cijenu će svijet platiti. A naplata će doći prije ili kasnije, kako ja to vidim, ljudi će prije ili kasnije ponovno početi čitati vijesti, u međuvremenu, platit će cijenu jer su odustali, ono što mene brine kolika će ta cijena biti. Iz novinarske pozicije, mi moramo biti solidarni, ustrajni, uporni u postavljanju pitanja, Raditi ono što je naš posao.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

    31.10.2018.

    Razrednik Divljak

    PROFESORSKI MEMENTO: Jedan od onih dana

  2. PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

    15.10.2018.

    Dinko Gruhonjić

    PRŽENJE MOZGA: Novi Sad – ružan kao radikal

  3. BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

    09.10.2018.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Sretne vam još četiri godine ovoga

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije