„ŠEF“ RIJEČKE KULTURE: Draža mi je umjetnost koja otvara polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore

„ŠEF“ RIJEČKE KULTURE: Draža mi je umjetnost koja otvara polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore

„Simpatija za nasilnike mi je odvratna, kao što je, vjerujem i svima ostalima, osim samim nasilnicima“, kaže u razgovoru za Lupigu, Ivan Šarar, pročelnik za kulturu Grada Rijeke, široj javnosti vjerojatno poznatiji kao bivši dugogodišnji član grupe Let3. Na samom otvorenju Riječkih ljetnih noći, prilikom performansa intendanta HNK Ivana pl. Zajca, Olivera Frljića i umjetničkog voditelja festivala Marina Blaževića, Šarar je fizički i verbalno napadnut, što je bio i povod ovom razgovoru. „Mojoj osobnoj prosudbi je draža kultura koja postavlja i otvara pitanja i polemike, nego ona koja daje jednoznačne odgovore. Vrijeme je da naučimo iskreno uvažavati različitosti, vjerujem da je društvo bazirano na dinamičnom suodnosu razlika, a ne na uniformiranosti. Zato nedvojbeno dajem prednost umjetnosti koja se zalijeće u nejasne teritorije, uznemirava i provocira“, ustvrdit će Šarar.
EKONOMIST MICHAEL ROBERTS: "Pod kapitalizmom nas čekaju još gore stvari"

EKONOMIST MICHAEL ROBERTS: "Pod kapitalizmom nas čekaju još gore stvari"

„Grčka ne može uspjeti sama. Riječ je o maloj zemlji s malom ekonomijom: potrebna joj je potpora i integracija na razini Europe, baš kao i Hrvatskoj. Kapitalističke snage zasad kontroliraju europske institucije i od njih neće doći nikakva pomoć. Nužna je uspostava kampanje na razini cijelog kontinenta, koja bi se temeljila na rastu i investicijama koje će osigurati taj rast na europskoj razini. Za to je potrebno okončavanje pro-kapitalističkih vlada u mnogim zemljama“, kaže britanski ekonomisti Michael Roberts koji pomno prati i analizira stanje globalnog kapitalizma. U intervjuu za Lupigu, Roberts govori o sporazumu između Grčke i kreditora te prognozira kako će Grčka nakon posljednjih događanja biti suočena s novom dužničkom krizom, uz dodatno smanjenje životnog standarda većine grčkog naroda.
RAZGOVOR – OLIVER SERTIĆ: „Emotivno otkrivanje pred kamerom je čisti aktivizam“

RAZGOVOR – OLIVER SERTIĆ: „Emotivno otkrivanje pred kamerom je čisti aktivizam“

„Emotivno iskreno otkrivanje pred kamerom je aktivizam samo takav“, objasnit će redatelj i producent Oliver Sertić, vrsni poznavatelj dokumentarnog filma koji se i ove godine našao u ulozi selektora Supetar Super Film Festivala. Festival je jučer službeno otvoren, potrajat će do subote, a tu smo priliku iskoristili za razgovor sa Sertićem koji će ocijeniti kako je stanje u hrvatskom dokumentarnom filmu iz godine u godinu sve bolje, kako materijalno, tako i kvalitativno, pogotovo s obzirom da autori svojim radovima nadilaze ranije uobičajenu formu dokumentaraca. „Dobar film je postao dobar film i to mi je super drago“, zaključit će Sertić, koji će Lupiginim čitateljima predstaviti ovogodišnji program SSFF-a i pojasniti na koji način odabire filmove te koliko je to zahtjevan i obiman posao.
INTERVJU - DEJAN KRŠIĆ: „Grbu nije mjesto na registracijskim tablicama“

INTERVJU - DEJAN KRŠIĆ: „Grbu nije mjesto na registracijskim tablicama“

„U trenutku kad su ne samo hadezeovci nego i tzv. liberalni intelektualci 'objašnjavali' da nas sad srpska književnost treba zanimati kao i bugarska, pokrenuli smo niz izdanja tzv. 'srpskih' autora pod nazivom Bulgarica. Kad se govorilo da je ta lijeva, marksistička teorija završila u 'ropotarnici povijesti', objavljivali smo lijeve autore, Komunistički manifest, Društvo spektakla Guy Deborda, Slavoja Žižeka, Rastka Močnika ... Takve stvari smatram direktnom političkom intervencijom u dominantnu kulturu. To nema neposredni dnevnopolitički efekt, ali mijenja situaciju, kulturnu klimu, održava otvorenim ili iznova otvara neki simbolički prostor“, govori dizajner Dejan Kršić u velikom intervju za Lupigu. Kao grafički urednik Arkzina, pokretač edicija Bulgarica i Bastard, brusio je jagodice već sa 68-aškim mentorima u Studentskom listu i Poletu, a osamdesetih suoblikovao obrise kulturne javnosti kroz časopise Quorum, Svijet, Start i Danas.
20 GODINA OD MASAKRA: "Tu smo gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni s drugima ili jedni pored drugih, kakogod"

20 GODINA OD MASAKRA: "Tu smo gdje jesmo, Srbi, Hrvati i Bošnjaci, jedni s drugima ili jedni pored drugih, kakogod"

„Žao mi je godina, tri-četiri su mi prošle u ratu, pa još dvadeset u toj agoniji, u toj potrazi za pravdom, a mogao sam sigurno i ljepše provesti te godine, vani negdje, ne u Bosni...“, govori Hasan Nuhanović, čovjek koji je preživio masakr u Srebrenici gdje je izgubio oca, majku i brata. Od tada se bavi dokazivanjem suodgovornosti UN-a i njihova holandskog bataljuna za strašni zločin u Srebrenici, jula 1995. godine, u kojemu je srpska vojska ubila više od osam tisuća Bošnjaka, uglavnom civila, žena, djece... Reći će: „nije se Holanđane ticalo ako nas poubijaju, neka nas ubiju, samo dalje od njihovih očiju“. U razgovoru je vrlo suzdržan u izražavanju emocija koje se odnose na njegovu izgubljenu porodicu, ali vrlo jasan u propitkivanju odgovornosti, kako međunarodnih institucija, tako i ovdašnje javnosti, posebno medija, prema ratnim stradanjima Bošnjaka u istočnoj Bosni.
BORBENA SINDIKALISTICA DITE: „Kako smo vratili tvornicu? Znali smo da nam vlasti neće pomoći, morali smo se samoorganizirati!“

BORBENA SINDIKALISTICA DITE: „Kako smo vratili tvornicu? Znali smo da nam vlasti neće pomoći, morali smo se samoorganizirati!“

„Put nam je bio jako trnovit, pun prepreka i zamki, ali nismo zbog toga odustali. Danas smo svjesni da smo na kraju tunela. Teško je opisati stanje u tvornici. Svi su sretni i puni elana, svi užurbano rade, a uskoro će nam trebati i dodatna radna snaga“, govori za Lupigu Emina Busuladžić, borbena sindikalistica iz tuzlanske Fabrike deterdženata Dita, nakon što je prošlog tjedna u ovoj tvornici ponovno pokrenuta proizvodnja. Radnici Dite godinama su, bez plaća i doprinosa, danonoćno pružali aktivni otpor fizičkom uništenju tvorničkog postrojenja, a upravo je Dita početkom veljače 2014. godine postala jedno od poprišta radničke pobune koja se iz Tuzle proširila diljem BiH. Među ostalim, Busuladžić za Lupigu govori kako je tekla njihova borba i koja je perspektiva Dite.
HEINER FLASSBECK: Potrebna nam je revolucija u Njemačkoj

HEINER FLASSBECK: Potrebna nam je revolucija u Njemačkoj

"Njemačka vlada ne sluša ljude poput gospodina Sinna. Svima je jasno da se radi o zbunjenom ekonomistu koji neprestano daje različite, počesto kontradiktorne analize i savjete. To je čovjek koji je prije deset godina rekao da je Njemačka na putu da postane 'pazarska' privreda koja se samo bavi trgovinom bez proizvodnje", ispričao je za Lupiga.Com donedavni glavni ekonomist UN-ovog tijela za ekonomski razvoj, trgovinu i investicije (UNCTAD) Heiner Flassbeck. Hrvatskoj preporučuje deprecijaciju kune, a razrješenje ekonomske krize u Europskoj uniji vidi u zaokretu njemačke ekonomske politike.
INTERVJU - UMBERTO ECO: Velike laži stvaraju povijest

INTERVJU - UMBERTO ECO: Velike laži stvaraju povijest

„Danas su bolji komunikacijski kanali, pa imamo veće i brže širenje laži. Prije su falsifikatori morali pronaći određenu vrstu urednika. Danas, pak, svaki antimuslimanski lažljivac ili svaki antisemitski imbecil može objaviti svoje zavjere na Internetu“, kaže Umberto Eco, talijanski književnik i filozof, koji se u svom novom romanu „Numero Zero“ bavi istinama i lažima masovnih medija. U intervjuu za francuski Le Monde Eco objašnjava zašto je nužno da se rehabilitira kritičko razmišljanje u novinarstvu i proširi njegov spektar. „U novinama bi trebali imati jednu do dvije stranice za kritiziranje internetskih stranica, gdje bi se prokazivali lažljivi portali i oni kojima čitatelji mogu vjerovati“, predlaže Eco.
MIJAT STANIĆ: Podizanje optužnice protiv Kalmete je zakašnjelo zveckanje sitnišem

MIJAT STANIĆ: Podizanje optužnice protiv Kalmete je zakašnjelo zveckanje sitnišem

"Nisam zadovoljan sa sporošću nadležnih institucija, kao što nisam zadovoljan što je samo ovaj slučaj u pitanju. Spora pravda je nepravda, a zahvaljujući neučinkovitosti i sporosti Državnog odvjetništva i USKOK-a, barem sam 50 puta sjeo kao optuženik na desetak sudova, gdje su protiv mene tužbe podnosili Kalmeta i njegovi suradnici, upravo zato jer sam govorio o pljački stoljeća", kaže za Lupigu Mijat Stanić povodom podizanja optužnice protiv Božidara Kalmete, izražavajući pritom bojazan da će se država zaustaviti na ovome slučaju, premda je, tvrdi, riječ o manjem dijelu kriminalnih aktivnosti koje su se u prometnom resoru događale za vrijeme mandata Božidara Kalmete.
DOKTOR ZA RAJU: Nele Karajlić se pokušao trajno ispisati iz raje, on je i papak i raja

DOKTOR ZA RAJU: Nele Karajlić se pokušao trajno ispisati iz raje, on je i papak i raja

„Stalno se u Bosni i Hercegovini spominje taj čuveni komšiluk i ta famozna raja, a s druge strane ljudi zaboravljaju da su i komšiluk i raja uvijek ekscentrično podijeljeni“, kaže u razgovoru za Lupigu sarajevski „doktor za raju“, Nebojša Šavija Valha, objašnjavajući kako se u ovom slučaju radi i o mitologizaciji koja se raširila nakon raspada Jugoslavije i rata u BiH, a s ciljem da se napravi jasan odmak između „raje“ s jedne strane i onih „papaka koji pucaju s brda“, s druge. Doktorom za raju Šaviju su prozvali čim se doznalo da je napravio vrlo ozbiljan doktorat na temu raje. Objasnit će nam i kako su New Primitives, Nadrealisti i Audicija utjecali na cijelu priču o raji, a govoreći o Neletu Karajliću zaključit će da se Nele ispisao iz raje. U dva sata razgovora sa Šavijom riječ raja čuli smo nebrojeno mnogo puta, raja bi rekla - vjerojatno dovoljno za sljedeća dva života.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

    04.04.2020.

    Tatjana Gromača

    DRUGE OČI TATJANE GROMAČE: Umjesto da slavimo proljeće, evo nas u zamci

  2. NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

    01.04.2020.

    Igor Mandić

    NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Izoliran sam, ali svojevoljno!

  3. NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

    26.03.2020.

    Nataša Škaričić

    NOSITI MASKE ILI NE: Krizni stožer u epizodi dogmatske obrane početnih pozicija

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije