ZAPISI IZ DAIDŽISTANA FRA IVANA ŠARČEVIĆA: Ljudi često prakticiraju vjeru samo kako bi pokazali da su bolji od drugih

ZAPISI IZ DAIDŽISTANA FRA IVANA ŠARČEVIĆA: Ljudi često prakticiraju vjeru samo kako bi pokazali da su bolji od drugih

U složenim državama kakva je naša, u kojoj postoje vjernici različitih religija, ljudi često prakticiraju svoju religioznost samo kako bi se pred drugima pokazali da su bolji od njih. Međusobno takmičenje u vjeri i nije samo po sebi loše, naime ako se takmičenjem naziva nastojanje da se čini još veće dobro od drugih. No, ljudska su takmičenja često prkosna, glumljena, prividna, pa se mnogi ljudi odlučuju na vjeru samo zato što to i drugi čine. Idu u crkvu, obavljaju obrede ili šalju djecu na vjeronauk iz tzv. socijalne prisile, da ne budu što se kaže „mimo svijet“, dok unutarnje uopće nisu uvjereni da im vjera u Boga išta „koristi“.
MINISTRE BAUK, HVALITE SE KOLIKO HOĆETE: Hrvatska probila novi, jezivi prag po pitanju zapošljavanja

MINISTRE BAUK, HVALITE SE KOLIKO HOĆETE: Hrvatska probila novi, jezivi prag po pitanju zapošljavanja

"Svi pišu o broju nezaposlenih, ali to nije prava priča. Prava priča je u broju zaposlenih!", kazao nam je još proljetos jedan zaposlenik Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, upozoravajući nas na brojku koja sama za sebe izaziva tihu jezu. Naime, Hrvatska od ovog mjeseca ima omjer umirovljenika i zaposlenih koji je manji od 1:1,1 - on sad iznosi 1:1,09. Točnije, umirovljeno je 1.220.681 ljudi, ako brojimo i pripadnike HVO-a koji dobivaju mirovine po međudržavnom sporazumu s BiH, a najnoviji statistički bilten HZZ-a kaže da broj zaposlenih premašuje tu brojku za 127.000 ljudi. I još nešto: izgleda da smo došli do zida kada su u pitanju tehnološki viškovi.
PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA DAMIRA PILIĆA: Zagreb 6.27

PRIČA IZ ZAGREBNOG ŽIVOTA DAMIRA PILIĆA: Zagreb 6.27

Znakovi se množe već pola sata, otkad se Josip Končar trgnuo iz popodnevnog drijemeža. Prvo je otkrio da je pokrivač pored kauča, na podu: zato se, znači, smrznuo. Žarulja u kupaonici je eksplodirala čim je dotaknuo prekidač: zube pere u mraku, pa nehotice tvrdom četkicom zastruže gornju usnu. Zbog mraka nije vidio da se crijevo od tuša izglobilo iz ležišta: želeći se otuširati, poplavio je kupaonicu. U kuhinju dolazi već potpuno sumnjičav. Dok čeka da voda za kavu provrije, pali tranzistor da čuje večernje vijesti o poplavama na sjeveru. Danak starim navikama: u eri robota nitko više ne sluša radio, osim u autu.
ZA ZAGREB BEZ MAFIJE: „Ne želimo da se ponove slučajevi Sanader ili Vidošević“

ZA ZAGREB BEZ MAFIJE: „Ne želimo da se ponove slučajevi Sanader ili Vidošević“

„Ne želimo da se ponove slučajevi Ive Sanadera ili Nadana Vidoševića gdje je sud prvome smanjio kaznu, a drugoga pustio da se brani sa slobode, a prije svega ne želimo da se ponovi scenarij izostanka građanske reakcije na takve odluke“, poručuje neformalna grupa građana okupljena oko Facebook stranice „Za Zagreb bez mafije“, pozivajući na javno okupljanje koje će se održati danas na središnjem zagrebačkom trgu u 18 sati. Cilj okupljanja je, navode, iskazivanje nezadovoljstva odlukom Županijskog suda u Zagrebu da se svim osumnjičenima u aferi Agram prihvati jamčevina za puštanje na slobodu. Planirana je šetnja Gajevom ulicom gdje se nalazi Državno odvjetništvo da bi se skup potom preselio pred zgradu suda.
VIDEO KOJI VRIJEDI POGLEDATI: Kako je Zid pao dan ranije

VIDEO KOJI VRIJEDI POGLEDATI: Kako je Zid pao dan ranije

Tisuće kamera, reportera, fotografija... pokrilo je pad Berlinskog zida toliko temeljito da danas malo tko zna kako poznate fotografije s Brandenburških vrata nisu snimljene na dan ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke. Taj „Antifašistički zaštitni bedem“, kako se službeno zvao, zapravo je temeljito srušen tek 1992. godine. Dijelom su tome krivi i mediji koji ovom povijesnom događaju, u trenutku kada se odvijao, nisu znali odgovoriti. Srećom, ispravio je to Derek Williams, koji se u ljeto 1990. godine uputio u Istočni Berlin i snimio grad i život stanovnika Berlina u tom suludom vremenu kada Zid više ničemu nije služio, a DDR je bio na izdisaju.
POVRATAK OLINJALOG VOJVODE: Šešelju je ovo veća kazna nego bilo kakva presuda

POVRATAK OLINJALOG VOJVODE: Šešelju je ovo veća kazna nego bilo kakva presuda

Sudba kleta kao da se opet igra i na značajnu godišnjicu pada gorerečenog Zida ponovo nam ubacuje kukavičje jaje. Sudsko vijeće Haškog tribunala odlučuje nakon 12 bezuspješnih godina suđenja da na, kako kažu, „privremenu“ slobodu pusti Vojislava Šešelja. Razlog puštanja je loše zdravstveno stanje vojvode. Metastaza raka na jetri. Teško da su u Tribunalu na ovaj slučaj gledali dalje od straha da im se ne ponovi Milošević. Privremena sloboda je u ovom slučaju, najvjerojatnije i trajna. To je za vojvodu veća kazna nego bilo kakva presuda. Teško je i zamisliti da će nekoga danas olinjali vojvoda voditi u bilo kakve bitke. U tom smislu Šešelju će vječno nedostajati ta cigla u mitu koju tako silno želi.
SALE VERUDA – KUD IDIJOTI NISU BILI SAMO BEND: 'Tusta je bio skroman, on ne bi htio ulice ni prolaze'

SALE VERUDA – KUD IDIJOTI NISU BILI SAMO BEND: 'Tusta je bio skroman, on ne bi htio ulice ni prolaze'

„Znaš KUD Idijoti nisu bili samo bend“, povjerit će nam se Sale Veruda, osnivač jednog od ponajboljih punk bendova na ovim prostorima. Od smrti Branka Črnca Tuste, legendarnog pjevač Idijota, bend se ugasio, nakon više od 30 godina postojanja. Sale danas ima novi projekt, Saša 21, i „zaklinje“ se da više neće svirati stvari od Idijota. Za Lupigu će se prisjetiti samih početaka benda, njegovih uspona i padova, zaključujući da mu nije žao svih onih cenzura i zabrana koje su bend pogodile za vrijeme režima Franje Tuđmana, jer su bili „svjesni da s pravom kritiziraju“ taj sustav.
CRNA TROJKA - HANDKE, KAPOR I ĆOSIĆ: Kakvi su nam velikani, takav nam je život!

CRNA TROJKA - HANDKE, KAPOR I ĆOSIĆ: Kakvi su nam velikani, takav nam je život!

Srpski pjesnik Tomislav Marković za naš portal piše o Dobrici Ćosiću, Momi Kaporu i Petru Handkeu, trojcu o kojem se naš kolumnist Igor Mandić pohvalno izrazio u svom razgovoru s novinarima beogradskog tjednika Vreme. S Mandićevim rečenicama, piše Marković, "složila bi se vaskolika nacionalistička Srbija, desničarski sajtovi kao što su Srbin.info, Novi standard ili NSPM". Složili bi se, smatra autor, nacionalisti s Mandićem, ali jedna stvar, napominje, uvijek će im stajati na putu: puste činjenice koje ometaju nastojanja da se stvarnost šminka veselim bojama iz kozmetičkog salona "šarene laže".
KANTUNAL MARKA POGAČARA: Sotonski tango

KANTUNAL MARKA POGAČARA: Sotonski tango

Pretoplo je za početak novembra. Kaputi, još obješeni u ugradbenim ormarima, trunu u mrtvačkim najlonskim vrećama, meteorolozi i onaj pensilvanijski svizac su nervozni (ko zna hoće li uopće biti posla), ogromni ventili na ruskim plinovodima ne doimaju se odjednom tako strašnim; čak su i komarci – nebeske ustaše, vampiri močvarni četnici – odnekud ispuzali i od šija nam jedu. Samo jednu konstantu prostora i epohe, geografski i u slijepoj točki ove vremenske osi, čini se nije moguće izbjeći: blato, nažalost ne ono korčulansko, lipama nadsvođeno, već to što nastaje u nimalo epskom, nimalo mističnom srazu zemlje i neba i onda puni oči i grla; množi se dok sve ne izravna i sa samim sobom izjednači.
NE NASJEDAJTE NA LAŽI: Koji su porezi u Hrvatskoj preveliki, a koji sramotno mali?

NE NASJEDAJTE NA LAŽI: Koji su porezi u Hrvatskoj preveliki, a koji sramotno mali?

Već se mjesecima kroz medije vodi hajka protiv glomazne države, tisuća uhljeba koje hranimo golemim porezima te nemoguće klime u kojoj poduzetnici moraju poslovati. Histerija kontra državnih službenika ide toliko daleko da će Srbi uskoro bez problema na Thompsonov koncert u Čavoglave, a posve neprovjereni izračuni državnih nameta dijele se društvenim mrežama kao što ministri prijateljima dijele poslove s državom. Stvarnost, na žalost ljubitelja slobodnog tržišta, govori da država pogoduje i najvećim zagovarateljima konkurentnosti, da porezno opterećenje dohotka u Hrvatskoj nije dramatično veće od EU prosjeka, te da su državni nameti na kapital među najnižima u EU. Pa u čemu je onda problem?

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije