Milorad Pupovac (SDSS) u Saboru je postavio pitanje premijeru Zoranu Milanoviću o zabrani obilježavanja stradanja Srba u Drugom svjetskom ratu u Glini 1941. godine, koja je bila poprištem jednog od najsvirepijih masovnih ubojstava počinjenih od strane ustaške NDH. Na ovakvu odluku Gradskog vijeća Gline reagirao je prozivkom vlasti tog grada za proizvodnju zaborava i neznanja, ali i poricanje genocida. Premijer mu je preporučio da se obrati Ministarstvu uprave i Ustavnom sudu, a za sam čin je rekao da je to "ružno i tužno" te da se Hrvatska Ustavom ogradila od NDH, dok su zastranjivanja od toga pitanje "građanske kulture, pristojnosti i ljudske duše". Ustvrdio je i da ne može pozvati na građanski neposluh.

Tomislav Jelić bivši je član HDZ-a i Hrvatskog bloka, bivši zastupnik u Gradskoj skupštini Grada Zagreba i ratni vojni invalid. Ovaj čovjek novinarima je bio izvor za cijeli niz afera zagrebačke gradske uprave, koje su proteklih godina potresale Hrvatsku. Za Lupigu Jelić govori o procesu protiv Milana Bandića, o prosvjedu ratnih veterana u Savskoj ulici, o Tomislavu Karamarku i njegovom HDZ-u. Vrlo je zanimljiv njegov pogled na aktualne braniteljske prosvjede i cjelokupne aktivnosti braniteljske populacije u Hrvatskoj. Jelić, također, govori o PTSP dijagnozama na način na koji se malo tko u Hrvatskoj usuđuje govoriti. Najtoplije preporučujemo.

Pao mi je mrak na oči kada sam prije nekoliko dana čuo da će i evropski poznati i hvaljeni Deutsche Bahn ukinuti noćne linije u željezničkom prometu. Ne samo zato što današnju Evropu ne mogu zamisliti bez vlakova, nego i zato što pouzdano znam da potreba za noćnim vlakovima iz godine u godinu uporno raste. Pa ipak, tome unatoč, unazad par godina širom Evrope ugašen je velik broj noćnih linija u željezničkom prijevozu, a iz mjeseca u mjesec ukidaju se nove. U našem slučaju, Slavonija i Zagorje konstantno su izloženi učestalom gašenju neprofitabilnih dnevnih linija, a noćna linija Zagreb-Split jedna je od posljednjih kojoj se ''smiješi'' slična sudbina.

Za početak, malo o internim izrazima. Kada novinar ode u PR ili među glasnogovornike državnih institucija, to se kolokvijalno među radnicima sedme sile naziva "prelaskom na mračnu stranu". Kako to izgleda pokazale su kamere Hrvatske uživo. Josipa Jagića, koji je do prije par mjeseci bio novinar te emisije (i to solidan), toliko je "ujeo Darth Vader" da je izveo nešto bizarno. Svog je novog šefa, ministra zdravlja Sinišu Vargu, laganom primjenom sile - povlačenjem za nadlakticu - odvukao od dojučerašnjih kolega. Ministra je pripustio mikrofonima tek kad je shvatio da pitanje nije tako strašno, odnosno da neće reći ništa o temama koje zbilja interesiraju javnost.

Rat je sleteo kući, u mesto rođenja, može se zaključiti posle dolaska neosuđenog predsednika Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja u Beograd, nakon gotovo dvanaest godina provedenih u Haškom tribunalu; vratio se glasnogovornik mržnje, inspirator i realizator etničkog čišćenja Hrvata i Bošnjaka, personifikacija većinske Srbije, odlučne da se obračuna sa susedima i da utemelji državu na zločinima protiv čovečnosti i masovnim grobnicama nesrba. Šešelj nije govorio pred okupljenim simpatizerima i novinarima, ali je prilikom ukrcavanja u avion prozborio da dolazi sa namerom da se bavi politikom, odnosno da su dve metastaze na jetri "preuveličane".

Ulice Barcelone ubrzo su se nakon referenduma-ankete o neovisnosti vratile u normalu. Na prozorima i balkonima istaknute su katalonske zastave, a na televizorima se sa strepnjom iščekuju nove nogometne utakmice Barcelone, koja za mnoge predstavlja simbol otpora monarhiji. „Madrid nas krade. Više ne želimo financirati Španjolsku“, govorio nam je dan ranije Narcis Capdevila, računovođa iz predgrađa Barcelone, nakon što je dao svoj glas. Većina naših sugovornika uvjerena je da je Katalonija jedna od najbogatijih europskih regija i nadaju se da će do njene neovisnosti doći vrlo skoro.