Google odavno stavlja stranice s Wikipedije na sam vrh skoro svake pretrage, kako na engleskom, tako i na hrvatskom jeziku, i zato je jako bitno što na tim stranicama piše. Znanstveni krugovi uglavnom ignoriraju Wikipediju zbog toga što sadrži previše netočnih, pristranih i neistraženih podataka koji se predstavljaju kao “činjenice”. Suprotno tome, prosječan posjetitelj obično nije informiran o prirodi Wikipedije, ne zna ništa o tome kako Wikipedija nastaje niti koliko su točni podaci koje će tamo naći te većina ljudi uzima informacije s Wikipedije zdravo za gotovo, a Wikipediju kao kvalitetan i neupitan izvor. Pregled teških borbi za objektivnost Wikipedije na hrvatskom jeziku donosi nam borac Prve Vikipedijske udarne brigade.

Mali Markiša iz igre je uvijek dolazio razbijenih koljena. Njegova majka ljeti za to nije previše marila, jer su štetu trpjela samo Markišina koljena, ali zimi su stradavale i hlače. Sam Bog zna gdje se taj sve verao, uvlačio i provlačio; u novijoj šibenskoj povijesti nije bilo zabilježenoga tako temeljitog i upornog derača hlača. Pričalo se čak da od dana kad je prohodao, pa do svoje pete godine, Markiša niti jedan jedini put iz igre nije došao bez rupa na hlačama i bez ogrebotina na koljenima. Napokon je i njegovom ocu, čovjeku blage naravi i nesklonom strožim pedagoškim mjerama, dojadilo slušati jadikovke svoje žene, te jednog dana ozbiljno posjedne Markišu ispred sebe.

Ukoliko niste marširali trešnjevačkim ulicama u subotu, dozvolite da vam pokažemo djelić onoga što ste propustili. Sedmi po redu dvosatni Marš solidarnosti pod parolom "Trešnja je crvena!" započeo je u podne na Zapadnom kolodvoru - prometnom čvoru oko kojega se kvart gradio. U edukativno-revolucionarnoj šetnji na potezu do CKT-a, mogli ste se informirati o novom nogometnom klubu koji će uskoro dobiti Zagreb, o tome gdje su se skupljali ilegalci za vrijeme Drugog svjetskog rata i gdje su tiskali svoje pamflete, o okršajima skvotera i policije te skinheadsa 90-ih godina u Bubari, o uništenju tvrtke Vesna, kući u kojoj su književnici dobivali povoljne stanove i pisali naše lektire... Istovremeno, na terasi birca No sikiriki krčkao se grah.

Zapanjujuća je lakoća kojom se mediji, političari i, možda najgore - ekonomisti, koriste BDP-om kao magičnom brojkom, svetim gralom uspješnosti koji maltene liječi sve... Od nezaposlenosti i siromaštva preko depresije i općeg nezadovoljstva do konjunktivitisa i ravnih tabana. Realni BDP o kojem slušamo svakodnevno iz usta premijera, blogera, novinara... zuji u hrvatskom medijskom prostoru poput komarca. A nitko da kaže kako je riječ o običnom narkomanu. Tko god spominjao ova tri magična slova, ona su gotovo uvijek identificirana sa stanjem nacije, do te mjere da su prerasla u sinonim napretka, blagostanja i kvalitete života. Posebno to vrijedi za fetišiste slobodnog tržišta koji će vam rado pod nos gurnuti graf rasta BDP-a, recimo, tržišno vrlo slobodne Estonije.

Ako mislite da je teško nabaviti ulaznice za Ligu prvaka, raritetne europske izlete Hajduka ili velike dvoboje na svjetskim smotrama hrvatske reprezentacije, onda niste pokušali doći do karte za Superclasico - jedan od najvećih nogometnih derbija na zemaljskoj kugli, kojeg su ugledni svjetski časopisi uvrstili u kategoriju "TOP 100 things to see before you die". Taj strogo čuvani cirkus zavodljivo rasplesane i raspjevane argentinske nacije praktički je zaključan daleko od očiju turista i inih došljaka, a raskošni video clipovi koji na YouTubeu skupljaju milijune klikova, figuriraju kao provokacija, jedan brižno smišljeni predmet pomame.

"Ideja Filozofskog teatra je da jednom mjesečno dovedemo nekoga od velikih svjetskih umjetnika od kojih možemo čuti i naučiti kako promišljaju bitne suvremene ideje svijeta u kojemu jesmo", reći će nova intendantica zagrebačkog HNK, Dubravka Vrgoč, koja je odlučila ovim zaokretom vratiti filozofiju u kazalište i kazalište filozofiji. Već sljedeći mjesec predviđen je susret s talijanskim piscem Niccolom Ammanitijem, a na popisu gostujućih zvučnih imena europske i svjetske filozofske, spisateljske pa tako i kazališne misli su: Slavoj Žižek, Tariq Ali, Alain Badiou, Elfriede Jelinek, Howard Zinn...