Glas ozloglašenog privatizacijskog kriminalca Nikole Đivanovića ispunio je memljiv i poluraspadnuti, ali vrijedan prostor kina Zvezda na beogradskim Terazijama, kina okupiranog odnosno oslobođenog prošloga petka. Cijeli je prizor potpuno nadrealan - građani okupljeni na tribini o budućnosti te ustanove dovikuju pitanja glavnom negativcu u ovoj pobuni - čovjeku koji je privatizirao 14 beogradskih kina, a onda ih prepustio devastaciji pa završio u zatvoru zbog malverzacija - a on im svisoka, figurativno i doslovno (iz visoko položenih zvučnika), odgovara i zamajava ih poluodgovorima.

U suradnji s organizacijom Balkan Investigative Reporting Network (BIRN), objavljujemo istraživački tekst kosovske novinarke Jete Abazi Gashi, koji se bavi temom prava žena na nasljedstvo. Novinarka je za potrebe ovog teksta istraživanja provela na Kosovu, u Crnoj Gori, Makedoniji i Velikoj Britaniji. Kao rezultat imamo izvrstan uvid u odnos patrijarhalnih sredina prema pravu žena na nasljedstvo, a to pravo nije ugroženo samo u balkanskim zemljama, kako bi pomislili autorasistički nastrojeni žitelji Balkana, nego i u zemljama "stare demokracije" poput Velike Britanije.

Na današnji dan 1943. godine na Glamočkom polju poginuo je narodni heroj Ivo Lola Ribar, jedan od najistaknutijih ljudi jugoslavenskog revolucionarnog pokreta. Tim povodom objavljujemo tekst koji govori o životu i smrti ovog izuzetnog mladog čovjeka, jednog od organizatora partizanskog pokreta i legendarnog predvodnika napredne jugoslavenske omladine s kraja četrdesetih i početka pedesetih godina. Svjež pogled na Ivu Lolu Ribara donosimo kroz pregled izložbe „Život i smrt heroja – neutralnosti ne može biti“, koju je sredinom mjeseca postavljena u Beogradu.

Stotinu i osamdeset i tri stepenice. To je dnevna ruta Zvonimira Škvorčevića – od podnožja do vrha najvećeg i jednog od najljepših svjetionika na Jadranu. Svjetionik Veli Rat smješten je na sjeverozapadnom vrhu Dugog Otoka, u sjevernodalmatinskom arhipelagu, u Hrvatskoj. Četrdeset i dva metra visok, okružen je šumom, malim vrtom, crkvicom posvećenom sv. Nikoli i veličanstvenim plavim morem preko kojeg se, za vedrog dana, vide obrisi Italije. Zvonimir je svjetioničar 24 godine. Odrastao je u Slavoniji i nije vidio more do svoje 25. godine.

Najnesretniji su slučajevi kada se netko od relativno dobra čovjeka prometne u opaka. Najčešći ljudski obrat s dobra na zlo povezan je s nekontroliranom željom za imanjem ili čašću, nezasitnim htijenjem za vladanjem, voljom za moć, nesretnim kompleksom manje vrijednosti ili precjenjivanja. No nije to sve, jer nisu sva izopačenja protumačiva i za neka zla ne možemo naći zadnje razloge. U svakom slučaju tih preokreta nagore nije pošteđen nitko i ni u jednoj dobi. Posebno dva iskustva pogoduju moralnom izopačenju: zlopamćenje i (ne)uspjeh.

Google odavno stavlja stranice s Wikipedije na sam vrh skoro svake pretrage, kako na engleskom, tako i na hrvatskom jeziku, i zato je jako bitno što na tim stranicama piše. Znanstveni krugovi uglavnom ignoriraju Wikipediju zbog toga što sadrži previše netočnih, pristranih i neistraženih podataka koji se predstavljaju kao “činjenice”. Suprotno tome, prosječan posjetitelj obično nije informiran o prirodi Wikipedije, ne zna ništa o tome kako Wikipedija nastaje niti koliko su točni podaci koje će tamo naći te većina ljudi uzima informacije s Wikipedije zdravo za gotovo, a Wikipediju kao kvalitetan i neupitan izvor. Pregled teških borbi za objektivnost Wikipedije na hrvatskom jeziku donosi nam borac Prve Vikipedijske udarne brigade.