Proteklih nekoliko dana odvijala se prava mala diplomatska drama. Naime, Švedska je priznala Palestinu kao neovisnu državu. Izrael je odmah oštro reagirao dok je američki State Department izjavio kako je Švedska taj potez povukla prerano. No, Švedsko priznavanje Palestine ne bi nikoga trebalo iznenaditi. Jašući na valu rastućeg europskog nezadovoljstva izraelskim odnosom prema Palestini s naglaskom na izraelski masakr u Gazi ranije ovog ljeta koji je odnio gotovo 2.200 palestinskih života i razorio već krhku infrastrukturu blokirane Gaze, te izraelske aneksije nekoliko kilometara kvadratnih palestinskog teritorija u Zapadnoj Obali, nova švedska vlada lijevog centra već je ranije najavila priznavanje Palestine, pa je tu najavu i obistinila.

NE, dragi i talentirani Olivere Frljiću, HNK Zagreb nije "devedesetih bio ustaški teatar" (kako je, naime, jedna vaša tvrdnja iz biltena riječkog HNK bila oglašena na stranicama "Večernjeg lista", 29. listopada o. g.)! Moguće je da će se sada zgroziti neki od onih koji "lajkaju" moj "Non serviam": hoće li ovo reći da je I. M. promijenio boju, smjer i zastavu, pa da ovime pristaje uz odgovor Jakova Sedlara ("VL", 30. X. o. g.), koji kaže nešto slično, naime da njegova predstava "Ognjište" iz 1991. godine u HNK Zagreb, po tekstu Mile Budaka, "nema veze sa fašizmom"???

"To uopće nije stvar mišljenja. Postoje izjave Ujedinjenih naroda, gdje se voda tretira kao ljudsko pravo. Osim toga, možete pitati tog tipa koliko dugo može izdržati bez vode". Ovo su riječi kojima je Giuseppe Mastruzzo "pozdravio" tezu bivšeg Nestleovog čelnika Petera Brabecka da voda nije ljudsko pravo. O prijetnji privatizacije najvažnijeg svjetskog resursa, flaširanoj vodi i gašenju javnih pojilišta, razgovarali smo s talijanskim sveučilišnim profesorom Giuseppeom Mastruzzom te sindikalistom Konstantinom Marioglouom, koji su na nedavnoj konferenciji o upravljanju vodama u Zagrebu govorili o pokušaju otuđivanja vodoopskrbe iz javne sfere u Italiji i Grčkoj.

Surfa po internetu, pogled joj zapne na tekstu o turističkom potencijalu grada. „Porast noćenja u Gradu Zagrebu nas veseli, ali isto tako nas tjera da radimo bolje i više kako bi nas turisti prepoznali kao zanimljiv grad sa dobrom turističkom ponudom, Zagreb nije više samo tranzitni Grad, on sve više postaje odredište na koje turisti dolaze na odmor!“ Sranje, dakle, u tome je kvaka. Ono malo ljudi što se posljednjih tjedana naguralo u kolone na Bajakovu prema moru, smijenili su turisti. Zagreb postaje ljetni turistički hit, s ulaskom u EU otvorene su granice i gle čuda - grad su preplavile grupe radoznalih svjetskih putnika.