Hrvatska vlada nam već dugo u svaki dom plasira jednu za nju besplatnu reklamu. Znate ono kad stigne račun za struju, a tamo pišu dva iznosa? Manji smo dužni platiti stvarno, a viši predstavlja stvarniji trošak do kojeg razliku, međutim, kompenzira umješna i brižna vladina politika. Svaki mjesec tako nas podsjećaju što bi s nama bilo kad njih ne bi bilo. No zapravo je posrijedi mjera načelno preuzeta iz centrale Europske unije. Uoči ovog Božića, EU je u to ime produžila krizno ograničenje cijene plina na svom tržištu za još 12 mjeseci. Nema aktualnog razloga za toliku predostrožnost, ako znamo da se limitacija nije morala aktivirati ni dosad, gotovo dvije godine otkako je Rusija napala Ukrajinu. Hrvatska, navijali su razdragani fanovi, leži na raskošnom potencijalu „obnovljivaca“. Danas ležimo još samo na ruševinama europske i hrvatske politike i strateškog planiranja u najširem rasponu.

Još su samo četiri dana ostala za prijavu na natječaj „Goran za mlade pjesnike“ koji je raspisalo Studentsko kulturno-umjetničkog društvo (SKUD) „Ivan Goran Kovačić“ u Zagrebu. Na natječaj svoje pjesme mogu prijaviti svi oni koji nisu stariji od 30 godina na dan zatvaranja natječaja, odnosno na nedjelja, 31. prosinca 2023. godine u ponoć, te koji do sada nisu objavili pjesničku zbirku. „Goran za mlade pjesnike“ organizira se jednom godišnje u sklopu poznate hrvatske pjesničke manifestacije, „Goranovo proljeće“, koja datira još od davne 1963. godine. U sklopu manifestacije, tih četiri dana su posvećena jednom od eminentnijih pjesnika Hrvatske, partizanskom borcu i antifašisti – Ivanu Goranu Kovačiću. Kao i svake godine, u želji da se potakne stvaralaštvo mladih pjesnika i pjesnikinja u Republici Hrvatskoj ovim natječajem mladima se daje prostor i vrijeme kako bi se čuo i njihov glas. Glas novih pjesničkih naraštaja.

Prema procjenama Europske unije, fine čestice nastale sagorijevanjem fosilnih goriva, ispušnih plinova i ostalih zagađivača zraka, godišnje su odgovorne za smrt preko 250.000 ljudi, što je gotovo identično broju umrlih od raka pluća. Prema izvješću EU („Harm to human health from air pollution in Europe: burden of disease 2023“) objavljenom krajem prošlog mjeseca, zrak koji udišemo jedan je od najvećih zdravstvenih rizika u Europi te jedan od glavnih uzročnika razvoja respiratornih i kardiovaskularnih bolesti. Koncentracije mikročestica, dušikovog dioksida i ozona, u Europskoj uniji su i 2021. godine bile iznad granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Posebno su pogođeni stanovnici gradova, a nesrazmjerno visoke koncentracije bilježe se na Balkanskom poluotoku, Poljskoj te Italiji.

Nakon tisuću godina hrvatskog sna, rješenjem Ustavnog suda naši se homoseksualci i lezbijke sada i službeno smatraju „trajnom vrijednošću hrvatske ustavne države”. Ustavni sud odbio je prijedloge pokretanja postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom nekima spornog Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola kojima su prvi put priznata prava istospolnih parova. Prijedlog postupka za ocjenu ustavnosti podnijele su udruga Željke Markić, U ime obitelji, Apologetska udruga Blaženi Ivan Merz te teolog Petar Marija Radelj. Ova ekipa zatražila je to u „pravedničkom gnjevu“ ubrzo nakon što je zakon u srpnju 2014. donesen. Ovim rješenjem sud ističe kako je Ustavom „propisana pozitivna obveza države u pogledu posebne zaštite obitelji, pri čemu sadržaj pojma obitelj nije ograničen na njegovo tradicionalno shvaćanje”.

Dok još nije iscurila 2023. godina i prije nego sastavim listu najboljih albuma ove godine, na ovom ću mjestu napraviti pregled najboljeg što smo dobili iz prve tri godine ovog desetljeća. Te dvije pandemijske godine donijele su nam nevjerojatno mnogo dobre muzike – pogotovo ako zaboravimo na anglocentričnost i krenemo istraživati scene diljem svijeta. Španjolska ima jaku art pop / flamenco scenu koju predvode megapopularna Rosalia i producent Refree. Francuska, osim standardno sjajnih metal bendova, ima i vrlo specifičnu regionalnu folk scenu – okcitanski folk čiji su glavni predstavnici fantastični bendovi San Salvador i La Novia. U Africi i dalje rasturaju tuareški „desert blues“ bendovi iz Sahare.

Dogovorenom direktivom Europske unije predviđeno je da se do 2030. godine obnovi 16 posto postojećih objekata najlošijih energetskih karakteristika te do 2033. godine 26 posto. Prema gore navedenim podacima, Zagreb će do 2025. godine imati solarne elektrane na, otprilike, 6,5 posto svih zgrada u svom vlasništvu. Ukoliko u međuvremenu ništa ne proda, izgradi ili kupi, bit će na, otprilike, 40 posto norme koju bi trebao ispuniti do 2030. godine i 25 posto norme do 2033. godine, što je, već na prvi pogled, poprilično loše „prolazno vrijeme“. Primorska Hrvatska, uključujući i cijelu Dalmaciju, godišnje u prosjeku ima oko 2.700 sunčanih sati, dok je ta brojka u nizinskoj i gorskoj Hrvatskoj uglavnom ispod 2.000 sati. No, u prosjeku, Hrvatska ima veliki potencijal za iskorištavanje solarne energije. Unatoč tome tek četiri posto građana proizvodi električnu energiju na ovaj način. Ništa nije bolje niti kada su u pitanju javne zgrade.