Prema procjenama Europske unije, fine čestice nastale sagorijevanjem fosilnih goriva, ispušnih plinova i ostalih zagađivača zraka, godišnje su odgovorne za smrt preko 250.000 ljudi, što je gotovo identično broju umrlih od raka pluća. 

Prema izvješću EU („Harm to human health from air pollution in Europe: burden of disease 2023“) objavljenom krajem prošlog mjeseca, zrak koji udišemo jedan je od najvećih zdravstvenih rizika u Europi te jedan od glavnih uzročnika razvoja respiratornih i kardiovaskularnih bolesti.

Koncentracije mikročestica, dušikovog dioksida i ozona, u Europskoj uniji su i 2021. godine bile iznad granica koje preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Posebno su pogođeni stanovnici gradova, a nesrazmjerno visoke koncentracije bilježe se na Balkanskom poluotoku, Poljskoj te Italiji. Razlog za to uglavnom je raširena upotreba drva za ogrjev te ugljena u industrijskoj proizvodnji. Naime, mikročestice (PM2.5) su fine lebdeće čestice manje od 2.5 mikrona koje se zadržavaju u zraku, a najčešće nastaju sagorijevanjem krutih goriva za grijanje, industrijskom i poljoprivrednom aktivnošću kao i cestovnim prometom.

Koncentracije mikročestica (PM10) u odnosu na preporučene vrijednosti EU (IZVOR: European Environment Agency)

Po apsolutnim brojevima, fine mikročestice su, pretpostavljaju stručnjaci, najveću smrtnost izazvale u Poljskoj, Italiji i Njemačkoj. No, ukoliko se u obzir uzme broj stanovnika, najveća relativna smrtnost zabilježena je u jugoistočnoj Europi, regiji u kojoj su zabilježene i najveće koncentracije finih mikročestica. Posebno su pogođene zemlje bivše Jugoslavije sa Sjevernom Makedonijom, ispred Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Kosova. 

Procjena izgubljenih godina života na 100.000 stanovnika (IZVOR: etMap)

Prema procjenama Europske Unije, Hrvatska je 2021. godine zbog loše kvalitete zraka, odnosno sagorijevanja fosilnih goriva i izgubila 3.800 stanovnika. Za usporedbu, jedan od najsmrtonosnijih karcinoma, rak pluća, u Hrvatskoj je 2020. godine odnio 2.984 života.

Pri zagrebačkom Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar” djeluje Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju koja od 2003. godine bilježi podatke o kvaliteti zraka u Zagrebu. Analiza kvalitete zraka kontinuirano se izvodi pomoću automatske mjerne postaje za praćenje koncentracije onečišćujućih tvari poput ugljikovog monoksida, oksida dušika, sumporovog dioksida i ozona. 

U sklopu Ekološke karte Grada Zagreba Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju mjeri kvalitetu zraka na 14 lokacija dok se očekuje i postavljanje dodatnih 35 mjernih stanica koje će biti integrirani u Ekološku kartu Grada. Prema informativnim podacima objavljenim sredinom mjeseca, a koji se odnose na prošlu godinu, koncentracije finih lebdećih mikročestica ne prekoračuju granične vrijednosti.

„U nadolazećem razdoblju, jedan od prioriteta vezano za onečišćenja zraka u kojem značajnu ulogu ima promet, bit će nastavak rada na sustavu predviđanja kretanja onečišćenja zraka”, izjavila je nedavno Matijana Jergović, voditeljica Odjela za procjenu rizika NZJZ „Dr. Andrija Štampar u izjavi za GIA Novosti.

Europska Unija je 2021. godine postrožila pravila o koncentracijama finih mikročestica koja su bila na snazi još od 2005. godine. Ova je odluka donesena nakon pregleda najnovijih znanstvenih saznanja o utjecaju kvalitete zraka na ljudsko zdravlje. Mjere uvedene 2005. godine, a koje su bile na snazi do 2021. godine pokazale su se relativno uspješnima te je zabilježeno 41 posto manje preranih smrti povezanih s mikročesticama. Novo usklađivanje sa standardima Svjetske zdravstvene organizacije trebalo bi do 2030. godine rezultirati dodatnim poboljšanjem i smanjenjem smrtnosti od 55 posto u odnosu na 2005. godinu.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Pixabay