DODIJELJENA SREDSTVA

ZET kreće s autobusima na vodik proizveden od mulja iz zagrebačkog pročistača

ritn by: V.M. | 29.12.2023.
DODIJELJENA SREDSTVA: ZET kreće s autobusima na vodik proizveden od mulja iz zagrebačkog pročistača
Europska komisija donijela je odluku da se iz Inovacijskog fonda EU bespovratnom potporom sufinancira projekt koji provode E.ON Hrvatske i ZET. Naime, radi se o projektu prerade mulja iz postrojenja Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV) u vodik koji bi potom koristilo 20 ZET-ovih autobusa na vodik. Prema odluci Europske komisije, E.ON i ZET mogu računati na bespovratnu potporu između 1,6 milijuna i 3,2 milijuna eura iz Inovacijskog fonda, koji je u ovom krugu dodjele sredstava prihvatio samo još 16 projekata iz članica Unije. Ukupan budžet Inovacijskog fonda za projekte napredne elektrifikacije i primjene vodika u industriji, inače, iznosi tri milijarde eura.

Kada je proljetos Greenpeace žestoko prozvao „zelenog“ zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića zbog reklamiranja ZET-ovih autobusa na prirodni plin kao doprinosa zaštiti okoliša, tvrdeći da je takva reklama-poruka „i lažna i štetna jer je i prirodni plin fosilno gorivo“, za prosječno upućene promatrače u metropoli otvorilo se pitanje što bi onda bilo ispravno koristiti kao pogonsko gorivo za oko 300 gradskih autobusa? Imajući u vidu, među ostalim, da prirodni plin predstavlja kakvu-takvu prihvatljivu alternativu za benzin i dizel, a da je gradski prijevoz autobusima na električni pogon još uvijek u povojima i u puno razvijenijim državama.

Odgovor na potonje pitanje stiže ovih dana kroz odluku Europske komisije da se iz Inovacijskog fonda EU bespovratnom potporom sufinancira projekt koji provode E.ON Hrvatske i ZET. Naime, radi se o projektu prerade mulja iz postrojenja Zagrebačkih otpadnih voda (ZOV) u vodik koji bi potom koristilo 20 ZET-ovih autobusa na vodik. Prema odluci Europske komisije, E.ON i ZET mogu računati na bespovratnu potporu između 1,6 milijuna i 3,2 milijuna eura iz Inovacijskog fonda, koji je u ovom krugu dodjele sredstava prihvatio samo još 16 projekata iz članica Unije. Ukupan budžet Inovacijskog fonda za projekte napredne elektrifikacije i primjene vodika u industriji, inače, iznosi tri milijarde eura.

Iz E.ON Hrvatske poručili su medijima nakon spomenute odluke EK da o projektu sa ZET-om pripremaju prezentaciju prije koje ne žele izlaziti u javnost s detaljima projekta. No, iz njihove prijave na spomenuti natječaj i poslovnih planova jasni su osnovni obrisi pothvata. Kao suvlasnik postrojenja ZOV-a, E.ON godišnje u pročistaču proizvede 50.000 tona otpadnog mulja koji se odlaže na nekoliko lokacija u Hrvatskoj. 

„Postoji potencijal za energetsku uporabu jedne šestine mulja iz ZOV-a, kao održivi vodik u pilot fazi. Pepeo bi bio jedini nusprodukt i mogao bi se koristiti u građevinarstvu, dok bi se održala razina troškova zbrinjavanja mulja“, navodi se u poslovnim planovima E.ON Hrvatske, koja je dio istoimene njemačke poslovne grupacije sa sjedištem u Essenu i sa 72.000 zaposlenih diljem Europe u kojoj plinom i električnom energijom opslužuje oko 52 milijuna kupaca.

ZET
Tomašević je već ranije isticao kako je cilj sljedećih godina prebaciti cijeli vozni park ZET-ovih autobusa ili na električnu energiju ili na tekući vodik (FOTO: ZET)

Izgradnja Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda prema koncesijskom ugovoru sa zagrebačkom gradskom upravom iz 2000. godine, dio kojeg je dogovor da se pročistač 2028. godine preda na uporabu Gradu, bila je jedna od prvih investicija E.ON-a na hrvatskom tržištu. Samo u prvoj fazi izgradnje pročistača, zaključenoj 2004. godine, u taj kompleks investirano je 313 milijuna eura. Uz E.ON, u tvrtki Zagrebačke otpadne vode d.o.o. koja upravlja pročistačem suvlasnici su i njemačka tvrtka WTE Wassertechnik te zagrebačka Vodoprivreda Zagreb d.d.. No, dvije njemačke tvrtke zajedno drže oko 97 posto vlasništva u ZOV-u, u podjednakom omjeru. Samo u 2022. godini ZOV je svojim suvlasnicima isplatio dividende iz poslovanja u 2021. godini u iznosu od 275 milijuna kuna.

Da E.ON već duže vrijeme pravi planove kako iskoristiti mulj iz pročistača svjedoči sporazum s tvrtkom Indeloop u rujnu 2022. godine o projektu „Od uporabe mulja do zelenog vodika – koncept kružnog gospodarstva“. Indeloop, koji je u sastavu zagrebačkog DOK-ING-a, razvija proizvod Looper, potpuno samoodrživo energetsko postrojenje za proizvodnju vodika i drugih oblika energije iz organskih materijala. S tim rješenjem Indeloop se uključio u Transnacionalni projekt „Dolina vodika Sjeverni Jadran“, Hrvatske, Slovenije i talijanske regije Furlanije-Julijske krajine. 

Kroz „Dolinu vodika“ predviđen je razvoj pilot projekata za proizvodnju više od 5.000 tona zelenog vodika iz obnovljivih izvora energije godišnje u trima državama, koje su za taj projekt povukle 25 milijuna eura iz fondova Europske unije. „Dolina vodika“ predviđa i razvoj rješenja za skladištenje, distribuciju i korištenje vodika za dekarbonizaciju industrija poput čeličana i cementara, kao i za primjenu u transportu. Sve na valu opće procjene kako je vodik energent budućnosti i ključna poluga u planu Europske unije da do 2050. postigne klimatsku neutralnost, odnosno proizvodnju i upotrebu energiju bez emitiranja CO2 u okoliš. 

U Akcijskom planu Grada Zagreba poboljšanja kvalitete zraka predviđen je i prelazak ZET-ovih autobusa na vodik kao pogonsko gorivo, ali bez preciznijih rokova kada bi i koliko vozila spomenutog prijevoznika trebalo prometovati gradskim ulicama koristeći vodik. U ožujku 2021. godine tadašnja zamjenica gradonačelnika Jelena Vukičević potpisala je s Inom sporazum o proizvodnji vodika i opskrbi tim gorivom za 20 autobusa na vodik koje bi ZET nabavio, ali taj sporazum više nitko ne spominje nakon promjene vlasti u gradu.

U prosincu prošle godine gradska uprava u suradnji s Hrvatskom udrugom za vodik i proizvođačem autobusa Caetano prezentirala je tip autobusa na vodik koji planira uključiti u gradski prijevoz, uz najavu da bi prvo takvo vozilo moglo prevoziti putnike u Zagrebu 2024. godine. Riječ je o vozilu koje prelazi između 400 i 450 kilometara nakon jednog punjenja vodikom koje traje desetak minuta, a osim „nultog“ zagađenja okoliša i smanjenja troškova goriva donosi i manju cijenu održavanja zbog jeftinijih dijelova u odnosu na „dizelaše“ i „benzince“.

ZET
ZET je u listopadu ove godine na probi imao i baterijsko-električni gradski autobus (FOTO: ZET)

Prilikom potpisivanja ugovora s Europskom investicijskom bankom (EIB) o pružanju tehničke pomoći za provedbu dekarbonizacije javnog prijevoza Zagreba krajem listopada ove godine, gradonačelnik Tomašević poručio je kako je „cilj sljedećih godina prebaciti cijeli vozni park ZET-ovih autobusa ili na električnu energiju ili na tekući vodik’. 

S druge strane, u nas, prema statistici Centra za vozila Hrvatske, trenutno nije registrirano nijedno vozilo na vodik, niti postoji punionica za takva vozila, dok je državna Strategija za vodik predvidjela izgradnju prvih deset istovrsnih punionica do 2025. godine. Taj podatak možda i ne čudi kada se stavi u odnos s prilikama u Njemačkoj gdje je najveći graditelj punionica za vozila na vodik H2 Mobility tek ove godine planirao prebaciti brojku od 100 punionica, dok je prva punionica za kamione na vodik na njemačkom tržištu proradila u siječnju ove godine. 

Na ovom mjestu vrijedi primijetiti i kako je ZET u listopadu ove godine na probi imao baterijsko-električni gradski autobus tvrtke Iveco, koji pogoni elektromotor snage 310 kw i mogućnošću brzog punjenja putem pantografa. Radilo se o niskopodnom autobusu na električni pogon s kapacitetom 37 sjedećih i 29 stajaćih mjesta, s klimom, video nadzorom, USB priključcima u putničkom prostoru te rampom za olakšani pristup osobama s invaliditetom

„Osim doprinosa ekologiji, dodatne prednosti vozila ne električni pogon su također tiši rad, kao i manje vibracije unutar vozila, čime se doprinosi i udobnosti putovanja. Svakako, prednost za pružatelje usluge javnog prijevoza poput ZET-a je i smanjenje troškova održavanja, budući da ovakvi autobusi u odnosu na autobuse pogonjene fosilnim gorivima ne zahtijevaju servisne aktivnosti koje su uobičajene na autobusima na fosilna goriva. Na ovaj način ZET se intenzivno priprema za uvođenje novih tehnologija u sustav javnog gradskog prijevoza u Zagreba i nastavlja ispitivati nove tehnologije u realnim uvjetima kako bi se pobliže detektirale njihove prednosti, kao i eventualni nedostaci“, objasnili su tada iz ZET-a.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: ZET

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

    09.04.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Otkud ovo kolektivno iščuđavanje seksualnom nasilju?

  2. SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

    02.04.2024.

    Bojan Tončić

    SLUČAJ GRUHONJIĆ: Aleksandar Vučić – Voltaire sa kamom

  3. IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

    28.03.2024.

    Srđan Puhalo

    IZ PRVE RUKE: Šta sve naučite o BiH kada počnete da slušate ploče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije