Jedna od prepoznatljivijih zagrebačkih znamenitosti, objekt burne povijesti, Meštrovićev paviljon, u narodu poznat i kao Džamija, napokon će doživjeti nužnu rekonstrukciju, i to u skladu sa politikom zelene tranzicije i ekološke prihvatljivosti. Jamči to ugovor vrijedan 20,6 milijuna eura za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu zgrade u kojoj je danas smješteno Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU). Naime, ovih dana ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka i predsjednik HDLU-a Tomislav Buntak, neposredno prije sjednice 273. sjednice Vlade Republike Hrvatske, u društvu premijera Andreja Plenkovića i ministrice kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek, potpisali su dugo priželjkivani ugovor za obnovu.

„Ugovor obnove Meštrovićeva paviljona, odnosno Doma hrvatskih likovnih umjetnika, dio je ugovora kojima su osigurana sredstva u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti za obnovu zgrada ustanova u kulturi i zgrada kulturne baštine drugih tijela javne namjene oštećenih u zagrebačkom i petrinjskom potresu“, objasnili su iz Ministarstva kulture i medija, za Lupigu. 

Projekt obnove financiran je iz europskih sredstava te državnog proračuna. Uloženi novci bit će namijenjeni, kako su naglasili iz HDLU-a, u statički ojačan, energetski održiv Dom hrvatskih likovnih umjetnika, što bi značilo da se jedna kulturna institucija, kao što je HDLU, okreće ka više ekološkim i zelenim politikama. Osim toga sa sredstvima iz ovog projekta na objekt će se vratiti neki izvorni elementi, prostor će biti znatno tehnološki unaprijeđen te će HDLU imati na raspolaganju moguća i dugo očekivana rješenja za probleme s kojima se, naglašavaju nam u HDLU-u, već godinama nosi ovaj zagrebački izlagački prostor.

Tomislav Buntak i Ivana Andabaka nakon potpisivanja ugovora (FOTO: Juraj Vuglač/HDLU)

Implementacija projektnih radova očekuje se u periodu od 2023. do 2026. godine kada bi isti trebali biti okončani. Navedena obnova, prema arhitektonskom projektu, pala je u ruke poznatog arhitekta Saše Randića i njegovog projektantskog ureda Randić i suradnici d.o.o. koji se u svom radu pridržava ekološki prihvatljih procesa. Također, obnova će se izvršiti i prema projektu konstruktivne obnove kojeg potpisuje redovita profesorica i predstojnica Zavoda za konstrukcije, Vlatka Rajčić sa Građevinskog fakulteta u Zagrebu.

Inače, za one kojima nije poznato, Trg žrtava fašizma, na kojem se nalazi Dom hrvatskih likovnih umjetnika kroz povijest je bio itekako podložan preinakama i prenamjenama. U osvit Drugog svjetskog rata, 1938. godine sagradio ga je Ivan Meštrović, poznati kipar, arhitekt i književnik. Odmah po završetku radova na tom je mjestu upriličena prva izložba, a već ubrzo zgrada je promijenila svoje ruho. Naime, prema naredbi Ante Pavelića, ustaškog poglavnika Nezavisne Države Hrvatske, objekt je prenamijenjen u džamiju. Uz Meštrovićev velebni objekt 1942. godine krenula je nadogradnja tri minareta, a nakon završetka rata, minareti su uklonjeni te je u paviljonu otvoren Muzej revolucije. 

Od 1993. godine do danas, funkcija zgrade je vraćena na njenu inicijalnu svrhu, odnosno da ponovno bude dom Hrvatskog društva likovnih umjetnika Zagreb i izlagački prostor. Prije pet godina prostor oko same zgrade je preinačen, i to na način koji je izazvao dosta bure u javnosti, jer je svo okolno raslinje posječeno i danas se oko Meštrovićevog paviljona nalazi tek vizualno sterilni travnjak. Prostor je ovim zahvatom potpuno opustošen te su čak s njega maknute i klupe zbog čega mu je oduzet jedan dio javne funkcije te prostor udaljio od građana.

Paviljon prije i poslije "uređenja" (FOTO: Facebook/zagrebfromabove)

„Uklanjanje uzraslog raslinja oko Doma kako bi se ostvario najobičniji travnjak nema opravdanja ni pred pticama ni pred ljudima, kao što ga ne bi imalo niti uklanjanje Planićevog kamenog trga s fontanom pred glavnim ulazom koji se skladno stopio s Meštrovićevim rješenjem“, reagirala je tada poznata arhitektica i konzervatorica Zrinka Paladino, upozoravajući na činjenicu da se za ovakav zahvat morao raspisati arhitektonski natječaj, što tadašnje gradske vlasti, predvođene Milanom Bandićem, nisu učinile, niti su u proces uređenje uključili struku ili organizirali javnu raspravu. Dio struke „izgradnju“ livade nazvao je kulturocidom.

Kako su iz HDLU-a potvrdili za Lupigu, u narednom periodu objavit će detaljnu javnu prezentaciju obnove Meštrovićevog paviljona. Datum ove prezentacije nije poznat, ali je poznato da radovi u 2024. godini neće zaustaviti izložbenu djelatnost u galerijskom prostoru Meštrovićeva paviljona.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HDLU