Uistinu može nevjerojatno zazvučati informacija da je hrvatski premijer, Andrej Plenković, jučer prošetao Petrinjom i najavio kako će se ubrzati obnova Banije, dok istovremeno zbog birokracije 80 posto stradalih obitelji nema pravo na državnu obnovu, čak nema pravo niti prijaviti se za postupak obnove. 

„Deset sekundi potresa zahtijeva deset godina obnove“, rekao je Plenković u Petrinji gdje je obišao nekoliko lokacija obnove, da budemo precizni, točno dvije, te sudjelovao na sjednici Stožera civilne zaštite za sanaciju šteta od razornog potresa koji je Baniju pogodio krajem prošle godine. Na toj se sjednici analizirao učinak Stožera i stanje na stradalom području punih šest mjeseci nakon potresa. A stanje je takvo da obnova ne teče, nego puže. Do danas je, naime, zaprimljeno tek 6.900 zahtjeva za nekonstrukcijsku obnovu i 8.769 za konstrukcijsku obnovu za sve županije stradale u potresu, a prema posljednjim podacima samo na području Sisačko-moslavačke županije oštećeno je 40.000 stambenih objekata, a gospodarske zgrade da ne spominjemo.

HRVATSKA SRAMOTA: Ovako su Petrinja i Glina izgledali prije potresa

JAD I ČEMER NA BANIJI: „Teško smo živjeli prije ovog zla, a ovo sad se više i ne može nazvati životom“

LUPIGINI FOTOREPORTERI U PETRINJI I GLINI: Teško je opisati svu ovu tugu Banije

DEVET DANA NAKON POTRESA: Broj mobitela na koji bi građani Petrinje trebali dobiti informacije nije u funkciji

Nezadovoljstvo takvom situacijom jučer je otvorenim pismom izrazilo više potresom zahvaćenih gradova i općina, kao i udruga koje se bave humanitarnim radom i obnovom na području Banije, te nekoliko sindikata. Među brojnim potpisnicima tog pisma tako se nalaze Grad Sisak i Grad Glina, općine Dvor, Gvozd i Donji Kukuruzari, potom Zaklada SOLIDARNA, CROSOL – Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske, ADRA Hrvatska, Hrvatski centar za razvoj volonterstva, Matica hrvatskih sindikata, Nezavisni hrvatski sindikati, Srpsko narodno vijeće, Ljudi za ljude, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Regionalna zaklada za lokalni razvoj.

Stanje je takvo da obnova ne teče, nego puže (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

„Obraćamo vam se s prijedlogom da hitno omogućite obnovu svih stambenih i gospodarskih objekata na potresom stradalim područjima Sisačko-moslavačke i drugih županija, bez obzira na njihov status legalnosti. Ovo smo prepoznali kao kritični faktor pravodobne i pravedne obnove, a time i opstanka ove osiromašene i depopulirane regije“, stoji u pismu.

Napominje se kako tri godine od isteka roka za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata, koji je istekao 30. lipnja 2018. godine, preko 90 posto gospodarskih i blizu 80 posto stambenih objekata na području potresom najviše pogođene Sisačko-moslavačke županije još uvijek nije legalizirano. Na taj je način, objašnjava se, prema uvjetima koje propisuje Zakon o obnovi, blokiran pristup obnovi tisućama kućanstava i poljoprivrednika. Takva birokratska procedura, procjenjuju potpisnici, umjesto razvoja i modernizacije ovog područja, dovest će građane u rizik od siromaštva i nesigurnosti stambenih uvjeta, a neke možda i do beskućništva i napuštanja Banije ili Hrvatske. 

„Ovaj duboki i rašireni problem detektirali smo na terenu, a njegovih punih razmjera postali smo svjesni upravo sada, kada su napokon krenuli programi obnove. Postalo je očito da oni koji do 30. lipnja 2018. nisu predali zahtjev za legalizacijom danas ne mogu konkurirati za natječaje financijske potpore ili donatorske programe – zakonitost srušenog objekta preduvjet je izgradnje novog objekta. To je i akutni uzročnik izuzetno malog broja prijava poljoprivrednika na Mjeru 5.2.1 za obnovu gospodarskih objekata; zbog toga su i privatni donatorski programi gradnje prisiljeni odbijati socijalne ugrožene stradalnike – inače bi bili prisiljeni da i sami krše zakon. Naime, postupak naknadne legalizacije izuzetno je kompliciran i skup te ne može niti u teoriji obuhvatiti sve srušene domove, stoga je u praksi obnove i neprimjenjiv“, ističu potpisnici otvorenog pisma.

Oni, naime, smatraju da je nužan „radikalni iskorak“ prema hitnoj legalizaciji stambenih i gospodarskih objekata, i to primarno u Sisačko-moslavačkoj županiji, području u kojem bi obnova trebala postati „akcelerator razvoja“. Uvjereni su kako je to jedini način da se izbjegne sistemska diskriminacija u pristupu obnovi, ali i stambeni te ekonomski kolaps, kao i novi val iseljavanja iz ovog ionako opustošenog dijela Hrvatske. Kako bi se sve to izbjeglo potpisnici otvorenog pisma predlažu Vladi da pod hitno riješi uočeni problem, i to na način da omogući pristup procesu obnove svim stradalim kućanstvima i poljoprivrednim gospodarstvima. To se može učiniti na tri načina, stoji u pismu, ukoliko postoji politička volja i suradnja različitih institucija. 

„Kao najbrže, 'vatrogasno rješenje', predlažemo da Vlada donese Uredbu, kao nadopunu Zakonu o obnovi, da se objekti stradali u potresu izuzimaju od obaveze legalnosti u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i Zakonom o gradnji, sve do zakonskih izmjena i pokretanja novog projekta legalizacije na potresom stradalim područjima. To je i prilika za pojednostavljenje procedura i jačanje tehničke pomoći građanima, nastavno na iskustva iz recentnih programa obnove, od Gunje preko Zagreba do Petrinje, širom općina i gradova u čak tri županije“, stoji u pismu.

Potpisnici smatraju da je nužan „radikalni iskorak“ prema hitnoj legalizaciji stambenih i gospodarskih objekata (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

Predlaže se Vladi i Hrvatskom saboru da razmotre i neka „ambicioznija rješenja“ kako bi se postupak obnove iskoristio tako da se u istom „paketu“ urede imovinsko-pravni odnosi u Sisačko-moslavačkoj županiji. To bi se moglo ishoditi dopunom članka 10. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u kojem bi se podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata s potresom stradalih područja omogućilo i nakon proteklog roka s kraja lipnja 2018. godine.

„U obnovi i revitalizaciji potresom razrušenog područja svaka neoštećena i uporabljiva zgrada, kuća ili štala u kojoj se može živjeti, a može je se i legalno kupiti, prodati ili iznajmiti, vrijedan je resurs koji smanjuje trošak obnove i podiže gospodarsku vrijednost regije. Ukoliko se Vlada i Sabor odluče za ovo rješenje, predlažemo da u okviru priznatih troškova obnove omogući pokrivanje dopunskih troškova vezanih uz izradu tehničke dokumentacije za prethodno nelegalne objekte“, predlaže se u pismu u kojem se osim ova dva već spomenuta rješenja, nudi i treća opcija koja bi mogla riješiti sve navedene sistemske prepreke obnovi, ali i krajnje neuređene imovinsko-pravne odnose na Baniji, 

Kao to treće rješenje vide izmjenu Zakona o gradnji s novim, aktualnim datumom presjeka za opću legalizaciju, temeljem nove avionske snimke zatečenog stanja kao osnove za izuzeće od legalizacije svih prethodno izgrađenih objekata, u skladu sa zakonom koji se odnosi na zgrade starije od veljače 1968. godine.

„Upozoravamo i na to da bez efikasne podrške građanima, obnova ne može uspjeti. Nužno je osigurati adekvatne kapacitete javnih službi i administrativne pomoći građanima u pripremi zahtjeva te prateće tehničke dokumentacije u procesu obnove, koje treba uvrstiti u priznate troškove obnove o trošku državnog proračuna i fondova EU. Jedino se tako može premostiti i informacijski i tehnički i financijski jaz koji je ranije onemogućio legalizaciju u ovoj regiji. Kako bi se građane informiralo i usmjerilo, nužno je osigurati djelotvornu multiresornu terensku podršku putem centara za obnovu i povezanih mobilnih timova u svim regionalnim centrima (Petrinja, Sisak, Glina, Hrvatska Kostajnica, Gvozd, Dvor). Od premijera, svih članova Vlade i svih saborskih zastupnika tražimo i očekujemo da se u skladu sa svojim ovlastima, ali i sa svojom savješću, angažiraju na tome da gorući problem nelegalne gradnje kao prepreke obnovi riješi što prije, a svakako do ljetne stanke Sabora. Ukoliko izgubimo šansu za obnovu koju nam pruža suho i toplo ljeto, deseci tisuća naših sugrađana neće moći dobiti pomoć za obnovu svojih kuća i štala. To znači da će mnogi od njih i sljedeći Božić i Novu godinu dočekati očajni, na rubu iseljenja. Baš sada je čas za brzu političku akciju, a time i za spas Banije“, zaključuje se u otvorenom pismu ispod kojeg stoji 44 potpisa - gradova, općina, sindikata, udruga, zaklada i inicijativa. Sve potpisnike možete vidjeti na ovom linku.

Sam Plenković jučer je u Petrinji pred novinarima primijetio da „procedure traju“ zbog čega nije realno očekivati brzu obnovu. 

„Ne smijemo imati iluzija. Teško je dati neka obećanja i s takvim kalendarom neću izlaziti, jer ukoliko se nešto ne ostvari ispast će da sam ja nešto krivo obećao“, rekao je premijer i dodao da, prema podacima kojima raspolaže, u proteklih godinu dana osigurano je 2.276 kontejnera i mobilnih kućica. 

Klime su mogli dobiti samo oni kojima je država donirala "privremene domove", oni ostali se "kuhaju" (FOTO: HINA/Tomislav Pavlek)

Istaknuo je i kako je država nedavno osigurala 930 prijenosnih klima uređaja za kontejnere i mobilne kučice koje nisu klimatizirane. Međutim, ono što je zaboravio napomenuti je to da su se vlasti i pri tome vodile poprilično okrutnom birokratskom procedurom. Naime, klime su mogli dobiti samo vlasnici kontejnera i mobilnih kućica koje je donirala država, dok su svi oni drugi ostavljeni da se kuhaju na ovim temperaturama, pri čemu, nadamo se, ne treba previše podsjećati koliko su mobilnih kućica i kontejnera umjesto države nakon potresa donirale razne udruge, inicijative ili pojedinci i strane države. 

Nakon svega ostaje gorak okus u ustima i pitanje kako u sve ovo uklopiti jedno od današnjih obećanja koje je u Petrinji, stojeći uz Plenkovića, izrekao potpredsjednik Vlade i načelnik Nacionalnog stožera Tomo Medved – „Nijedan potresom pogođeni čovjek neće biti prepušten sam sebi, ostavljen i zaboravljen“.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: HINA/Tomislav Pavlek

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda

 Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost udruge Lupiga