DEBATA O POMIRENJU: "Što si radila u ratu, mama?"

DEBATA O POMIRENJU: "Što si radila u ratu, mama?"

"Imam u mislima dan u maju kad je tenk JNA prešao preko živa čovjeka ispred kasarne u Mariboru i ubio ga. Imam drugi datum u svibnju kada je razbješnjena masa izvukla makedonskog vojnika iz tenka i udavila ga pred očima nekoliko milijuna ljudi koji su gledali televiziju. Moj treći datum je silovanje Albanke u Osijeku, u travnju 1991. godine, što je zapravo prvi zabilježeni slučaj silovanja. Dakle, to su moji slučajevi rata. Ne mogu da se opredijelim koju smrt ću proglasiti početkom rata; ili ću se možda zadržati na onom vojniku koji se ubio između dva voda u Šidu pred odlazak u Vukovar. Nisam sigurna koja će biti moja omiljena smrt da je proglasim početkom rata, ali sasvim je izvjesno da je početak rata - samo konvencija", rekla je Svetlana Slapšak na okruglom stolu "Debata o pomirenju u regiji" koji je organizirala Inicijativa mladih za ljudska prava.
IMPLEMENTIRAJTE NAŠU DEKLARACIJU: Rješenja mladih za probleme današnjice

IMPLEMENTIRAJTE NAŠU DEKLARACIJU: Rješenja mladih za probleme današnjice

Punih sedam dana u Zagrebu trajala je međunarodna konferencija pod nazivom ''Sloboda i odgovornost: Rješenja mladih za probleme današnjice“, na kojoj je sudjelovalo između 500 i 700 mladih iz cijele Europe, u organizaciji „Svjetskog saveza mladih Hrvatske“ uz partnerstvo s „World Youth Alliance Europe“ iz Bruxellesa. Organizatorima je bio cilj omogućiti susret mladih s donositeljima odluka, predstavnicima akademske zajednice i civilnog društva kako bi ova skupina društva dobila priliku raspravljati o pitanjima koje vidi važnima. A ono što mladi iz ove nevladine organizacije već treću godinu zaredom vide kao važno pitanje je dostojanstvo čovjeka koje se ugrožava na najrazličitijim područjima ljudskog djelovanja, dok njihova rješenja vide mogućima jedino kroz dijalog o svim aspektima razvoja pojedinca unutar društva. Po završetku konferencije, mladi su predložili i smjernice za rješavanje različitih pitanja uobličenih u Deklaraciju na čijoj će implementaciji, kako kažu, i inzistirati.
ROĐENDAN MRTVE DRŽAVE: Jugoslaveni u Jajcu, Jajce u kurcu

ROĐENDAN MRTVE DRŽAVE: Jugoslaveni u Jajcu, Jajce u kurcu

Tmurno i prohladno – tako je Milovan Đilas u knjizi Revolucionarni rat opisao vremenske prilike u Jajcu na dan 30. novembra, kad je sahranjen Ivo Lolo Ribar. Tmurno i prohladno u Jajcu je bilo i ove godine, na 28. novembra, kad se sa svih strana Jugoslavije iskupio svijet, da svečano i neradno obilježi rođendan socijalističke Jugoslavije, države koja je potrajala nešto manje od pedeset godina, da bi porad viših, vrlo opipljivih interesa bila ugušena u krvi svojih naroda i narodnosti. Jasno, rođendan Titove Jugoslavije pada na 29. novembra, ali organizatori su očito računali sa subotom kao danom koji će ljudima biti zgodniji za putovanje. Među putnicima koji su ranim subotnjim jutrom stigli u Jajce našao se i Lupiga, ne da bi slavio rođendan Jugoslavije, nego da bi prisustvovao susretu predstavnika istorijskih muzeja iz država koje su Jugoslaviju nekoć činile. Susret je bio vrlo zanimljiv i o njemu ćete imati priliku čitati na ovoj adresi. Ipak, kad smo se već zatekli na proslavi rođendana, red je da o njoj napišemo koju riječ.
NOVI SPOT RAMBA AMADEUSA: Privatizova

NOVI SPOT RAMBA AMADEUSA: Privatizova

Rambo Amadeus objavio je novi spot za svoju pjesmu "Privatizova“. „Nema više vaše, nema više naše, ima samo tvoje, ima samo moje, moje ti nikad neću dat, a tvoje ću Privatizova’!... Privatizova' oca, majku, brata, sestru, strinu tetku, purnjaju i snaju, zemlju, vazduh, vatru, vodu...“, tekst je pjesme za koju je spot Rambo ovog vikenda „okačio“ na svoj YouTube kanal. U spotu se „svjetski mega car“ pojavljuje osobno, lično i personalno, iako mu ni gluma ni poziranje nisu najomiljenije zanimanje. Na pitanje je li ikad poželio snimiti film novinarima Lupige svojevremeno je odgovorio: “Nisam. Glumio sam dva-tri puta, to ti je dosadna drama. Čekaš u onu prikolicu dva sata, pa te pola sata namještaju, pa zineš nešto, pa te vrate da ne valja, pa ajd' isponova. Moraš biti mnogo veliki egocentrik da maštaš o svojoj velikoj glavuši na velikom platnu pa da podnosiš svo to maltretiranje”.
MASKE NISU PALE - NIJE IH NI BILO: Koje je pravo lice Mosta?

MASKE NISU PALE - NIJE IH NI BILO: Koje je pravo lice Mosta?

Više je razloga sjajnog rezultata Ivana Sinčića na predsjedničkim izborima. Ali, tih skoro 300.000 glasova u prvom krugu vjerojatno je najviše dobio zbog svoje ideološke nedefiniranosti. Sinčića se nije moglo uhvatiti ni za glavu ni za rep, s njegovim su se bombastičnim porukama identificirali i desničari i ljevičari, i jedni i drugi procjenjujući da je predsjednik Živog zida njihov. No, ubrzo se pokazalo da je Sinčić uglavnom neupotrebljiv za ozbiljnu politiku i podrška njegovoj stranci s vremenom je padala.Ali, na Sinčićevom primjeru učili su drugi pretendenti na formiranje takozvane treće snage, ponajprije ljudi iz Mosta. Božo Petrov i Nikola Grmoja shvatili su da je za uspjeh takve opcije presudno da bude svjetonazorski što neutralnija, kako bi mogla privući birače s oba pola političkog spektra. A na ruku im je pritom išla činjenica da su osnivači Mosta, baš kao i Sinčić, do prije koji mjesec bili zapravo anonimni.
DJECA SE PITAJU: ''Što će biti sutra'' – hoće li biti Siska?

DJECA SE PITAJU: ''Što će biti sutra'' – hoće li biti Siska?

Poznatu pjesmu ''Što će biti sutra?'' iz još poznatijeg mjuzikla ''Jalta, Jalta'' Alfija Kabilja i Milana Grgića predstavio je jučer u svojoj izvedbi dječji zbor ''Crescendo'' iz Siska. Potresnim spotom u kojem su sudjelovali sisački mališani i njihovi roditelji u suradnji s glumcem Leonom Lučevom, autori kao da su ilustrirali trenutačno stanje u hrvatskom društvu, stanje sveopće depresije uzrokovane gospodarskom krizom i rastućom nezaposlenosti. No, nije slučajnost da pjesmu pjevaju baš sisačka djeca, jer ima li bolje scenografije na spomenutu temu od sumornih kadrova, sada pustog i praznog, a početkom devedesetih jednog od najvećih industrijskih gradova u cijeloj Jugoslaviji? S dječjih lica malih stanovnika Siska u spotu se s pravom iščitava zabrinutosti za ono što ih čeka u budućnosti, kao i poziv na odgovornost nas odraslih za ono što ćemo im ostaviti.
KREĆE RAZVOJ BICIKLISTIČKIH AUTOCESTA: Od mladenačkog entuzijazma do velikih projekata

KREĆE RAZVOJ BICIKLISTIČKIH AUTOCESTA: Od mladenačkog entuzijazma do velikih projekata

Okupili su se kako bi pokušali utjecati na zagrebačke čelnike da unaprijede biciklističku infrastrukturu hrvatske metropole, a da njihov mladenački entuzijazam donosi rezultate pokazuje i najnoviji međunarodni projekt koji je podržan i na nacionalnoj razini. Udruga "Sindikat biciklista" jedan je od dva hrvatska partnera na projektu "Danube cycling" kojim se želi unaprijediti domaću biciklističku infrastrukturu i podijeliti iskustva sa zemljama koje se nalaze u sličnoj poziciji kao Hrvatska. Osim unaprjeđivanja veloruta, što bi bila inačica biciklističkih europskih autocesta, kojih kroz Europu ima 13, cilj je i osnivanje Nacionalnog euro velocentra, koji bi koordinirao rad na infrastrukturi s ostalim europskim zemljama. Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije koja ga nema. Sredstva za osnivanje Velocentra planiraju se povući iz europskih fondova, a hrvatski predstavnici nadaju se kako bi uz potporu ministarstva tijekom iduće godine moglo doći do njegovog osnivanja.
POLITIČKI TEATAR BY FRLJIĆ, KOVAČ I POPOVIĆ: „Pravo pitanje je zašto se vi ne bunite. Zašto vi šutite?“

POLITIČKI TEATAR BY FRLJIĆ, KOVAČ I POPOVIĆ: „Pravo pitanje je zašto se vi ne bunite. Zašto vi šutite?“

I dok Bjelorusija, „posljednja istinska diktatura u Europi“ svojim stanovnicima osigurava socijalnu sigurnost, nešto što su zemlje regije izgubile dolaskom demokracije na naše prostore, Miroslav Nune Popović ne može shvatiti kako netko može danas reći „a zašto se oni tamo bune“? „Pravo pitanje je zašto se vi ne bunite. Zašto vi šutite? Paradoksalna je situacija da imate zemlju gdje je milijun puta teže, pogledajte današnju Srbiju, gdje živimo u demokraciji, gdje nam treba mnogo manje hrabrosti za promjene, ali toga nema. Bit pobune je u mijenjanju, a ako se može nije loše iskoristiti institucije za promjene“, zaključio je Popović. S druge strane Oliver Frljić, povlačeći paralele između prosvjeda 2010. godine gdje su prikazani umjetnici bjeloruskog Slobodnog kazališta te situacije devedesetih na ovim prostorima, ustvrdio je kako institucionalno kazalište nije ni devedesetih pružalo otpor političkom režimu, a niti to radi danas.
SPIKIGIN: Realnost je nadrealnija od fikcije

SPIKIGIN: Realnost je nadrealnija od fikcije

Ljubav prema pričanju priča odavno nije rezervirana za djecu, već je zanimacija i za one puno starije. Štoviše, ono što je prije desetak godina krenulo s Pričiginom u Splitu, a nastavilo se sa Spikiginom u Zagrebu, prijeti da postane nova (ne)ozbiljna grana kulturne industrije. Naime, pokretač Spikigina, večeri provedene uz ljude obdarene govorom, Kruno Lokotar, cilja na pripovjedače, koji u dva bloka od po pola sata i možda zeru više, mogu držati pozornost publike sa svojim anegdotama, mislima, lovačkim pričama, ili onima u kojima su oni igrali ulogu - plijena. Poput Borisa Rašete, koji je nakon višegodišnjeg znojenja pod jarmom kredita otkrio novu, tvrdi, seksualnu devijaciju na (bankarskom) tržištu - "Muškarace koji vole banke".
ANTIRATNA SPISATELJICA PRIJAVLJENA ZA RATNI ZLOČIN: Od 2009. policija istražuje, a svjedoke nitko nije ni kontaktirao

ANTIRATNA SPISATELJICA PRIJAVLJENA ZA RATNI ZLOČIN: Od 2009. policija istražuje, a svjedoke nitko nije ni kontaktirao

Prije nekoliko dana medijima se proširila vijest o tome kako Tanja Belobrajdić promovira svoj roman o Vukovaru pod nazivom „Crni kaput“. Nekoliko mjeseci promocije i medijskih napisa od Vukovara do Varaždina trebalo je da se netko prisjeti imena žene prijavljene za okrutna mučenja u splitskom vojnom zatvoru, „malom logoru“, kako ga zove aktivist Tonči Majić. Uoči varaždinske promocije profesorica Jordanka Horvat povezala je ono što - izdavaču (Gradskoj knjižnici u Vukovaru), odborima za književne nagrade (roman je ušao u finalni krug VBZ-a za neobjavljeni roman), čitateljima ili novinarima poput onih iz Večernjeg lista koji su pratili promocije – ili nije bilo važno ili su uslijed godina zaboravili. Naime, Tanja Belobrajdić, bivša je supruga nekadašnjeg zapovjednika Vojne policije Tome Duića, osuđenika u bijegu zbog ratnih zločina protiv civila u Lori, protiv koje je u studenom 2009. godine podnesena kaznena prijava, a sada je postala antiratna spisateljica.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  3. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije