Pripreme za parlamentarne izbore u medijskom prostoru nastavile su se cenzurom tekstova novinara Damira Pilića, koji prošlog tjedna nisu ugledali svjetlo dana na stranicama Slobodne Dalmacije. Pilićeva redovita kolumna "Pile naopako", u kojoj povezuje HDZ-ov predizborni program pun domoljubnih dogmi i zastrašujuće, iako posve očekivane, rezultate istraživanja Instituta za društvena istraživanja, GONG-a i GOOD-inicijative o političkoj pismenosti mladih, prema kojem tri četvrtine anketiranih maturanata smatra kako NDH nije bila fašistička država, šutke je zabranjena, prema mišljenju autora, zbog želje da se HDZ zaštiti od kritičkih tekstova. No, cenzura u Slobodnoj Dalmaciji nije ništa novo, a otvoreno desničarenje, koje je krenulo s dolaskom novog vlasnika EPH-a Marijana Hanžekovića, samo je nastavak trenda u tom dnevniku, jače ili slabije prisutnog u posljednjih 20 godina.

Kako se turistička sezona primiče kraju, tako veliki broj sezonskih radnika ostaje bez radnog angažmana. Novi prilog udruge BRID (Baza za radničku inicijativu i demokratizaciju), problematizira uvjete sezonskog rada u turizmu. Za sezonske radnike karakteristični su nesigurni oblici rada, povećanja broja ugovora na određeno, spuštanje cijena i podizanje intenziteta rada. Kroz prilog nas vode Mladen i Mateja, sezonski radnici u ugostiteljstvu i animaciji koji se susreću sa vrlo sličnim, sada već ustaljenim obrascima kršenja radničkih prava. Iz sindikalnog kuta govore i predstavnici Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije, Marina Cvitić i Bruno Bulić.

Jutrošnja Slobodna Dalmacija izašla je bez svoje redovite kolumne "Pila naopako" Damira Pilića, premda je novinar svoju tjednu zadaću uredno izvršio. No, kako se čini, ne dovoljno poćudno. Njegov kolega Zlatko Gall putem Facebooka objavio je da, “bez riječi objašnjenja autoru, nije u Slobodnoj Dalmaciji objavljena kolumna kolege Damira Pilića; sjajan tekst o korelaciji HDZ-ovog 'domoljubnog' programa i vrijednosne orijentacije mladih”. Taj tekst naći ćete ovdje, na Lupigi. Nije to, međutim, jedini tekst koji je Piliću u Slobodnoj cenzuriran. Nedjeljna Dalmacija, javlja također Gall, neće objaviti niti Pilićev tekst o američkoj vanjskoj politici. Neobjavljivanje tekstova Damira Pilića simptomatično je i opasno te se valja nadati da će Hrvatsko novinarsko društvo reagirati, a što se cenzure tiče, ona u današnjem vremenu društvenih mreža ionako nije moguća, o čemu svjedoči i brzo širenje cenzuriranih tekstova. A sad, pročitajte Pilićevu cenzuriranu kolumnu.

Kao što je nalagao politički dogovor iz naselja Pržino kojim je počelo rješavanje političke krize u Makedoniji, 15. rujna uz suglasnost svih pregovaračkih partija, odabran je specijalni javni tužitelj. Katica Janeva, koja je došla na ovu funkciju, je javni tužilac iz Đevđelije sa profesionalnim iskustvom od 13 godina na toj poziciji. Pored te funkcije, ona je izvršavala funkciju šefa Osnovnog javnog tužilaštva u Đevđeliji, kako i edukator na Akademiji za suce i javne tužioce. Nada koja se polaže u nju da će možda biti makedonska verzija Monike Makovei daje znak da je njena uloga i posao koji će obavljati od visokog značaja za konačno profunkcioniranje Makedonije kao pravne države.

U sveopćoj poplavi članaka o 'Islamskoj Državi' (u daljnjem tekstu „IS“) te stanju na Bliskom istoku, proteklih dana istaknuo se članak Brucea Hoffmana na portalu Politico. Tekst nazvan „ISIL pobjeđuje“ poprilično je otrežnjujuća pojava u medijskim prostorima, s obzirom da dolazi od strane osobe bliske američkom establišmentu, iako nije bez manjkavosti. Hoffman dobro poznaje tematiku - istaknuti je član sveučilišta u Georgetownu gdje se bavi terorizmom, pobunjenicima te antiterorističkim i antipobunjeničkim taktikama te je autor jedne od najpopularnijih knjiga o terorizmu općenito - „Inside Terrorism“. Sam članak ističe da američki četrnaestgodišnji 'Rat protiv terorizma' nije urodio plodom- borbe protiv Talibana u Afganistanu i pobunjenika u Iraku propale su, zajedno sa službenim programima za izgradnju kvalitetnijeg društva i državne infrastrukture u zemljama koje je SAD okupirao, dok je vatrena situacija na Bliskom istoku kulminirala razvitkom IS-a, prijetnje na do sada neviđenoj razini.

Sirijski bend Khebez Dawle upravo u vrijeme objavljivanja ovog članka kreće na put prema Njemačkoj - destinaciji kojoj su se nadali bježeći od rata i izbjegličke bijede u Libanonu. Bend je igrom slučaja "zaglavio" u Hrvatskoj 12 dana i za to vrijeme održao tri koncerta, a mi vam donosimo snimku sa onog zadnjeg - održanog u zagrebačkom Jiggy baru, na Trešnjevci. "Da smo krenuli nekoliko dana kasnije, već bismo bili u Berlinu", govori nam tekstopisac i vokal, Anas Maghrebi. No, ne žali, jer mu je bilo lijepo u Kutini i u Zagrebu, gdje su čak uspjeli prikupiti nešto novca za kupnju instrumenata, točnije, za vrijeme svirke u Močvari. Kako bi po dublinskim pravilima mogli i završiti kao "Hrvati", odnosno biti vraćeni u zemlju gdje su legitimirani, upitali smo Maghrebija bi li mu odgovaralo da bude... Hrvat. "Da! Obožavam ovu zemlju!", odgovara nam bez kolebanja.