KOME DONIRAMO NOVAC (II. DIO): Nazovi 060 i ništa ne pitaj!

KOME DONIRAMO NOVAC (II. DIO): Nazovi 060 i ništa ne pitaj!

Pokušavajući doznati koliko su novca građani Hrvatske prikupili pozivajući 060 humanitarne telefone, koliko su u takvim akcijama zaradili privatni telekom operatori i koliko je uprihodila država koja od svake takve akcije ubere 25 posto ukupnog iznosa na ime pdv-a, utvrdili smo da navedenim podacima Ministarstvo socijalne politike i mladih ne raspolaže. Odgovore na postavljena pitanja nisu imali ni regionalni uredi državne uprave, iako je riječ o tijelima zaduženim za kontrolu rada udruga. Iz tih su ureda, podsjetimo, poručili da udruge u svojim izvješćima nisu bile dužne posebno navoditi podatak o tako prikupljenim sredstvima. Uz to, udruge nisu morale dostaviti ni ugovore s operatorima, niti izvješća operatora, pa su podaci o zabilježenom broju poziva po broju, ukupno prikupljenim iznosima i njihovoj konačnoj podjeli između udruga, operatora i države, tim uredima potpuno nepoznati.
SVIRKOM ZA POEZIJU: Podržite markantnog strica zagrebačke alternative

SVIRKOM ZA POEZIJU: Podržite markantnog strica zagrebačke alternative

Sljedećeg petka, 11. prosinca u 20 sati zagrebačka je publika pozvana na benefit-koncert povodom kojeg će bendovi Abergaz, Komesari, Rašpa i Spiridon u klubu Route 66 svirati za – poeziju. Naime, svestrani umjetnik Žarko Jovanovski želio bi objaviti pet zbirki pjesama u jednoj i ovo je korak na tom putu. Promatrajući ga iz rakursa bendova Electric Žare, Geler Fler i Abnor Malan teško je reći je li ovom osebujnom frontmenu bitniji punk ili funk. Publika s festivala u Banja Luci, Kumrovcu i Austriji poznaje ga kao karizmatskog pikarskog razbojnika stiha, koji može izići na crtu i međunarodnim zvijezdama. Diplomirao je devedesetih na Akademiji likovnih umjetnosti i otac je i suprug, punker kakvog bi svaka klapa poželjela za svojeg člana.
STREET ART: "Ružna zgrada koja nagriza ljudsku dušu zaslužuje urbani tattoo"

STREET ART: "Ružna zgrada koja nagriza ljudsku dušu zaslužuje urbani tattoo"

U Centru za kulturu i film Augusta Cesarca nedavno je održana večer diskusija na temu povijesti grafita i street arta, načina na koji se mladi ljudi izražavaju već desetljećima. Poznati ulični umjetnici, Lunar i Lonac razgovarali su kako oslikavanje javnih prostora sprejevima u boji može na specifičan način obogatiti karakter ulice ili grada i oplemeniti sive, sumorne ili vandalizirane površine grada. Iako je street art zadnjih godina prilično populariziran uz prateću komercijalizaciju, umjetnici kažu da je glavno pitanje koje im se i dalje postavlja - jesu li grafiti umjetnost ili vandalizam. Isto pitanje, čini se, postavljaju svi, od prolaznika koji se čude ljepoti i novom šarenom životu oslikanih zidova, do medija koji uporno inzistiraju na odgovoru. "Ako se čovjek želi izražavati mora imati neki senzibilitet prema okolini. Uvijek sam za oslikavanje pikirao išarane i devastirane zidove, s ogromnim slojevima smoga na sebi", kaže Lunar.
BAŠTINICI TERORIZMA: Povijesni izborni uspjeh krajnje desnice u Francuskoj

BAŠTINICI TERORIZMA: Povijesni izborni uspjeh krajnje desnice u Francuskoj

Nacionalna fronta Marine Le Pen premoćno je pobijedila na pokrajinskim izborima u Francuskoj s nacionalnim rekordom od 28 posto glasova čime je postala "prva stranka u Francuskoj". Napredak krajnje desnice u Francuskoj kontinuitet je nakon proboja na lokalnim i europskim izborima 2014. s već nevjerojatnim rezultatom od 25,2 posto u ožujku 2015. na okružnim izborima. Stranka ima pristaše u svim slojevima društva koje je počelo okretati leđa klasičnoj političkoj klasi u zemlji u kojoj nezaposlenost pogađa gotovo 3,6 milijuna osoba. Pobjeda krajnje desnice 13. prosinca u jednoj ili više pokrajina predstavljala bi povijesni presedan u Francuskoj. Pokrajinski izbori predstavljaju zadnji izborni test prije predsjedničkih 2017. Nacionalna fronta prva je i u centru zemlje, na istoku i jugu. Marine Le Pen i njezina nećakinja Marion Marechal-Le Pen dobile su približno 41 posto glasova u svojim pokrajinama.
ISTRAŽIVANJE POD PLAHTAMA: Imaju li komunisti bolji seks?

ISTRAŽIVANJE POD PLAHTAMA: Imaju li komunisti bolji seks?

Potaknut studijom iz 1980. godine, prema kojoj 50 posto žena iz Zapadne Njemačke ne doživljava orgazam, nasuprot samo 15 posto stanovnica komunističkog dijela države, njemački je redatelj André Meier odgovore potražio od povjesničara i istraživača. Film "Liebte der Osten anders: Sex im geteilten Deutschland", na engleski preveden kao "Do Communists Have Better Sex" iz 2006. godine istražuje vezu između društvenog uređenja i seksualnog zadovoljstva u društvu nakon Drugog svjetskog rata podijeljenom Željeznom zavjesom. Kakve veze ima veća ekonomska neovisnost i socijalna zaštićenost žena, besplatna i dostupna kontracepcija i seksualno obrazovanje neopterećeno ideološkim utjecajem Crkve s ljubavnim zadovoljstvom? Titlovi su na engleskom, a YouTube će vas, zbog „neprimjerenog sadržaja“, tražiti da potvrdite kako ste punoljetni. Pogledajte film.
A GDJE JE TU PRAVO: Koje su pravne posljedice zatvaranja hrvatskih granica za izbjeglice?

A GDJE JE TU PRAVO: Koje su pravne posljedice zatvaranja hrvatskih granica za izbjeglice?

„U slučaju zatvaranja granica Hrvatska bi mogla prekršiti načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja jer to načelo podrazumijeva obavezu države da u pravičnom postupku utvrdi je li osoba izbjeglica ili ne, pa ako osoba želi ući u zemlju zato da bi zatražila zaštitu, to joj se mora omogućiti“, analiziraju u Hrvatskom pravnom centru. Svjesni da se aktualni izbjeglički problemi rješavaju prvenstveno na razini politike kao i da ovise o političkim konstelacijama i dogovorima, smatraju da pravo može predstavljati uporišnu točku za rješavanje problema te postavljaju pitanje „A gdje je tu pravo?“ u odnosu na izbjeglička i migracijska kretanja u Hrvatskoj i Europi. Iz izloženog izvlači se zaključak kako je pravo države da odlučuje o ulasku na svoj teritorij ograničeno obvezom da pruži utočište, odnosno međunarodnu zaštitu, svim onim osobama kojima je ona potrebna.
IZ PSEĆE PERSPEKTIVE: Bio sam pas i opet sam

IZ PSEĆE PERSPEKTIVE: Bio sam pas i opet sam

„Kada sam prošle godine po prvi put osvojila nagradu, nitko nije ni znao da pišem i svi su bili iznenađeni. Ove godine samo su komentirali kaj opet?“, rekla je Nena Lončar prilikom dodjele nagrade na natječaju „Zvonko“ nazvanom u čast prerano preminulom nagrađivanom autoru za djecu i mlade Zvonku Todorovskom, te nastavila u duhovitom tonu: „Ti koji su prošle godine sumnjali da imam vezu, sada su debelo uvjereni u to. Ovom prilikom želim samo najaviti da vas riješim neizvjesnosti - Vidimo se i iduće godine, Zvonkec je moj.“. Njen, rukopis "Bio sam pas i opet sam" osvojio je srca žirija u ovogodišnjem, drugom po redu natječaju "Zvonko" za neobjavljeni prozni rukopis za djecu i mlade u organizaciji Hrvatskog društva književnika za djecu i mlade. Riječ je o romanu u kojem pratimo život psa Van Doga i njegov pogled na svijet iz pseće perspektive.
DALMACIJA SLAVI PRIPAJANJE HRVATSKOJ: Knin je oslobođen, a cijela Dalmacija očišćena od neprijatelja

DALMACIJA SLAVI PRIPAJANJE HRVATSKOJ: Knin je oslobođen, a cijela Dalmacija očišćena od neprijatelja

"Na današnji dan, 4. prosinca 1944. godine jedinice 8. dalmatinskog korpusa Narodnooslobodilačke vojske Hrvatske, nakon krvave i teške jednomjesečne bitke poznate kao Kninska operacija, oslobodile su grad Knin od 24.000 njemačkih, četničkih i ustaških jedinica. Time je ostvarena odluka ZAVNOH-a o pripojenju Dalmacije matici Hrvatskoj", stoji u "izvanrednom izdanju" Slobodne Dalmacije koje je noćas osvanulo na ulicama Zadra, Šibenika, Knina, Splita, Dubrovnika i Korčule. Prije 71. godinu, naime, taj je list uistinu objavio vijest o oslobođenju Dalmacije, a isječak iz arhivskog članka poslužio je Antifašističkom frontu Dalmacije da obilježi današnju obljetnicu.
MUZEJI NOB-a PRIJE I POSLIJE RASPADA JUGOSLAVIJE: Kako smo zaboravljali svoje heroje

MUZEJI NOB-a PRIJE I POSLIJE RASPADA JUGOSLAVIJE: Kako smo zaboravljali svoje heroje

Jeste li znali da je jedna od četiri Titove originalne uniforme, svojedobno izložena u muzeju u Drvaru, u ratu ukradena i prodana u Montreal za deset tisuća maraka? Znate li kako se pravoslavna i katolička crkva ugrađuju u sjećanja o Narodnooslobodilačkoj borbi? Jeste li razmišljali zašto aktualnim političkim prilikama, odnosno političkim garniturama u državama nastalima raspadom Jugoslavije ne odgovara da se dostojno obilježi stradanje žrtava fašizma i nacizma? Na ovom mjestu pročitajte što se događa s memorijalnim kompleksima posvećenima slavnim događajima iz NOB-a i kakva je njihova budućnost. Donosimo izvještaj o prvom poslijeratnom susretu muzeologa iz ustanova koje se bave sjećanjem na Narodnooslobodilačku borbu, koji se dogodio 28. i 29. studenog u Jajcu. Dakle, kako se i čega sjećamo?
KAKO EUROPA MANIPULIRA SISTEMOM AZILA: Postalo je bitnije gdje bježiš nego od čega bježiš

KAKO EUROPA MANIPULIRA SISTEMOM AZILA: Postalo je bitnije gdje bježiš nego od čega bježiš

Ljudi koji bježe iz Eritreje predstavljaju u zadnjih nekoliko godina jednu od najvećih izbjegličkih skupina i primarna su meta onih koji bi htjeli zatvoriti europska vrata. Napori da se eritrejske izbjeglice isključe iz Europe počeli su u Danskoj prije nešto više od godinu dana. Sredinom 2014. godine, danska imigracijska služba pokrenula je veliku istragu nakon što je primijećen dramatičan porast broja tražitelja azila iz ove afričke zemlje. Nakon istrage objavljeno je da su se uvjeti dovoljno poboljšali i da više neće moći dobiti izbjeglički status. Dok ogroman broj Eritrejaca bježi, režim Isaiasa Afwerkia masovno se osvećuje njihovim obiteljima od kojih traže odštete. Oni koji ne mogu platiti, idu u zatvor. U novije vrijeme, vlasti im demoliraju kuće i oduzimaju imovinu.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  3. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije