Georges Schwizgebel jedan je od najvećih animatora današnjice, autor iznimno razvijena stila. Njegov film „78 krugova“ iz 1985. godine ubraja se među 100 najutjecajnijih animiranih filmova prema popisu koji je 2006. godine objavio Festival u Annecyju. Za svoj rad nagrađen je u Cannesu, Annecyju, Zagrebu, Hirošimi, Stuttgartu, Ottawi i Espinhu. Na Animafestu 2010. godine prikazana je retrospektiva njegovih kratkih filmova, a ove godine njegov se kratki animirani film „Erlkönig“ prikazuje u jakoj konkurenciji kratkog animiranog filma. Ovogodišnji Svjetski festival animiranog filma – Animafest Zagreb zatvoren je u subotu, međutim kratkometražno i dugometražno izdanje produženo je sve do 14. lipnja, stoga ne čekajte ni časa, nego se informirajte što to vrijedi pogledati među svjetskom animatorskom kremom. Kompletan program potražite na službenim stranicama festivala.

Privremena HRT-ova uprava nastavila je s čistkom programa pa tako od jeseni na Trećem programu HTV-a više nećemo gledati mozaičku emisiju „Treća povijest“ povjesničara Tvrtka Jakovine i urednice projekta i emisije Lade Džidić. „To je emisija kakva u području društveno-humanističkih znanosti do sada, mislim, nije postojala. Ugostili smo brojne vrhunske povjesničare u svjetskim razmjerima i imali 50 minuta za razgovor s takvim ljudima. Nitko od njih nije ni pitao za honorar, doveli smo ih zahvaljujući kontaktima koje sam godinama razvijao kroz razne suradnje“, kaže za Lupigu Jakovina, redovni profesor svjetske povijesti 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, očigledno razočaran načinom na koji je HRT prekinuo suradnju. Jedan od suradnika na emisiji, povjesničar Dragan Markovina, dodao je kako je bolje i „da ukinu emisiju nego da sljedeće sezone gledamo kako ju vode Zlatko Hasanbegović i Ivo Banac“.

Za koji sat će započeti Europsko prvenstvo u nogometu, kao slavlje mirne i ujedinjene Europe. Ipak, provjera zemalja berlinskog Tageszeitunga kaže: niti jedna zemlja nije zaslužila sudjelovati - najgore greške 24 sudionice na sličicama za izrezivanje i lijepljenje. Tageszeitung je u jučerašnjem izdanju u svoj album „24 razloga protiv 24 zemlje“ sudionice Europskog nogometnog prvenstva - uz ikone europske nacionalističke i šovinističke desnice kao što su Marie Le Pen, Viktor Orbán, Norbert Hofer ili Beatrix von Storch – uvrstio i Marija Mandžukića. Uvrštenje u album je zaslužio gestom iz 2012. godine kada je kao napadač Bayerna gol protiv Nürnberga proslavio salutiravši tribini podižući desnicu u zrak. „Da, ovako pozdravlja patriot. I tako također pozdravlja idiot. Da li zato te riječi zvuče tako slično? Odgovor možda zna Mario Mandžukić“, piše taz, list inače poznat po zajebanciji.

„Primamo zabrinjavajuće izvještaje iz Hrvatske, o zatiranju medijskih sloboda i autonomnog civilnog društva. Danas smo tu da raspravimo kolike su prijetnje liberalnoj demokraciji u Hrvatskoj“, riječi su kojima je potpredsjednica Europskog parlamenta Ulrike Lunacek otvorila okrugli stol u Strasbourgu, na temu “Hrvatska na putu prema neliberalnoj demokraciji”. U raspravu su se uključile europarlamentarci iz drugih zemalja i hrvatski zastupnici Jozo Radoš, Biljana Borzan, Ruža Tomašić i Ivan Jakovčić, pa i bivša premijerka Jadranka Kosor. „Zajednički nam monitoring država članica treba jer nitko nije savršen. Mi se trebamo baviti našim zajedničkim vrijednostima unutar naše zajedničke europske obitelji. Zato se nadam da se ova rasprava neće shvatiti kao napad na Hrvatsku nego kao izraz naše zajedničke odgovornosti za zaštitu vrijednosti koje se tiču svih nas!“, rekla je Lunacek.

„Ima tu i božjih prstiju. Baš taj dan, u taj hotel je došao i Tomislav Karamarko. Pozdravili su se, razgovarali i popili kavicu“, oduševljeno se nesuđeni ministar zdravstva, Ante Ćorušić, prisjećao božje providnosti koja je Tihomira Oreškovića dovela na premijersku poziciju, a malo kasnije, po onoj „Bog ti daje, Bog ti uzima“, ista se providnost sada utjelovila u vrhu HDZ-a koji je pokrenuo Oreškovićev opoziv. U svijetu ozbiljne politike rijetko se može vidjeti ono što gledamo danas. Otkako je hrvatskoj javnosti kao mandatar predstavljen do tada potpuno nepoznat čovjek, Karamarko je utrošio silan trud kako bi dokazao da je Orešković dobar izbor, da nam treba stručni premijer, a ne političar te kako nije važan njegov izborni legitimitet. Iz današnje perspektive teško je i povjerovati što je sve Karamarko govorio za Oreškovića uvjeravajući građane u ono što, pokazat će se, ni sam ne vjeruje.

Na godišnjici smrti Martina Neškovskog, mladića ubijenog 6. lipnja 2011. godine tijekom proslave pobjede VMRO DPMNE na izvanrednim parlamentarnim izborima, demonstranti su podsjetili vlast da pravda još uvijek nije zadovoljena. Naime, 22-godišnji mladić pokušao je doći do bivšeg premijera i čelnika tada pobjedničke stranke, Nikole Gruevskog, kako bi mu čestitao, ali ga je policajac Igor Spasov, pripadnik specijalnog odreda policije spriječio i pretukao na smrt. Glavni gradski trg koji je ispunjen raznim spomenicima, a koji su dio u svijetu neviđenog projekta Skoplje 2014, bio je obojen crvenom bojom kao simbol krvi koja je prolivena ubojstvom Martina Neškovskog. Njegov ubojica, policajac Spasov, osuđen je na 14 godina zatvora, ali za pokušaj prikrivanja ubojstva nitko nije odgovarao. Komunalne službe po nalogu su vlasti bile vrlo učinkovite te je nedugo nakon što su se prosvjednici razišli, crvena boja uklonjena s trga.