Zoran Ćatić radijski je urednik i voditelj kultne sarajevske radijske emisije Roditeljska pažnja, koja se emitira na eFM Radiju. Autor je alternativnog teksta himne Bosne i Hercegovine i čovjek koji za bolje upućene važi kao jedan od simbola Sarajeva. Radijski Zoka šalje nam crticu iz života (z)grada, povodom Dana nezavisnosti, koji se danas slavi u Bosni i Hercegovini. Iz nje ćete saznati tko i kako slavi Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, a tko opet nije obaviješten o tome da se slavi, zbog čega popodne gubi u automobilu i snatri o domovini u kojoj se jede zlatnom kašikom, baš kako je jednom davno obećano.

Mi smo jos krajem 1944. i početkom 1945. godine potajno slušali jednu radio stanicu iz Londona. Tamo je svirala nevjerovatna glazba, Jazz... Kako se samo zvala stanica...? Nije imala neko upadljivo ime, ali glazba je bila fantastična. Dok smo još bili na toj školi u Iglau, skidali smo tu glazbu sa radija i potajno svirali, to je za nas bila sloboda. Kolega iz klase sa mnom je svirao taj jazz, kad je naišao upravitelj škole, koji je po činu, koliko se sjećam, bio Oberbahnnführer. Prišao nam je i rekao: Mladići, to što radite, to je odlično, ali ne smijete to tako glasno! Hahaha... Da, to je bilo olakšanje. I on je, čuo sam, iz Iglaua pobjegao na vrijeme - na motoru. Amerikanci su nam uzeli bicikla, a ja sam se poslije deset dana uspio dovući kući u Heidelberg.

"Nisam sreo ni jednog čovjeka u životu koji je bez rada oplodio svoj kapital, a pogotovu ne bez zadovoljnog radnika. Najveća mi je zadovoljština da je, prema mišljenju radnika, Orbico treća tvrtka u Hrvatskoj prema zadovoljstvu zaposlenih. Zadovoljan radnik je brži, stvara manje troškove, ne radi smicalice, ne koči...", poslovna je filozofija vlasnika ugašene tvornice. Zvonko Kožić, radnik u "štanceraju", pogonu za oblikovanje tijela svjetiljki, koji je u Croatia baterijama bio zaposlen od 1982. do 2005. godine, kad smo ga kontaktirali nije uopće izrazio zadovoljstvo mizernom otpremninom i Roglićevim tretmanom. "Dobio sam 16.800 kuna otpremnine nakon 23 godine radnog staža u toj tvrtki. Nije samo mene, i druge je 'preigral'", kaže nam Kožić, koji je i danas nezaposlen, a također nezaposlenu suprugu i dvoje djece školskog uzrasta prehranjuje uz pomoć nekoliko koza, svinja i kokoši i onoga što posadi u svom vrtu u Lipovcu Lonjskom kraj Kloštar Ivanića.

Jadran film u svojoj je slavnoj povijesti sudjelovao u oko 150 koprodukcija s filmskim kućama najjačih svjetskih kinematografija. Neki od filmova dobili su Oskara, a u zlatnim osamdesetim godinama bio je dijelom najskupljih svjetskih projekata i drugi u svijetu koprodukcijski partner američkih filmaša, odmah iza Velike Britanije. Danas zgrade u sjedištu Jadran filma u zagrebačkoj Dubravi djeluju oronulo i zapušteno, a tamo nas prima većinski vlasnik te tvrtke Vinko Grubišić. Na susret s njim čekali smo nekoliko tjedana, a razgovor je trajao iscrpljujućih sedam-osam sati. Na osobnoj razini radi se o vrlo ugodnom čovjeku, koji će se šaliti, nuditi kavu, viski, jelo, ali će teško ponuditi ono po što ste došli - odgovore na pitanja o privatizaciji i trenutačnom stanju u Jadran filmu. „Radi se o orkestriranoj hajci“, ustvrdit će nam Grubišić koji tvrdi da će Jadran film „izbaciti“ uvjerljivo najgledaniji televizijski proizvod ikada.

Prva proizvodnja zvučnika i razglasnih uređaja počela je u RIZ-u 1949. godine. Prvi domaći električni gramofon proizveden je u RIZ-u 1951. godine. Već dvije godine kasnije proizveo je RIZ prvi radio prijamnik. Prvi televizor u tadašnjoj državi, model "TV 101", izrađen je 1956. godine po licenci Philipsa. Po mnogo čemu je sljedećih godina RIZ bio prvi u bivšoj Jugoslaviji. Proizveo je 1957. godine prvi električni gramofon s tri brzine, a naredne godine prvi potpuno domaći crno-bijeli televizijski prijamnik "Kumrovec". Od 1962. godine proizvodi električni gramofon s četiri brzine, od 1965. tračni magnetofon, od 1969. kazetofon, od 1971. radio-kazetofon, a od 1972. godine televizor u boji. Pogon tvornice televizora i radio prijamnika u Slunju zapošljavala je 650 radnika. U Slunju? U tvornici televizora? Zaposleno 650 radnika? Nevjerojatno! Da. Danas je samo odjel RIZ Odašiljači preživio je rat i privatizaciju. Tehnološki visokonapredni Koreja, Japan i Hong Kong dugogodišnji su zadovoljni kupci njegove tehnologije.

Jedan od najvećih suvremenih književnika i intelektualaca, slavni Umberto Eco, preminuo je u petak navečer u 85. godini života. Veliki Eco iza sebe je ostavio iznimno bogat opus. Njegova su djela prevođena na desetine svjetskih jezika, a na ovom mjestu Lupiga će vas podsjetiti na njegov sjajni esej o vječnom fašizmu ili, kako ga sam Eco naziva, ur-fašizmu. Esej nad kojim se vrijedi zamisliti govori o osnovnim značajkama fašizma i originalno je, u lipnju 1995. godine, objavljen u "New York Review of Books", a s engleskog ga je preveo Kenan Efendić. Ovdje će vam Eco objasniti kako prepoznati fašizam i što je to zajedničko fašizmu, ustaštvu i, recimo, frankizmu, te zašto se fašisti slijedeći put vjerojatno neće pojaviti u crnim košuljama i s agendom istrebljenja Židova. Navest će Eco 14 ključnih elemenata i zaključiti: "dovoljan je jedan od njih da otvori prostor fašizmu koji će se oko njega zgrušati".