Makedonske vlasti odlučile su ovog ljeta Makedonce zadržati u kućama, koliko god je to moguće, a valjda kako bi građani bili sigurniji i zaštićeniji. Ministarstvo za poljoprivredu, vodu i šumarstvo donijelo je odluku o zabrani kretanja građana kroz šume, i to u periodu od 15. srpnja do 15. kolovoza ove godine, ali „samo“ od 7 do 17 sati. Ova zabrana odnosi se na sve makedonske državljane, osim na uposlenike javnog poduzeća Makedonske šume. Iznimka kada je kretanje šumom građanima ipak dozvoljeno slučajevi su organiziranih turističkih grupa, uz obaveznu pratnju zaposlenih u spomenutom javnom poduzeću. Predviđena kazna za nepoštivanje ove odluke je nevjerojatnih 1.500 do 2.000 eura. Na reakcije građana povodom ove zabranu nije trebalo dugo čekati - zgražanje i inat, kod brojnih Makedonaca koji tvrde kako neće poštivati odluku makedonskih vlasti.

„Nadamo se da će efekt ovih nepromišljenih i samovoljnih poteza biti jednak učinku dosadašnjeg rada Ministarstva, a to je – ništa“, rekao je za Lupigu Neven Budak, voditelj Strategije razvoja obrazovanja, nakon posljednjeg poteza ministra Predraga Šustera, koji je jučer imenovao nove voditelje kurikularne reforme. Upitan kako komentira voditelje novoosnovanog povjerenstva Budak je samo kratko rekao: „Komentirao bih samo to da mi je čudno da se netko u ovakvim okolnostima odlučio prihvatiti tog posla“. Zašto se prihvatio tog posla pitali smo i docenta Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Matka Glunčića, koji je imenovan za jednog od voditelja cjelovite kurikularne reforme. „Ideja je da s poslom završimo do jeseni – i novih izbora“, reći će nam Glunčić. Zaključak je, dakle, kako je cilj završiti raspravu i u dokumente unijeti sve primjedbe u skladu sa svjetonazorom koji je promovirala ova garnitura na vlasti.

U trenutačnoj konfuziji koju je unutar Europske unije izazvao „Brexit“ pala je u drugi plan činjenica da se EU tijekom 2015. godine i takozvane „izbjegličke krize“ dokazala kao nefunkcionalni blok država koje dugo vremena nisu bile u stanju osmisliti nikakvo zajedničko rješenje pitanja prihvata nekoliko milijuna ljudi koji su spas od rata i bolji život potražili u najbogatijem savezu svijeta. „Europa se mora dogovoriti i organizirati legalnu migraciju, po uzoru na Kanadu ili Australiju. To je jedini način da se spriječe situacije poput onih na Mediteranu, sa stotinama mrtvih ljudi. Treba nam takva kombinacija politika, uključujući i vrlo humanitarnu politiku azila“, ocjenjuje za Lupigu Ludger Kühnhardt, stručnjak iz Centra za istraživanje europskih integracija Sveučilišta u Bonnu. Po njegovom mišljenju, dugoročni odgovor ne leži u otvaranju granica i prihvatu svih koji žele doći. Pravo rješenje je kompleksnije, a trebalo bi se oslanjati na nekoliko komponenti.

Prošla je godina dana otkako je britanski producent, remikser i DJ Jamie xx objavio svoj prvi samostalni album „In Color”, koji je uvršten na liste najboljih albuma prošle godine u brojnim specijaliziranim glazbenim magazinima, a ovih dana ponovo je postao aktualan zbog video spota za singl „Gosh”. Spot je sniman u kineskom gradu Tianducheng, koji je pomno planiran kao replika Pariza s kopijom Eiffelovog tornja koji je u kineskoj verziji visok 108 metara, dakle bitno manje nego original. Zatvoreno naselje izgrađeno 2007. godine može udomiti 10.000 ljudi, no u njemu živi jedva njih 2.000, i to su uglavnom građevinski radnici koji na obližnjem gradilištu rade nove replike poznatih svjetskih građevina. Ova napuštena kopija Pariza danas je popularna među kineskim mladencima uglavnom kao kulisa za svadbene fotografije. Mjesto ne nudi druge razloge za dulje zadržavanje.