Ministra Hasanbegovića u zgradi nije bilo, a dio djelatnika ministarstva revolt je pokušao izraziti zatvaranjem prozora svojih ureda dok je ispred ulaza u zgradu stajao tek jedan stariji muškarac s transparentom na koji je pokušao stisnuti svu svoju mržnju. Psi koji laju, UDBA i ostali klasičan dijapazon onih koji su zapeli u vremenu pa se eto danas bore protiv komunizma i osuđuju „svaki totalitarizam“, osim vlastitog. „Ja se vas ne bojim“, vikao je prosvjednicima. Prethodno je kolona od oko tristotinjak ljudi od zgrade HND-a nakratko zaustavila promet u Savskoj gdje je i pokoji vozač odlučio prosvjedu dati podršku trubljenjem. „Ne očekujemo da ćemo ovim prosvjedom smijeniti ministra. Još manje očekujemo da će on sam predati ostavku, ali ovo je za nas važan korak u cilju obrane osnovnih profesionalnih etičkih standarda u novinarstvu, neovisnost medija i slobode novinara“, rekao nam je predsjednik HND-a Saša Leković.

Hrvatsko novinarsko društvo danas je, na Dan slobode medija, podijelilo svoje godišnje nagrade. Za novinarku godine izabrana je Elizabeta Gojan, novinarka HRT-a koja je u ožujku prošle godine dobila izvanredni otkaz zbog istupa u javnosti bez odobrenja rukovodstva javne televizije. Osim nje, za nagradu su bili kandidirani BoriPavelić iz Novog lista, Nataša Božić, koja je prije prelaska na televiziju N1 radila na RTL-u te novinarečernjeg lista Hasan Hajdar Diab. Elizabeta Gojan, podsjetimo, izvanredni otkaz na HRT-u dobila je zbog "nedozvoljenih istupa" vezanih uz omanji skandal u produkciji zlonamjernih kolega i desničarskih internet portala. Njima se nije svidio način na koji je novinarka popratila inauguraciju predsjednice Kolinde Grabara Kitarović.

„Neistinita je tvrdnja da je Dražen Majić izvadio ikakvu prijavu iz ladice i krenuo u bilo kakav džihad. Neistinito je da mu je ikada bila namjera "objesiti" Sašu Kosanovića. Istina je upravo suprotna. Niti u jednom objavljenom prilogu ili tekstu Majić Kosanovića nije spomenuo, iako je njegova uloga u produkciji prilično sporna što ćemo dokazati na sudu. Majić nije spomenuo, a ovom je prilikom prisiljen, ni da je Kosanović u nekoliko navrata pokušavao spriječiti objavu priloga o filmu, da mu je (Majiću) pritom prijetio o čemu je izvijestio nadređene, te da su prijetnje prestale kada je upozoren da će slijedećom prilikom biti pozvana policija“, navodi Dražen Majić u svom ispravku i odgovoru na intervju s donedavnim novinarom HRT-a, Sašom Kosanovićem, objavljenom prošli tjedan na Lupigi. Pod naslovom „Otpisani Saša Kosanović: Profesionalno mi je i privatno neizmjerna čast od takvih dobiti otkaz“.

Svaki dan 3. svibnja posljednje 23 godine slavi se Dan slobode medija. Kod nas se tako obično okupi grupica novinara ispred Hrvatskog novinarskog društva, kao da je sloboda medija samo novinarima važna. Zato će ovaj Dan slobode medija u Hrvatskoj biti drugačiji. Okupljanje počinje ispred HND-a u 9:45 odakle se kreće do ministarstva Zlatka Hasanbegovića. Nije to duga šetnja, pa i da sjekire padaju. Ne za „uhljebe“, ne za oglašivače, nego za sebe i svoje pravo da dobijete informaciju neovisno o centrima moći, političkim i financijskim, koji bi ju rado zapakirali u „šarenu lažu“ za „glupu publiku“. Ali publika nije „glupa“. Publika je razlog zbog kojeg postojimo. Zato dođite sutra, da se upoznamo, da znamo da niste „glupa publika“ i da znate da nismo „uhljebi“ koji vam prodaju laži u bilo čijem interesu. Vi ste naš jedini interes, razlog zbog kojeg postojimo, naš početak i naš kraj.

Uoči Međunarodnog praznika rada, Srđan Jevđević Gino iz Kultur Shocka i Edo Maajka objavili su singl za pjesmu, prvomajsku budnicu pod pod nazivom Sloboda. Spot za pjesmu objavljen je na youtube kanalu Kultur Shocka, a njegov autor je Dima Levanchuk. Prva suradnja Ede Maajke i Srđana Gine Jevđevića rezultirala je angažiranom pjesmom, koju otvara stih "Jutro rano, mi se vraćamo / da se u Maju ponovo rodimo / nekada davno prezresmo vođe / sto godina prođe..." U dva dana pjesma je zabilježila nešto manje od dvadeset tisuća pregleda. Na ovom mjestu pozivamo vas da poslušate stvar i čujte što njome želi poručiti angažirani muzički dvojac.

Mnogi se građani često pitaju koliko su u knjigama koje se koriste u okviru osnovnoškolskog obrazovnog procesa, dakle odobrene od nadležnih državnih tijela, zastupljeni vjerski sadržaji. Dodatno pitanje - zašto su uopće takvi sadržaji prisutni u obrazovnom procesu - ne spada nipošto u kategoriju onih „suvišnih zašto“ pitanja. Udruga „Protagora“ provela je devetomjesečni projekt „Analiza osnovnoškolskih udžbenika, čitanki i radnih bilježnica u pogledu zastupljenosti i uloge religijskih sadržaja“ koji daje odgovore na neka pitanja. Cilj istraživanja bio je utvrditi koliko su u osmoškolskim nastavnim materijalima za predmete poput biologije, povijesti, hrvatskog jezika ili prirode i društva zastupljeni religijski sadržaji. Obrađeno je ukupno sedam predmeta kroz svih osam godina osnovne škole i analizirano 48,6 posto svih izdanja za te predmete od prvog do osmog razreda. U više od 60 posto njih (63,5 posto) pronađeni su sporni religijski sadržaji.