Senat Sveučilišta u Zagrebu danas je gotovo jednoglasno odlučio o razrješenju dekana Filozofskog fakulteta (FFZG) Vlatka Previšića, ali na Zagrebačkom Sveučilištu više je od jednog Previšića. Scenarij sličan onom koji je doveo do krize na Filozofskom fakultetu (FFZG) upravo se odvija i na Hrvatskim studijima. Hrvatski studiji (HS), naime, nisu fakultet već sveučilišni centar koji čeka rješavanje svojeg pravnog statusa. Jedan od uvjeta za dobivanje dopusnice tako je i „razvoj koherentnog i prepoznatljivog identiteta i s njim povezanog fokusa na studijske programe i znanstvenu djelatnost“, da prepišemo iz Akreditacijske preporuke Agencije za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) iz listopada 2014. godine.

Rektor Damir Boras odlučio je novim voditeljem studija imenovati Marija Grčevića, a time i njegov program koji identitet ove obrazovne ustanove vidi u nacionalnom hrvatskom identitetu. S time se ne slaže više od 70 posto studenata, pokazalo je istraživanje koje su sami proveli na reprezentativnom uzorku. Ne slaže se ni dobar dio Znanstveno nastavničkog vijeća (ZNV) Hrvatskih studija gdje program profesora Grčevića nije dobio ni relativnu većinu. No, kako nitko nije osvojio potrebnu natpolovičnu, presudio je rektor Boras.

Tako je rektor u travnju voditeljem Hrvatskih studija imenovao Marija Grčevića, izvanrednog profesora Odjela za kroatologiju, koji se lani našao među potpisnicima peticije da se Marka Perkovića Thompsona ne kažnjava zbog pozdrava „Za dom spremni“ jer je to „starohrvatski pozdrav“. Njegov program temelji se na studiju hrvatske kulture u svim aspektima. Poveznica studija bili bi „predmeti važni za hrvatski identitet“, žarište znanstvene djelatnosti bilo bi u kroatologiji, a internacionalizacija studijskih programa provodila bi se pokretanjem studija o hrvatskom iseljeništvu i dijaspori i povezivanjem sa Sveučilištem u Mostaru. Suradnja sa slavističkim središtima u svijetu na trećem je mjestu. 

Senat Sveučilišta u Zagrebu danas je smijenio jednog Previšića, no što je s ostalima (FOTO: Wikimedia)

Uglavnom, Boras je zaključio kako mu Statut Sveučilišta u Zagrebu, gdje piše da voditelja imenuje rektor uz suglasnost Senata i pribavljeno mišljenje stručnog vijeća, daje za pravo da imenuje bilo kojeg od tri kandidata neovisno o glasovima koje su dobili. Pravilnik HS-a propisuje sve isto, ali da se voditelj bira na prijedlog Znanstveno nastavničkog vijeća. Vijeće je glasalo i od 42 ruke, samo ih je 18 podržalo odluku rektora i izbor Grčevića novim voditeljem. Nakon toga, rektor se pozvao na utvrđenu „koliziju višega u odnosu na niži akt“ poručujući kako su njegove ovlasti imenovanja voditelja iznad onih koje ima stručno vijeće, djelatnici i studenti HS-a, pa tako valjda i bilo kojeg drugog sveučilišnog centra ili fakulteta. 

Na ovakvo imenovanje voditelja "odozgo", na sjednici Senata Sveučilišta gdje su svi digli ruku za rektorov prijedlog, reagirao je donedavni voditelj Hrvatskih studija Josip Talanga koji je napomenuo kako se nada da će Odbor za statutarna pitanja dati precizno tumačenje u čemu se točno sastoji kolizija, jer dopis o tome da postoji nisu dobili od rečenog Odbora već od rektora. Rektor je objasnio da tako čini zalažući se za rješavanje statusa Hrvatskih studija, a program Marija Grčevića ocijenio kao najbolje fokusiran „na otklanjanje nedostataka“ spomenutih u akreditacijskoj preporuci.

Odbor za statutarna pitanja Sveučilišta u Zagrebu do danas se nije očitovao, valjda zato što nitko nije tražio njihovo očitovanje. Profesoru Talangi su objasnili kako bi zahtjev trebao podnijeti on, kao voditelj HS-a, no on je umjesto toga odlučio povući se.

Nametanje voditelja nije se svidjelo ni studentima HS-a koji su tražili i nisu dobili jasne odgovore niti na pitanja o imenovanju novog voditelja, ali niti o njegovom programu. Kako bi se, na primjer, studij psihologije uklopio u temeljnu, nacionalno-identitetsku poveznicu jedno je od takvih pitanja, a presudno za budućnost gotovo 300 studenata psihologije HS-a. 

„Program je studentima predstavljen naknadno, u kratkim crtama i uz nedovoljno jasna pojašnjenja pojedinih točaka. Novoimenovani voditelj svoj je program studentima predstavio kao jedino i konačno rješenje bez kojeg HS prijeti ukidanje“, navodi se o razlozima zbog kojih su studenti odlučili provesti istraživanje informiranosti i stavova studenata HS-a o procesu imenovanja i programu novoimenovanog voditelja. Njih preko 72 posto ne slaže se s predloženim programom, a gotovo 64 posto ocijenilo je neprihvatljivim proces imenovanja novog voditelja.

Rezultati istraživanja proslijeđeni su ZNV-u, no reakcije nastavnika bile su zbunjujuće – studenti su optuženi da si malo previše daju za pravo, da ne poštuju „osnovno načelo subordinacije“ (?), da je to potrebno kako bi HS dobili status fakulteta i dopusnicu. Studentski zbor nije se angažirao oko ovog pitanja, a studentske udruge u strahu su od odmazde ako same upute zahtjev za očitovanjem Odbora za statutarna pitanja i molbu za pravno očitovanje Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS).

Plenum FFZG-a najavljen je večeras u 20 sati, a posljednji je održan ispred zaključane zgrade (FOTO: Plenum FFZG-a)

Uostalom, upravo ovih dana svjedočimo o tome koliko se do nadležnog ministarstva drži. Dekan FFZG-a tako je rekao da ga mišljenje Ministarstva ne obavezuje na odlazak u mirovinu, iako je mišljenje istog ministarstva iskoristio kao argument za raspuštanje Studentskog zbora. Vidljivo je i koliko se drži do autonomije sastavnica Sveučilišta u Zagrebu kad dekan prkosi većini Vijeća FFZG-a koja je pokrenula postupak njegovog razrješenja.

Slično kao i u aktualnom slučaju imenovanja voditelja HS-a, i Previšić je za dekana FFZG-a izabran zahvaljujući prijedlogu rektora Damira Borasa, iako nije prošao ni prvi krug glasanja u Vijeću fakulteta. Isto kao na HS, niti jedan kandidat nije dobio potrebnu dvotrećinsku većinu glasova pa je Boras predložio Vlatka Previšića. Na sljedećoj sjednici Vijeća Previšić je bio jedini kandidat za kojeg se moglo glasati. 

Stavljajući svoje odluke izglasane na Senatu Sveučilišta ispred odluka stručnih vijeća, rektor dovodi u pitanje autonomiju sastavnica zagrebačkog Sveučilišta. Koliko se, pak, u tim vijećima čuje glas studenata najbolje pokazuju prvi rezultati istraživanja portala srednja.hr na temelju kojih je uredništvo portala MZOS-u krajem rujna podnijelo zahtjev za provođenjem upravnog nadzora nad svim fakultetima u Hrvatskoj. Zahtjev za pokretanjem nadzora nad zakonitošću rada Sveučilišta u Zagrebu podnijeli su MZOS-u prošlog tjedna i Studentski zbor FFZG-a i Inicijativa članova i zamjenika Vijeća FFZG-a kako bi se ispitala pravna utemeljenost odluke Senata o raspuštanju Studentskog zbora FFZG-a čime je Vijeće fakulteta ostalo bez studentskih predstavnika.

Vršiteljem dužnosti dekana FFZG-a danas je na Senatu Sveučilišta izabran Željko Holjevac, nakon što je Plenum fakulteta najavio blokadu ako Previšić danas ne bude smijenjen ili sam ne podnese ostavku. Najavili su i da će tražiti ostavku rektora Borasa ne bude li on u stanju osigurati neometano funkcioniranje FFZG-a, pa se na Plenumu večeras očekuje rasprava i o tom pitanju. Pojaviti bi se mogli i studenti Hrvatskih studija koji zapravo trebaju savjet od kuda uopće krenuti. Njihov je Studentski zbor nezainteresiran za potezanje pitanja radikalne promjene plana studija, a nastavnici previše uplašeni mogućom odmazdom koja prijeti i ukidanjem ovog sveučilišnog centra ucijenjenog izdavanjem dopusnice. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com