RAZGOVOR-DEAN DUDA S FILOZOFSKOG

Dekanu bi na pamet moglo pasti da ogradi fakultet bodljikavom žicom

ritn by: Ivan Kegelj | 23.09.2016.
RAZGOVOR-DEAN DUDA S FILOZOFSKOG: Dekanu bi na pamet moglo pasti da ogradi fakultet bodljikavom žicom
Na Filozofskom fakultetu nije zapamćena ovakva situacija: dekan Vlatko Previšić, čini se spreman je na sve kako bi ostao na svojoj poziciji, iako ga većina studenata i profesora tamo ne želi vidjeti. Dekan se stoga odlučio na očajnički pokušaj, želi upravljati fakultetom na silu. Pozvao je na fakultet zaštitare, naredio da se ustanova zaključa kako u njoj ne bi mogao biti održan studentski plenum, a u svemu tome, čini se, ima podršku Senata. O tome što se događa na Filozofskom fakultetu za Lupigu govori ugledni profesor Dean Duda, koji poručuje: razriješite Previšića, jer bi mu uskoro na pamet moglo pasti da kupi tenk, a fakultet ogradi bodljikavom žicom. "Gotovo sam siguran da postoji kapilarna mreža usklađenih interesa ljudi koji misle da su javne institucije tu kako bi oni mogli njima licitirati u različitim pogodbama", kaže Duda u opširnom razgovoru za Lupigu.

Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu nije zapamćena ovakva situacija: dekan Vlatko Previšić, čini se spreman je na sve kako bi ostao na svojoj poziciji, iako ga većina studenata i profesora tamo ne želi vidjeti. Dekan se stoga odlučio na očajnički pokušaj, želi upravljati fakultetom na silu. Pozvao je na fakultet zaštitare, naredio da se ustanova zaključa kako u njoj ne bi mogao biti održan studentski plenum, a u svemu tome, čini se, ima podršku Senata. O tome što se događa na Filozofskom fakultetu za Lupigu govori ugledni profesor Dean Duda, koji poručuje: razriješite Previšića, jer bi mu uskoro na pamet moglo pasti da kupi tenk, a fakultet ogradi bodljikavom žicom. 

"Previšić i društvo pucali su sebi u nogu" - Dean Duda (FOTO: Ladislav Tomičić/Lupiga.Com)

Profesore Duda, što se događa na Filozofskom fakultetu?

- Na Fakultetu se događa vrlo ozbiljna suspenzija institucionalne demokracije i gomila nelegalnih radnji koje svakim danom sve više izlaze na vidjelo, od raspuštanja Studentskog zbora, preko produžetka radnog ugovora dekanu Previšiću nakon akademske godine u kojoj je napunio sedamdeset godina života, do, eto, zaštitara koji nas čuvaju o terorizma. Uglavnom, na Filozofskom fakultetu, kao i na Sveučilištu, otvorena je, s jedne strane, Pandorina kutija nelegalnosti, dok istodobno njime pokušava vladati gola sila. Kako objasniti nenajavljeno zatvaranje knjižnice na Filozofskom u srijedu u 17.00 do četvrtka u 15.00 sati, i to usred ispitnih rokova? Nisam siguran da ljudi znaju, ta je naša knjižnica druga po veličini u zemlji nakon Nacionalne. Pa zaštitari i kamera jučer prilikom ulaska na sjednicu Vijeća. Uprava Filozofskog fakulteta, na čelu sa dekanom, svakoga nas dana bar jednom rastuži tako što si sami, kako se to obično zna reći, pucaju u nogu.

Zašto dekan to radi? Samo zbog namjere da spoji Filozofski fakultet sa Katoličko-bogoslovnim fakultetom ili je sad u pitanju goli inat i očajnički pokušaj da se zadrži pozicija?

- Dulja je to priča. Prvotni ugovor sa KBF-om prošao je ispod demokratskog radara i kad se uvidjelo o čemu se radi pokrenula se procedura koja je brutalno zaobiđena zato što je netko imao izravan interes. Javna institucija ne može biti ulog za nečiji probitak, javnu instituciju ne možete preveslati tek tako, njezine studente gotovo nikako. Tu je bio prvi udarac.

PROTIV ČEGA SE BORE STUDENTI FILOZOFSKOG: Bog u crkvu, znanost na fakultete

PROFESORI PODRŽALI STUDENTE I SRUŠILI VIJEĆE: Dekanu bi sada ostavka bila jedini razuman potez

Zatečeni jasnim odgovorom, protagonisti su počeli gubiti kompas i počeli srljati iz greške u grešku. Koji su razlozi za ovakvo dekanovo ponašanje meni je teško odgonetnuti. Rekao bih da se radi o očevidnom demokratskom deficitu nekog tko ne razumije kako funkcionira institucija, kako djeluju njezina tijela i zašto uopće postoji Statut Filozofskog fakulteta. Dakle, s nekim tko raspolaže demokratskim deficitom i stoga proizvodi nelegalnosti na svim razinama teško je ući u neki oblik pristojnog razgovora. Vidjelo se to u jučerašnjem "Otvorenom", na žalost. Vrijeme je da se ova tužna epizoda zaključi jer Statut Sveučilišta to omogućuje. Laki je malo nervozan.

Ima li dekan neku vrstu političke podrške ili se njegovi posljednji potezi slučajno poklapaju s okončanjem izbora i pobjedom demokršćanske opcije, sklone razumijevanju želja obrazovnih ustanova kao što je Katoličko-bogoslovni fakultet?

- Ne znam i ne zanima me postoji li politički back up, ali sam gotovo siguran da postoji kapilarna mreža usklađenih interesa ljudi koji misle da su javne institucije tu kako bi oni mogli njima licitirati u različitim pogodbama. Karijerne ambicije ih vode prema vrhu, pa misle da su dobili vlast kad su dobili upravljačke pozicije. Dakle, misle da su dobili i institucije u privatno vlasništvo i da mogu time trgovati. Institucije treba čuvati, rekli su mudriji od mene.

"Hoće li Previšić kupiti tenk?" (FOTO: Ladislav Tomičić/Lupiga.Com)

Spada li i rektor Sveučilišta Damir Boras u tu mrežu?

- Rektor je dosta blizu, a šutnja i neki postupci čine ga još bližim. Nisam primijetio da je Boras svih ovih mjeseci, dok traje kriza upravljanja Filozofskim fakultetom, bilo kojim činom pokušao racionalno razmotriti stvar. Je li rekao dekanu nešto poput: jedna ti je prodekanica dala ostavku, drugu ignoriraš, misliš da se tako može upravljati Filozofskim fakultetom? Izgleda da rektorova šutnja dovoljno govori o tome na čijoj je on strani. Ono je što podnio Senatu kao razlog raspuštanja Studentskog zbora na Filozofskom više mi izgleda kao dimna zavjesa spašavanja dekana, nego kao zabrinutost za studentsko sudjelovanje u Vijeću. Dakle - čista manipulacija. Čini mi se da ima krive savjetnike, brutalno loše pravne savjetnike i za stanje na fakultetu posve nezainteresiran Senat, ali njegovo neoglašavanje na ovu situaciju nedvojbeno je jasan znak. Međutim, ovdje nema "lako ćemo".

Dekan Previšić angažirao je zaštitare. Ne sjećamo se da se ranije dogodila takva situacija, ali sjećamo se da se svojevremeno studentima prijetilo policijom, zbog čega se u javnosti dosta govorilo o autonomiji Sveučilišta. Iz ovog događaja proizlazi da svaki dekan može pozvati na fakultet vojsku zaštitara, a da nitko pri tome ne dovodi u pitanje povredu autonomije Sveučilišta.

- Postavlja se načelno pitanje: zašto je dekan pozvao zaštitare? Zašto su zaštitari postali vidljivi u zgradi dan nakon što je odlukom Senata suspendiran Studentski zbor Filozofskog fakulteta? Dakle, dekan je očevidno pomislio da bi ta odluka mogla izazvati određenu reakciju. Ako je u pitanju dekan koji se plaši svojih studenata, veoma lako dolazimo do zaključka da takav čovjek ne zaslužuje minimum respekta s obzirom na poziciju koju obnaša, niti zaslužuje obnašati tu funkciju. Ako je moguće tako silnički "upravljati" fakultetom, onda je bolje da ga odmah zaključamo. Da ponovimo samo osnovne teze: Vijeće bira dekana kvalificiranom većinom glasova, dakle, dekan stječe demokratsku legitimaciju za svoju funkciju. Ta mu se legitimacija demokratskom procedurom može uskratiti, što se i dogodilo, a on onda ruši legalitet tijela koje je to odlučilo tako što se jedna jedina točka jedne sjednice Vijeća, upravo ona o njegovu razrješenju, proglašava nezakonitom zbog statusa studentskih predstavnika u Vijeću, a sve ostalo, kao i godinu i pol dana rada Vijeća u takvu sastavu, jest posve legalno! Ima još, ali bolje da stanemo.

Od prve blokade fakulteta, pokazuje se da društvo Filozofski fakultet doživljava kao važnu instituciju. Zašto je on tako važan i zašto jedan plenum studenata toliko tangira fakultetske strukture da se prijeti čak i njegovom zabranom?

- Filozofski fakultet je najveći fakultet najvećeg Sveučilišta u Hrvatskoj. On ima dugovječnu tradiciju svog ponašanja u određenim političkim prilikama. Na Filozofskom fakultetu ne postoji oktroiranost stajališta koja se moraju zastupati, niti postoji mogućnost da se manipulira studentima i profesorima. Logično da je Filozofski fakultet od prijelomne točke njegove političke i javne vidljivosti u novije vrijeme, dakle od blokade 2009. godine, još jednom došao u žižu javnosti, zbog toga što su njegove poruke, odnosno poruke studenata Filozofskog fakulteta uvijek nedvojbeno stale u obranu sekularnosti, javnog interesa, besplatnog obrazovanja, republike u krajnjoj liniji. S druge strane, logično je da su studenti i profesori Filozofskog fakulteta nešto osjetljiviji od velikog dijela uspavane akademije, da reagiraju na neke procese koji se događaju u društvu, jer je to društvo zapravo predmet njihova neposrednog interesa. Filozofski fakultet ima zapaženo mjesto u kreiranju kriterija procjene o funkcioniranju javnih institucija, a to prvenstveno ima zahvaljujući radu svojih studenata i nastavnika. Filozofski je barometar nekih smjerova u društvu, to je bio oduvijek i mislim da se to pokazuje i u ovim trenucima.

"Desnica o Filozofskom uglavnom priča besmislice" (FOTO: Ladislav Tomičić/Lupiga.Com)

Ekstremna desnica već godinama Filozofski fakultet pokušava staviti na glas antidržavne institucije.

- U aranžmanu otpadnih voda koje umivaju desnicu uvijek imate nekoliko više-manje uvriježenih stereotipa, kojima je cilj onemogućiti svaki oblik drugačijeg razmišljanja. To je vrlo jasno. Rade se popisi profesora ovog fakulteta, a da se među deset imena može pronaći svega jedan koji tu doista radi, broji se i ovo i ono... Ukratko: hrpa besmislica. Desnica u Hrvatskoj pokazuje zastrašujuću razinu intelektualne potkapacitiranosti, sve što ona može reći stane u sms od 20 znakova.

Međutim, nije ovdje u pitanju samo ekstremna desnica. Tu je i liberalni diskurs koji nam isporučuju "ugledni" hrvatski internet portali, a prema kojem na Filozofskom fakultetu takozvani uhljebi odgajaju sebi slične, kadrove koji ničim ne doprinose boljitku društva, jer se ne mogu uklopiti u mokre snove o proizvodnji i izvozu.

- To su refreni koji se čuju dugi niz godina. Najfriški je onaj karikaturalni vaučer od priloga jednog od džuboks-kolumnista na Indexu. U pitanju je žal "brzog kapitalizma", jer se promjene kakve se priželjkuju na tim adresama ne događaju dovoljno brzo. Mokri snovi o tome kako bi kapitalistička Hrvatska trebala izgledati ne trpe nikakve kontraargumente, jer oni sve već unaprijed znaju, samo kad bi ih se saslušalo. U slučaju kad se izloži kontraargument, pojavljuju se floskule o kojima govorite. Filozofski fakultet je odgovorna institucija koja počiva na radu njegovih nastavnika i studenata. Tu postoje verificirani programi studija i tip znanja koji se naprosto mora posredovati u skladu s onim što u tim verificiranim programima piše. Ako popišete broj studija na primjer ekonomije, što javnih što privatnih, možemo li razgovarati o zapošljivosti njihovih studenata? Jesu li i oni na svim svojim studijima napravili idealan program koji odgovara potrebama tržišta radne snage ili nešto da bi se njihove studente moglo odmah zapošljavati? Kad god imate pokušaj da se stisnu javne institucije, da se smanji broj zaposlenih u njima, da se ospori bilo kakva činjenica koja gradi javnu sferu ne nešto smisleniji način, uvijek imate isti tip priglupog refrena. Čini mi se da je sada zapravo na djelu neki oblik laganog zatišja, s obzirom da su takva stajališta o Filozofskom fakultetu ili obrazovnom sistemu uopće bila prije koju godinu puno glasnija. Međutim, vidjelo se da su to prazni argumenti.

"A što je sa zapošljivošću studenata ekonomije?" (FOTO: Ladislav Tomičić/Lupiga.Com)

Dekan Previšić u svom prvom javnom istupu nakon raspuštanja Studentskog zbora poručuje da na Filozofskom fakultetu nema mjesta za politiku. Jeste li to doživjeli kao poruku studentima ili se ona odnosila i na vas, profesore?

- U bilo kojem našem istupu nije bilo niti jedne političke kvalifikacije. Mi smo u ovome procesu djelovali jedino onako kako nalažu službeni dokumenti Filozofskog fakulteta i Sveučilišta. Dakle, tražili smo da se radi po statutima ovih ustanovama. Mi smo, rekao bih, tražili samo da nam se izda račun nakon što smo na blagajni platili kupljenu robu, a na to zakonski zajamčeno pravo kao odgovor smo dobili uobičajeni politikantski šuft. Dekan je, ako se ne varam, imao nekoliko politikantskih iskaza. U jednom trenutku počeo je govoriti o tome što je to neposredna demokracija i o čemu se tu radi, onda je neka treća ruka raspisala analizu plenuma u poslanici zaposlenicima Filozofskog i u tužnom finalu sinoć u "Otvorenom" saznali smo da iza svega stoje trenutni kandidati za predsjednika jedne smušene i navodno socijaldemokratske stranke! Savršena ekspertiza! Oni borbu za legalnost i zakonito funkcioniranje institucije pokušavaju proglasiti politikantstvom, kako bi lakše manipulirali situacijom. Klasičan potez diktatora na odlasku: narod je glup, ljudi su zavedeni, iza svega stoje pojedinci, strane sile i tajne policije, i mi ćemo se braniti silom ako treba – a onda vam jednog poslijepodneva iziđu na trg i izrežu rupu na zastavi… Ovdje se radi o vrlo eksplicitnoj statutarnoj borbi za legalno funkcioniranje institucije. Nije ni u jednom trenutku spomenuto bilo što iz arsenala kojim se obično upućuje na politizaciju situacije, točnije puštanje politikantskih balona. Bi li, da nije tako, jučer na Vijeću, kad je srušen kvorum, na sjednici ostalo 23 ili 24 člana?

I što na kraju da zaključimo: smiju li se studenti na fakultetu baviti politikom?

- Svaki dnevni čin je neki oblik političkog čina barem u drugoj instanci. Vaše akcije govore o tome kako razumijete društvo i vrijednosne modele unutar njega. Teško je ne biti političan ako vam je stalo do očuvanja legalnog funkcioniranja Filozofskog fakulteta. To ne znači da se razbacujete parolama, to znači da se držite Statuta i zakonskog okvira.

"Susrećemo se s nečim što je izvan svake pameti" (FOTO: Ladislav Tomičić/Lupiga.Com)

Je li moguće zabraniti plenum i što bi ta zabrana značila?

- Njegova zabrana značila bi uništavanje najdemokratskijeg oblika studentskog očitovanja. Plenum je institucija i nije ga zabranjivao ni rektor Boras dok je bio prodekan ili dekan ovog fakulteta, nego se na njemu pojavljivao. Na plenumu je za vrijeme blokade bio i rektor Aleksa Bjeliš, koji je došao čuti ono što studenti imaju reći u tom trenutku, jer je znao što je rektorova dužnost i obaveza. Ovdje se susrećemo s nečim što je izvan svake pameti kad je u pitanju Filozofski fakultet. Dekanu plenum nije smetao kad je na njemu lobirao za svoju kandidaturu. Ja sam, nažalost, na tom plenumu bio, pa nekako pamtim tko se sve pojavio, tko se pridružio, tko je koga doveo i kako su osigurane ruke.

Kako komentirate činjenicu da je dekan zaključao fakultet, da se Plenum morao održati na otvorenom?

- Spomenuo sam već da si oni jednom dnevno sami propucaju nogu. To je, naravno, tužno, a opet nekako veseli neobuzdana kreativnost i silno uvjerenje s kojima to rade. Razrješenje, ostavka, rektorova odluka – odmah, da se kojim slučajem ne dođe na ideju da se iz sredstava Fakulteta za borbu protiv terorizma ne kupe borna kola, neki tenkić i koji metar žilet žice.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: Lupiga.Com


Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

    07.11.2024.

    Srđan Puhalo

    NEPOZNATI MEĐU NAMA: Ko su vehabije ili šta znate o bosanskohercegovačkim selefijama?

  2. NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

    03.11.2024.

    Brano Mandić

    NADISTORIJSKI PUTOKAZ: U šta gleda Antonija Čeč?

  3. BURE BARUTA: Bujica

    18.10.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Bujica

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije