Sanela Halilović – Sassja, autorica albuma „Taktički praktično“ iz prošle godine s prvim je singlom 'Clash', zavrtjela blizu milijun i pol pregleda na Jubitou. Prvu ženu FM Jam kolektiva iz Tuzle, krasi mladenački angst, stilski podsjeća na Frenkieja, a koliko joj leži PMS-rimovanje jamajčanskih diva Lady Saw i Tanye Stephens koje se zalijepilo za štikle kolegicama Sajsi i Mimi Mercedes, valja tek čuti. O fenomenu Sassje porazgovarali smo s Edom Maajkom i Frenkijem, koji je poznaju od njenih glazbenih početaka te objašnjavaju kako je Tuzla specifična. „Kad se kališ pred tamošnjom publikom koja je jako zahtjevna baš u tom žanru, onda k'o da si završio neki nepostojeći fakultet MC ili bass-izvođača“, kaže Edo. Istovremeno sama Sassja reći će nam ovo: „Vozim se busom na svirku, ne daju mi da pređem hrvatsku granicu jer imam pasoš BiH, a evo – jedan gazda već pet mjeseci razvlači dug od 150 eura“.

Većom kontrolom sustava, koju je kao jednu od glavnih reformi istaknuo ministar zdravlja Dario Nakić, teško da će se povećati usluge zdravstvenog sustava, i vrlo je vjerojatno da će to dovesti do rasta korupcije u zdravstvu. Očito je da dosadašnje stanje u zdravstvu, koje je dovelo do toga da je korupcija prisutna, vodi do neravnopravnog tretmana među građanima. Famozne liste čekanja, slaba horizontalna povezanost zdravstvenog sustava u kojem se ne poštuje načelo supsidijarnosti, rezultira boljim položajem privatnog sektora u zdravstvu i privatnih izdvajanja, koji počesto znaju preći korupciju. Ljudi naravno, imaju potrebu da svoje zdravstvene probleme, rješavaju čim prije, čemu se sustav odupire. Situacija je jasna – najbolje je biti zdrav i ulagati u svoje zdravlje, jer ukoliko obolite teško da će vam bolesni zdravstveni sustav, bez privatnog poticaja biti od veće koristi.

Prava je istina, da u nas ima ljudi koji znaju i hoće, ali nažalost ne mogu, jer ih razni mediokriteti ometaju i onemogućavaju, u svemu što bi državu i društvo izvuklo iz duboke rupe u koju su nas doveli, u ovih četvrt vijeka, svi oni koji su sebe, svoje osobne i stranačke interese, stavili ispred svega drugog. Krajnji je čas da se uozbiljimo, stavimo glave na kup, odredimo prioritete, pustimo, najbolje, izvrsne, iskrene, odgovorne, dobronamjerne, poštene ljude i vrsne stručnjake, da nas vode, da upravljaju državom, da provode reforme i da nas izvuku iz duboke rupe, smrdljive močvare, jada, bijede, depresije, da pokrenu pozitivne tijekove i trendove kako ne bismo bili na rubu egzistencije i srama, uslijed kolopleta nepotizma, korupcije, primitivizma, lažnog domoljublja, velikog hrvatstva, političkog sljepila i zaplotnjaštva, što u zadnje vrijeme doživljava svoj procvat, širi se poput kuge i kolere, zagađuje prostor i ubija svaku nadu.

„Druge zemlje kad su reforme školstva u pitanju trče maraton, a naša utrku na 100 metara s preponama i uvijek se zaplićemo i padamo na istoj – na politici. Reforma školstva je proces koji traje godinama, kroz više od jednog političkog mandata u svakom slučaju, pa ako ne postoji jasna politika i mogućnost dogovora među najvećim političkim strankama tada se događa da riječ preuzimaju političke i interesne skupine“, rekao je Boris Jokić, voditelj ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme obrazovanja, objavljujući kako od resornog ministarstva traže svoje razrješenje. Jokić je tek na višekratno ustrajanje novinara da imenuje skupine koje proziva rekao kako se radi o određenim saborskim zastupnicima i djelu akademske zajednice koji se bunio i protiv svake druge reforme školstva do sad.

Njemačku političku scenu posljednjih mjeseci potresa uspon Alternative za Njemačku (AfD), antiimigrantske, dijelom i desnoradikalne partije koja je na pokrajinskim izborima – uvelike percipiranim kao referendum o kancelarkinoj izbjegličkoj politici – ostvarila značajne rezultate. Lupigini sugovornici slažu se da je središnje pitanje, koje je bitno oblikovalo političke rasprave u zemlji od proteklog ljeta – pitanje izbjeglica. No, opasan uspon nacional-popupulističke, dijelom rasističke desnice posljedica je, ne samo dolaska izbjeglica, nego i dugotrajnih promjena u njemačkom društvu i politici. Unatoč nezadovoljstvu, unutar CDU-a ne postoji alternativa Merkel. Koliko je njena pozicija oslabljena odlukom da otvori granice i je li ikada postojala stvarna šansa da izbije pobuna protiv nje? I je li ta odluka, praćena emotivnim istupima, znak da je racionalna političarka, po prvi puta povukla potez iz svjetonazorskog uvjerenja?

Organizatori subotnjeg „Hoda za život“, među kojima je i udruga „U ime obitelji“, pohvalili su se da je u njihovoj povorci sudjelovalo preko 15.000 osoba, pozivajući se na službene procjene policije. Međutim, pokazalo se da se radi o poprilično standardnoj manipulaciji. Točnije, radi se o laži. I to, s obzirom da su se javno pozvali na službene procjene policije, svjesnoj laži. Lupiga je policiji jučer poslala službeni upit, zanimajući se za broj okupljenih tijekom „Hoda za život“. „Prema našim procjenama u subotu 21. svibnja u 'Hodu za život' sudjelovalo je oko 7.000 osoba“, odgovor je koji smo dobili u Policijskoj upravi zagrebačkoj. S obzirom da se, dakle, radi o službenoj i provjerenoj brojci, postavlja se pitanje kako to da su se organizatori manifestacije pozivali također na policijsku procjenu, uveličavajući broj sudionika za više nego dvostruko, ali i koliko im se može vjerovati pri svakom iznošenju nekih „podataka“ i „argumenata“.