Posljednja večer 56. Međunarodnog kazališnog festivala MESS, jednog od tri najrenomiranija internacionalna teatarska festivala u regiji, uz beogradski BITEF i zagrebački Festival svjetskog teatra, ostavila je, nažalost, gorak i trpki okus kod svih što su ga pratili i posjećuju ga već godinama – ne zbog razloga što zadiru u prirodu kazališnog čina, već zbog događaja koji su po ko zna koji put, u ovom podneblju, osvijetlili pravo stanje stvari kada je riječ o odnosu demokratskih, slobodoljubivih i kreativnih snaga spram konzervativne, uskogrudne i desničarske struje, ovdje i danas.

Dok bi se večeras na Tekstilno-tehnološkom fakultetu (TTF) trebao održati 2. Plenum jer na zahtjeve studenata oglušila se i Uprava fakulteta i Sveučilište, dan kasnije, u utorak, održat će se i 212. Plenum Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG) na kojem će se raspravljati o mogućim scenarijima ako bi v.d. dekana Željko Holjevac nastavio bespogovorno izvršavati direktive iz rektorata na štetu cijelog fakulteta. Na Facebooku je u međuvremenu oformljena grupa "Podrška studentima: Ostavka rektora Borasa", a da se studenti protive rektoru koji bolje od njih zna što je za njih najbolje, ne treba čuditi. Ne treba čuditi ni činjenica da se u pobuni protiv dokidanja institucionalne demokracije na zagrebačkom Sveučilištu najjasnije čuje njihov glas kad se na fakultetima kadrovira iz rektorata pa niti jedan djelatnik fakulteta nije zaštićen od moguće odmazde.

Nastaviti stopama razriješenog dekana Vlatka Previšića očigledno je plan i program vršitelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta u Zagrebu (FFZG) Željka Holjevca. Na sjednicu Vijeća FFZG-a ponovo nisu pozvani predstavnici studenata, a dio profesora u radu takvog krnjeg tijela ponovo nije željelo sudjelovati jer ga ne smatra legalnim. Tako je, zbog nedostatka kvoruma, otkazana prva sjednica Fakultetskog vijeća u novoj akademskoj godini, i prva koju je sazvao novoimenovani, od rektora Damira Borasa i Senata Sveučilišta postavljeni vršitelj dužnosti dekana. „Kriza upravljanja na našem fakultetu i dalje traje, unatoč nadama da će se nakon smjene dekana Previšića situacija smiriti“, stoji u tekstu što su ga na sjednici Vijeća pročitali članovi Inicijative Vijeća FFZG-a.

Demokratska konkurencija, ta konzervativna desnica ne miruje. Naprotiv, sustavno rade na jačanju svog utjecaja, na povećanju kapitala kojim raspolažu i na ostvarenju svojih ciljeva. Ajde za početak da se prestanemo čuditi i zgražati. U prirodi sustava predstavničke demokracije je da postoji konkurencija, a u prirodi konzervativizam je i ta prednost koju imaju, lakše postižu efikasnost jer prihvaćaju autoritete. Ali ne mora biti da progresivni dio društva nikako nije u stanju uspostaviti lanac od građanina do onog njegova sugrađanina koji je u političkom vrhu države i društva. Međusobna podrška neće umanjiti individualnost nijednoga od te dvojice, suradnja neće umanjiti vizionarstvo onoga što je u političkom vrhu niti sposobnost i pravo na kritički odmak onoga koji je “samo” nositelj suvereniteta - građanina. Sramota je samo imati hrabrosti za nekoga komentirati da je debela i ogavna, ali se strašno plašiti preuzimanja osobne odgovornosti.

Strip “Madaya Mom” temelji se na stvarnoj ženi koja je s obitelji zarobljena u Madayai, gradiću nedaleko Damaska koji je pod opsadom od srpnja prošle godine i mijenja samu ideju o tome što super heroj može i treba biti. Svakodnevna realnost s kojom se "Madaya Mom" suočava nezamisliva je. Novinarka ABC-a, Rym Montaz počela je razmjenjivati poruke sa Sirijkom u siječnju ove godine kad su svijet zaprepastile fotografije izgladnjelih ljudi i pothranjene djece. Ilustrator je hrvatski strip crtač Dalibor Talajić, a priča donosi izravne citate žene koja je prestala jesti da bi sačuvala hranu za obitelj u gradu što ga nazivaju „zatvorom na otvorenom“ i u kojem su tisuće njezinih sugrađana već umrle od gladi. "Moja su djeca gladna ali kad jedu razbole se, (...) njihova tijela više ne mogu probaviti i apsorbirati hranu nakon što su tako dugo gladovali", rečenica je kojom počinje strip.

Prilično nezapaženo u medijskom je prostoru - i to ne samo u Hrvatskoj - prošao prijedlog Direktive o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu, kojeg je 14. rujna predstavila Europska komisija. Izostanak javne rasprave dodatno zabrinjava kad se u obzir uzme činjenica da bi usvajanje ovog zakonskog prijedloga od strane Europskog parlamenta značilo gotovo potpuno ukidanje slobodne razmjene informacija putem interneta na čitavom teritoriju Europske unije. Dva su razloga zbog kojih malo tko govori i piše o namjeri Europske komisije da Europljanima znatno ograniči područje internetskih sloboda. "Web bez linkova je kao svijet bez cesta. Linkovi nam omogućuju pristup najvećoj kolekciji ljudskih znanja i iskustava koje je svijet ikad vidio samo jednim klikom", poručuju iz pokreta otpora ovom prijedlogu kojim bi profitirale samo najveći medijski konzorciji.