„Danas treba doći na Markov trg u obranu obrazovanja i naše budućnosti. Trebamo pokazati da ne odustajemo i da smo spremni boriti se protiv onih koji nam pokušavaju oduzeti dah slobode“; „Zato jer političke elite trebaju prestati ignorirati građane, a obrazovanje postati strateški interes“; „Trebamo se okupiti da pokažemo ovoj i svim drugim vlastima da ignoriranje 50.000 građana ne može proći lišo“, samo su neki od odgovora ljudi uključenih u inicijativu Hrvatska može bolje, na pitanje koje smo im postavili – zašto bi trebalo danas u 18 sati biti na Markovom trgu, iako postoje vrlo izgledne šanse da će aktualna vlada do 18 sati pasti. Do Markovog trga osiguran je pristup Ćirilmetodskom ulicom pa tko želi biti na trgu gdje je broj prosvjednika ograničen treba krenuti na vrijeme. Bude li odaziv veći, prosvjednici će biti zaustavljeni u okolnim ulicama, ali nipošto isključeni iz prosvjeda, obećavaju iz inicijative Hrvatska može bolje – bez vas.

Malo je ljudi došlo prosvjedovati ove srijede u ograđenom prostoru na Markovom trgu. Skupilo ih se stotinjak. A prosvjed je organizirala Radnička fronta, nazvavši ga "Karamarko odlazi". Usporedbe radi, Facebook stranicu iste te Radničke fronte "lajkalo" je 16.000 ljudi. Čak i ta nekolicina počela se razilaziti u trenutku kad je Marko Milošević iz Radničke fronte koji je vodio skup, najavio da smo stigli do polovice programa u kojem je bilo govora dovoljno za ispisati pola reporterskog bloka. Tad već bivšem prvom potpredsjedniku Vlade poručilo se kako je neprihvatljivo da samo prijeđe preko Trga iz jedne u drugu zgradu. „Trebalo bi ga odvesti u Remetinec gdje mu je mjesto!“; „Tražimo odlazak kompletne lopovske bande!“, uzvikivalo se na Markovu trgu. Govornici su s malene pozornice koja je Vladi okrenula leđa pokušali pobrojati sve probleme zbog kojih smatraju da bi ova vlast građanima trebala položiti mandate.

„Ja sam rođena u kući gdje nitko nije čitao, znači nije bilo knjiga kod nas da se čita i kad ja uzmem nešto da pročitam ja sam već drugačija. I onda nije meni mama govorila svaki dan ajde u školu, nego zašto moraš svaki dan u školu“, govori Selma Selman u reportaži iz serijala „Moj heroj“ koja je objavljena još prije dvije godine, ali je itekako vrijedi ponoviti. Selma je, naime, mlada romska umjetnica iz Bihaća, i prva romkinja studentica Akademije likovnih umjetnosti u Banja Luci gdje studiraju i njezina polubraća, Mersud i Ferdih. Prije toga zajedno su pohađali Srednju umjetničku školu gdje je njihov talent prepoznala nastavnica Mirza Imbrahimpašić koja ih je i poticala da nastave školovanje. „Bila je jedna novinarka i pitala te male Romkinje u mojoj mahali što bi one voljele biti kad odrastu i one su one sve rekle da bi željele da budu kao Selma. I to je mene …“, reći će Selma.

„Danas smo se vratili dva, tri ili pet koraka unazad. Danas su žene u poziciji da brane prava stečena prije 40 godina, a moguća podrška liječnika i muškaraca je neprocjenjivo značajna“, naglasio je Dubravko Lepušić, ginekolog s Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre milosrdnice na okruglom stolu o pravu na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Lepušić je upozorio i kako je liječničko „prizivanje savjesti ujutro u javnoj ustanovi, a neprizivanje popodne u privatnoj ordinaciji nedopustivo“, dok je Karolina Wieckiewicz, pravnica i aktivistkinja za seksualna i reproduktivna prava iz Poljske prepričala iskustva iz zemlje u kojoj je pobačaj zabranjen osim u iznimnim slučajevima, što je kako smo nedavno imali prilike čuti od jednog od ideologa neokonzervativnog pokreta u Hrvatskoj, Vice Batarela – ideal kojem Hrvatska treba težiti. „Nadam se da Hrvatska ne ide putem Poljske“, zaključila je.

„Bio je to miran prosvjed, vjerovali smo da će se taj glas čuti i političari su dobili priliku da poprave štetu. Kako to nisu učinili želimo im poručiti da Hrvatska može bolje – bez njih. Baš na Markovom trgu gdje će nas ovoga puta možda i čuti“, poručila je danas inicijativa Hrvatska može bolje, pozivajući građane na novi prosvjed podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi bez uplitanja politike. U organizaciji ovog prosvjeda, koji je najavljen za četvrtak, 16. lipnja, u 18 sati na Markovom trgu, neće sudjelovati sindikati koji smatraju kako je ovo politički suviše osjetljiv trenutak i ne bi željeli izazivati podijele u članstvu. Poruka je to za elite na vlasti da stvari više nisu iste – da oni koji se igraju s obrazovanjem kao ulogom u bolju budućnost djece ne mogu vladati Hrvatskom. Poruka je to i za one koji će ih na vlasti naslijediti – da ne mogu vladati Hrvatskom bez građana.

Kako je Lupiga i pisala u petak, HRT ukida „Treću povijest“, mozaičku povijesno znanstvenu emisiju koja se od početaka emitira na Trećem programu HTV-a. Tako je odlučio vršitelj dužnosti glavnog urednika tog programa Krešimir Čokolić, stoji u odgovoru što ga je HRT poslao na Lupigin upit o razlozima ukidanja emisije. Na pitanje zašto se emisija ukida dobili smo odgovor prepun zanimljivih formulacija: „Programsko vodstvo smatra kako taj televizijski program u svojoj širini treba biti prepoznat kao inkluzivan zbog čega se traži novi koncept emisije o povijesti kojim bi se omogućio još cjelovitiji pregled najnovijih dosega svjetske i hrvatske historiografije te proširio krug povjesničara koji se predstavljaju gledateljima i cjelokupnoj javnosti. Novi koncept emisije svakako bi trebao ostati otvoren i svim povjesničarima koji su se dosad pojavljivali i predstavljali u okviru emisije Treća povijest”.