Izgradnja crkve u parku na Savici stala je na put realizaciji puno ambicioznijeg građevinskog pothvata. Iza cijele priče zapravo stoji izuzetno vrijedno zemljište na sasvim drugom kraju grada. Radi se o parceli tvrtke Taksi-remont u Žajinoj ulici gdje su predviđene sportsko-rekreacijske površine, visokogradnja i uređenje tog prostora, a sve od „visokog gradskog značaja“. No, planove kvari župa Sv. Marka Evanđeliste koja je podnijela zahtjev za povrat tog zemljišta i blokirala svako raspolaganje njime do okončanja postupka. Stoga je Grad ušao u zamjenu zemljišta, u koje je uključeno i sporno zemljište na Savici, a kako bi Crkvu udobrovoljio da odustane od povrata zemljišta u Žajinoj. Zanimljivo u nadzornom odboru Taksi-remonta sjede poznati zagrebački zlatar i donator Bandićevih kampanja Petar Franja, vlasnik velikog broja atraktivnih nekretnina u centru Zagreba Marijan Medvidović i sin Hrvoja Petrača, Nikola Petrač, koji je i predsjednik NO-a.

Tvornica duhana Zagreb prva je u bivšoj Jugoslaviji imala tvrdo pakiranje cigareta. Tek što je 1971. godine završilo Hrvatsko proljeće, TDZ je izbacila na tržište cigarete "Croatia filter", u tvrdoj kutiji u bojama hrvatske trobojnice. Prvi su licencno proizvodili luksuzne zapadne cigarete – Dunhill. Mladež širom tadašnje države bila je luda za "Filterom 160". Danas TDZ više ne postoji. Konkurentska Tvornica duhana Rovinj (TDR) došla je do većinskog paketa dionica još 1998. godine, i samo osam godina kasnije proizvodnja u Zagrebu je ugašena, a neke marke cigareta nastavile su se proizvoditi u TDR-ovom pogonu u istarskom Kanfanaru. Kraj proizvodnje bio je mučan, jer se 36 od oko 240 radnika nije nikako mirilo s izborom preseljenja u Kanfanar, ili gubitka radnog mjesta uz otpremninu, pa su se u kasno proljeće 2006. godine zabarikadirali u sjedištu tvornice u Jagićevoj ulici. I popušili smo svoje. Ubuduće ćemo pušit tuđe.

Više od 300 sveučilišta došlo je u Hrvatsku, na Europske sveučilišne igre, sa svojim reprezentacijama natjecati se u dvadeset i jednom sportu. Europske sveučilišne igre (ESI) ipak nemaju tako dugu tradiciju kao Univerzijada kojoj je Zagreb bio domaćin 1987. godine. I na službenoj stranici Igara spominje se i Univerzijada – kao „najznačajniji sportski događaj u povijesti Hrvatske koji je donio infrastrukturnu renesansu u glavni grad Hrvatske". Uoči Univerzijade 1987. godine otvoren je Košarkaški centar Dražen Petrović, uređen je Jarun, sagrađen novi bazen Mladosti na Savi, uređen glavni zagrebački trg s Manduševcem, sagrađen je novi autobusni kolodvor, a i tramvajske tračnice stigle su do Novog Zagreba - spomenimo se samo nekih tekovina. Svečana ceremonija otvaranja trajala je satima, samo mimohod sportaša iz 121 zemlje protegnuo se na gotovo sat vremena.

Dok cijeli svijet luduje u potrazi za Pokemonima podjarujući zabludu kako sve računalne igre izazivaju ovisnost i štetne su, naročito za djecu, Lupiga je pronašla dokaze koji govore suprotno. Ovdje ćete pronaći igrice zahvaljujući kojima možete naučiti programirati. Programiranje je već danas iznimno tražena vještina, a u ne tako dalekoj budućnosti možemo očekivati kako će pisanje koda postati novi standard pismenosti. To mora zvučati zastrašujuće generaciji koja je napustila školske klupe, no neprofitna organizacija Code.org izrasla je na ideji kako treba razbiti predrasude o programiranju kao silno kompliciranoj nauci. Iza svega stoje braća Hadi i Ali Partovi, "poslovni anđeli", čiji je cilj da računalnu znanost približe i onoj djeci koja o tome ne uče dovoljno u školi, ali i ženama jer su recentna globalna istraživanja pokazala kako se vrlo mali broj njih odlučuje za programiranje.

ISIS je simptom, terminalna faza bolesti koju svijet ne može ili se ne usuđuje liječiti. Alžirski pisac Kemal Daoud daje slijedeću dijagnozu: „ISIS ima majku: invaziju Iraka. Ali isto tako ima oca: Saudijsku Arabiju i njen religijsko-industrijski kompleks.“ Riječ je o globalnoj mreži radikalnih džamija, imama, vjerskih škola (medresa), medija i nevladinih organizacija. Osim nafte, to je najvažniji izvozni proizvod lažnog saveznika u „ratu protiv terorizma“. Ne treba posebno napominjati da ogromna većina muslimana nisu simpatizeri ISIS-a, dapače, da preziru ovu tvorevinu kao i svi ostali, te da su sami najveće žrtve njenog terora. Ali da bi zaista shvatili fenomen islamofašizma, moramo se otarasiti predrasuda o religiji kao paravanu, pukoj formi koja prikriva neki skriveni materijalni interes ili bunt ugroženih i obespravljenih. Ideje imaju moć same po sebi.

Zašto udar u noći s petka na subotu nije uspio, za razliku od tri turska vojna puča u prošlom stoljeću (ako ne računamo vojno prisiljavanje na ostavku premijera Necmettina Erbakana 1997. godine), puča u kojem se vojska uvijek postavljala kao zaštitnik ugroženog kemalizma? Razlozi su, vjerojatno, brojni i saznavat će se idućih sati i dana, ali jedan je na prvi pogled očigledan: internet i suvremena komunikacijska tehnologija. Kad je u svibnju 1960. godine general Cemal Gürsel pokrenuo oružano preuzimanje vlasti, premijer Adnan Menderes nije raspolagao mogućnošću da se obrati svojim pristašama porukom ohrabrenja i otpora: Erdogan je imao tu tehnološku mogućnost i on ju je iskoristio, unatoč tome što ne skriva prezir prema internetu i društvenim mrežama. Je li tehnologija pritom spasila i demokraciju, a ako jest, kakvu demokraciju i kakav svijet, e to su pitanja za neki drugi i drukčiji članak.