U Hrvatskoj trenutno radi 27 socijalnih samoposluga, a potrebe su daleko veće od toga. Takve samoposluge ne mogu nahraniti gladne, ali pomoć koju ondje dobiju socijalno ugrožene osobe može doprinijeti da gladi u njihovim obiteljima ipak ima manje. „Ovakve udruge pomažu se na kapaljku. Najgore je kada netko u vlasti misli da socijalne samoposluge iskorjenjuju siromaštvo. Ne, mi to ne radimo. Mehanizme za to posjeduje država“, ističe naš sugovornik, Robert Krešić, volonter iz udruge „Dar dobrote“ iz Našica koji kaže da neki i zloupotrebljavaju ovaj sustav, pa pojedinci u socijalnu samoposlugu dolaze skupim automobilima ili taksijem. Irena Rajšić iz udruge „Duga“, koja je organizirala socijalnu samoposlugu u Vukovaru, dodat će nam kako najviše doniraju mali ljudi velikog srca, a primijetit će i kako se proizvođači i distributeri hrane još nisu uključili u projekte socijalnih samoposluga.

Kuga, Drugi svjetski rat, industrijska revolucija, moderna medicina – veliki događaji imali su izniman utjecaj na populaciju čovječanstva koja se u ovom trenutku procjenjuje na 7.464.316.000 ljudi, a prema aktualnim trendovima do kraja ovog stoljeća mogla bi dostići i 11 milijardi. Svaka osoba tijekom samo ove godine potrošila je 1,2 milijarde litara vode i generirala gotovo 4,5 tone karbon dioksida i ako ne pronađemo dovoljno učinkoviti način za generiranje struje, proizvodnju hrane i kretanje planetom, bolje nam je pripremiti se za gadan šok u trenutku kad se rodi 11.000.000.000-ti stanovnik Zemlje, navodi se u članku koji predstavlja video američkog prirodoslovnog muzeja American Museum of Natural History - timelaps ilustraciju kako su se ljudi razmnožavali i naseljavali Zemlju posljednjih 200.000 godina.

Prigovor je inicijalno polučio rezultate, jer je utvrđeno kako javni bilježnik nije imao pravo na ono što je napravio - no evo, deceniju kasnije prigovor je ipak odbačen. Proces i dalje traje samo zato što je davno pokrenut, a nije do sada bio riješen, a ne po inzistiranju Ane Magaš. I dalje: Ana Magaš je u međuvremenu odselila iz zemlje i odrekla se napismeno svega: ona ne želi stan i ne želi razgovarati s novinarima. Ali neke otužne izlike za tu profesiju to svejedno ne sprječava u žurbi da uzmu učešće u malograđanskoj potjeri, lažno prikazujući stvar kao da se radi o materijalističkom i općem pokvarenjaštvu jedne nikakve majke, koja je spremna iz čista mira podnositi i "tužbu protiv vlastitog sina", samo da bi se dokopala polovice tuđe imovine (muževe, ne svoje - jer, razumije se, i njena polovica imovine je također muževa!).

„Najgore je kad ti se prijetnje šalju preko prijatelja i bliskih ljudi pa te oni upozoravaju da paziš“, kaže u razgovoru za Lupigu novinar Dušan Miljuš, koji je na svojoj koži osjetio kako to izgleda kada se prijetnje ostvare. Miljuš je brutalno pretučen u proljeće 2008. godine, a do današnjeg dana nisu otkriveni napadači, a kamoli njihovi nalogodavci. To je samo jedan od slučajeva napada na novinare, koji su svakodnevno u Hrvatskoj izloženi prijetnjama i govoru mržnje. Prema podacima koje je nedavno objavila Kuća ljudskih prava, tijekom prošle i ove godine zabilježeno je ukupno 75 slučajeva fizičkih i verbalnih napada, prijetnji i vanjskih pritisaka na novinare. Prema bazi podataka napada na novinare u regiji koju je nedavno pokrenulo Hrvatsko novinarsko društvo (HND) lani i ove godine prijavljeno je ukupno deset napada i prijetnji. Javnost se na takve situacije uglavnom ni ne obazire.

Zbog viška glasačkih listića u kutiji, izbori za Studentski zbor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu su obustavljeni, objavila je lista "Filozofski je naš", a onda nam je isto potvrđeno i iz Inicijative članova Fakultetskog vijeća Filozofskog fakulteta. Naime, pronađena su tri listića više od broja evidentiranih glasača, čime su izbori, premda održavani pod budnim (?) okom promatrača - nevažeći. "Kad se jednom otvori prostor nelegalnosti, što je u ovom slučaju bilo s raspuštanjem Studentskog zbora Filozofskog fakulteta u uzaludnoj akciji spašavanja bivšeg dekana Previšića, nemoguće je prošvercati se u zonu legalnosti. Rektorat i oktroirana uprava Filozofskog fakulteta skrojili su izborna povjerenstva po vlastitoj mjeri logikom institucionalnog nasilja, izabravši u izborna tijela svoje pouzdanike. Čak ni u tako strogo kontroliranim uvjetima nisu uspjeli ostvariti privid legalnosti, nego je rezultat još jednom porazan i nelegalan", navode profesori iz Inicijative.

Danas je 24. studeni, dan kada je velika ptica raširenih krila, prije točno dvadeset i pet godina, odnijela Freddiea Mercuryja na drugu stranu rijeke. Ovaj tekst je sjećanje na njega, njegovu glazbu i njegov Queen. Jesen je, 1991. godine. „Ovo je moj posljednji intervju“, izgovara u mikrofon. "Ja sam čovjek ekstrema, uhvatit ćeš me u trenucima kada sam nepobjedivo jak ili pak mekan i ranjiv, skoro kao dijete. Ja sam čovjek, moglo bi se reći - nepolovičnih stvari. Na bini igram ulogu iz pjesme, ali kad promijenim kostim, tad sam netko drugi. Kroz umjetnost neću promijeniti svijet, ali u životu je najvažnije biti sretan. Moja muzika je važna, to je moj život, ali da nisam pisao pjesme koje su ljudi voljeli i rado slušali, rekao bih glazbi zbogom i bavio se striptizom ili nečim drugim". Tad se nasmijao, zahvalio i otišao sa pozornice.