Pippo Delbono intrigantna je i kontroverzna ličnost i pojava u suvremenom europskom teatru: po vlastitim riječima anarhokomunist, po dubokom uvjerenju marksist, ali i prakticirajući budist. U kazalištu ruši ustaljene norme i konvencije, majstor je iluzije i magije na sceni, on je pjesnik - pripovjedač, šarmer i konferansje, glumac i performer u jednome, umjetnik u prerušavanju i oponašanju kojemu je ideal igra njegovih genijalaca - naturščika, to je za njega vrhunac u teatru pa tako i u umjetnosti. „Italija postaje sve rigidnija. I Hrvatska postaje sve rigidnija. To sve jače osjećam. O tome je Evanđelje“, reći će Delbono. Ta krutost, zatvorenost, isključivost, netolerantnost prema svemu onomu što nije usko tvoje, domicilno, jedino tebi razumljivo i podnošljivo, a osobito nesnošljivost prema Drugome i Drugačijem u korijenima je ove predstave, otpor tom i takvom poimanju svijeta i čovjeka ono je što je nadahnjuje i čime se hrani.

Država nije postupila mudro i spasila TEŽ, kad je imala priliku. Naime, Fond za privatizaciju prebacio je 1997. godine svoje dionice Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO), pa je HZMO koncem 1998. oglasio prodaju 59,8 posto dionica TEŽ-a. Javile su se dvije američke kompanije, General Electrics i Charles Dunn Company, ali HZMO na koncu nije prodao TEŽ nikome, a dugovi su već tada gotovo pojeli temeljni kapital tvornice od 103 milijuna kuna. Koliki je to promašaj bio, govori podatak da General Electrics, koji je još 1989. kupio mađarski Tungsram, sada u Mađarskoj ima šest tvornica rasvjetnih tijela i opreme u pet gradova, od Budimpešte do Zalaegerszega. Mnogi "stručnjaci", pa i vlasnik propalog TEŽ-a Milan Lončarić tvrdili su kako Hrvatska ne može konkurirati jeftinoj kineskoj proizvodnji žarulja. Međutim, Tungsram pod General Electricsom u Mađarskoj posluje i danas, proizvodi halogene, fluorescentne, LED i sve druge žarulje i izvozi svoje proizvode, među ostalim, i u Hrvatsku.

U kratkoj akustičnoj minijaturi snimljenoj u "kućnim uvjetima" i objavljenoj na YouTubeu frontmen Hladnog piva Mile Kekin poslao je novoj vlasti jednostavnu i jasnu poruku što misli o sveprisutnoj ustašizaciji Hrvatske: "Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, ja nisam vaš, moji su dobili četrdeset pete. Nisam vaš od glave do pete, nisam vaš cijelim tijelom, vrijeme da se ljudi sjete da je crno crno, a bijelo bijelo. Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, i serem vam se na nijanse, znam tko je pred zid vodio đake, nisu sotone punili vagone, već nečiji djedovi i bake. Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, nisam vaš, ma nek mi prijete, nisam vaš cijelim bićem, Tako ću učit’ svoje dijete da se takvom ološu ne miče! Ja nisam vaš, nisam vaš od glave do pete, ja nisam vaš, i tako ću i učiti i svoje dijete."

I bi svjetlo... Sve do 2006. godine. Tada su, naime, ugašene proizvodnje u "Tvornici električnih žarulja" (TEŽ) i tvornici svjetiljki i baterija "Croatia-baterije" u Zagrebu. Priča o TEŽ-u je arhetipska privatizacijska priča o propasti industrijskog pogona koji se mogao prilagoditi tržištu i nastaviti poslovati, ali i o izigranim radnicima i državi, te na koncu, o prodaji vrijedne imovine i bogaćenju pojedinaca. Ta tvornica je do 1991. godine svojom proizvodnjom od blizu 10 milijuna žarulja podmirivala 43 posto tržišta bivše Jugoslavije, zemlje od gotovo 24 milijuna stanovnika, a dobrim dijelom je izvozila, pojedinih godina i blizu polovice proizvodnje. Izvozio je TEŽ ne samo na Istok, kako bi netko pomislio, nego naprotiv, uglavnom u Zapadnu Europu. TEŽ-ove žarulje bile su kvalitetne, no to tvornicu i vrijedna radna mjesta nije spasilo. Danas Hrvatska godišnje uvozi žarulja u vrijednosti preko 30 milijuna eura.

Ramba Amadeusa nema potrebe previše predstavljati. Svjetski mega car desetljećima nas uveseljava, ne samo svojom glazbom, već i uvijek kontroverznim izjavama "bez dlake na jeziku". Jedan od njegovih najzanimljivijih intervjua je ovaj s početka '90-ih, gdje tada 31-godišnji Rambo za emisiju RTS-a "Rokumenti" priča o svojoj karijeri i životu. „Mislim da zauzimam veoma značajno mjesto i da sam jedan od stupova balkanske kulture što će se ispostaviti od danas do sto godina. Nadam se da će omladina 2122. godine u čitankama moći da se sretne s mojim likom i djelom dok mene budu jeli crvi“, kaže Rambo na početku svog monologa u kojem je s gledateljima podijelio svoja razmišljanja o rock'n'rollu, Johnnyju Štuliću, glazbenim utjecajima dajući i odgovor na ključno pitanje - zašto se uopće počeo baviti glazbom.

Konkretne brojke kažu slijedeće – u Prvoj HNL klubovi su u gubitku 121 milijun kuna, od čega 90 milijuna otpada na Dinamo. Istovremeno, Dinamo je u posljednjih dvadeset godina uprihodio gotovo 1,5 milijardi kuna. Klub ostvaruje i preko 20 milijuna kuna godišnje od donacija Grada Zagreba, što je dvostruko više od prihoda ostvarenog od prodaje roba i pružanja usluga. Unatoč tome Dinamo je 2014. godine isplatio 6,5 milijuna kuna donacija, a u financijskim je izvještajima zabilježeno i oko deset milijuna kuna potraživanja po zajmovima danim građanima i kućanstvima te pravnim osobama. Jedna izvrsna analiza poslovanja u domaćem nogometu kaže kako je ovaj sport prerastao iz financijski manje važne društvene aktivnosti s očitim javnim koristima u ozbiljnu gospodarsku granu sa zastupljenijim privatnim interesima.