DVIJE GODINE ZBOG 0,64 GRAMA TRAVE: Kako vas pravosuđe zgazi kad niste Kruljčev ili Olujićev sin

DVIJE GODINE ZBOG 0,64 GRAMA TRAVE: Kako vas pravosuđe zgazi kad niste Kruljčev ili Olujićev sin

Kako to izgleda kada vas uhvate sa zanemarivom količinom marihuane, supstance legalne čak i za rekreativne svrhe u sve većem broju zemalja svijeta, a otac vam nije general Mladen Kruljac ili odvjetnik Željko Olujić, već poginuli branitelj? Što znači kada ste ostavljeni na milost i nemilost hrvatskog pravosudnog sustava zbog pronalaska 0,64 grama trave, a tom je sustavu prijeko potrebno da na vašim plećima trenira strogoću i bilda statistiku u ratu protiv droge? Tko će vas zastupati pred sudom, kada preživljavate s plaćom od 3.000 kuna? Kako će vas tretirati ako tu prirodnu supstancu koristite kako se ne biste navlačili na puno ozbiljnije i teže medikamente? Tretirat će vas kao Tomislava Kulića. Njega je 2006. godine policija uhitila nakon što su mu pronašli 0,64 grama marihuane.
ONI VOLE ŽIVOTINJE: Ljubitelji Miloševića, Arkanovog kuma i kriminalaca gostuju na WMF-u u Rovinju

ONI VOLE ŽIVOTINJE: Ljubitelji Miloševića, Arkanovog kuma i kriminalaca gostuju na WMF-u u Rovinju

"Od fantomki do fondacije – Kako je najkontroverznija skupina za zaštitu životinja postala najbrže rastući pokret u regiji?", naslov je rasprave s članovima organizacije Levijatan, koja će se održati u Rovinju na blještavom 11. Weekend Media Festivalu. Za sugovornike su izabrani članovi izvršnih odbora Aleksandar Buhanac iz izvorne, srbijanske organizacije te Jasminka Herceg iz hrvatske franšize, nastale nakon popularizacije ovoga pokreta u Hrvatskoj zahvaljujući laskavim i afirmativnim medijskim izvještajima o njihovom beskompromisnom zalaganju za dobrobit životinja. U tom tonu je nastala i najava njihovog gostovanja na WMF-u. Međutim, ono što se slabije zna o Levijatanu, barem s ove strane Dunava, su krajnje problematične (propagandne) aktivnosti njihovih osnivača - u prvom redu Pavla Bihalija.
DOSTA S FALSIFIKATIMA: „Zar je i HRT prihvatila tvrdnju da su zločinci partizani?“

DOSTA S FALSIFIKATIMA: „Zar je i HRT prihvatila tvrdnju da su zločinci partizani?“

„Sramota je što se HRT na svom teletekstu od 25. kolovoza 2018. godine ispričava Hrvatskom žrtvoslovnom društvu za objavljivanje istine o dječjem ustaškom logoru u Jastrebarskom“, riječi su s kojima započinje svoje priopćenje Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH). Povod ovom reagiranju je skandalozna objava Hrvatske radiotelevizije od prošlog tjedna u kojem se ustaški dječji logor naziva Dječjim domom za ratnu siročad, dok se partizane koji su 1945. godine oslobodili preživjelu djecu i dokinuli logor, naziva napadačima te se, uz sve to, HRT na stranicama teleteksta ispričava Hrvatskom žrtvoslovnom društvu jer je prvotno objavljeno da se radilo o ustaškom, a ne partizanskom napadu. "Zar je i HRT prihvatila tvrdnju da su zločinci partizani", pitaju se u Savez antifašističkih boraca i antifašista.
MAKEDONSKA SENATORICA: "Nagrada s kojom se Petir hvali je, blago rečeno, bezvrijedna"

MAKEDONSKA SENATORICA: "Nagrada s kojom se Petir hvali je, blago rečeno, bezvrijedna"

Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, pohvalila se ovih dana kako je dobila „najviše makedonsko priznanje u svijetu“, a vijest koju je sama ona plasirala ovog tjedna u eter hrvatski su mediji prenijeli „zdravo za gotovo“, bez ikakvog propitkivanja. "Najviše svjetsko makedonsko priznanje" ili potpuno bezvrijedna plaketa? Što je to točno dobila Marijana Petir i tko je zapravo Todor Petrov, koji joj je uručio istu ovih dana, Lupiga je pokušala saznati od uglednih intelektualaca iz Makedonije. "Nagrada s kojom se gospođa Petir hvali, blago rečeno, bezvrijedna je, kao što je, uostalom, i sama organizacija koja ju je dodjeljuje. Svjetski makedonski kongres je organizacija na čijem je čelu čovjek koji je poznat po tome što je histerični i radikalni nacionalista. Nagrade ovog tipa ne govore ništa dobro o onim osobama koje bi takvu nagradu prihvatile", kaže nam Džabir Derala, voditelj CIVIL-a, makedonske nevladine udruge za ljudska prava i slobode.
ZBIGNIEW HERBERT: Pjesnik otpora koji je povijesti gledao u oči

ZBIGNIEW HERBERT: Pjesnik otpora koji je povijesti gledao u oči

Petrificirane su već kvalifikacije Herberta kao pjesnika povijesti, ironije, svjedočanstva, pjesnika koji je najveći moralni autoritet u poljskoj poeziji druge polovice 20. stoljeća. U sjeni tih epiteta, koji uostalom nisu netočni, živi pjesnik trpljenja, skepse i empatije. I pjesnik otpora. U dvjema njegovim antologijskim, paradigmatskim pjesmama što vam ih predstavljamo, na različite se načine govori o istom: krhkosti čovjeka i grubosti povijesti. Herbertov lirski subjekt nikad međutim nije nijemi svjedok jer mu je, kao i nama u stvarnom životu, dano da povijesti koja se pred njim odigrava, pogleda ravno u oči. Razlika između njegovog lirskog junaka i nas, ostalih, u tome je što Herbertov lirski subjekt uvijek podiže svoj dio tereta, pruža otpor, ne pristaje biti beznačajan, bez obzira na cijenu. I to nepristajanje ga čini lirskim junakom. Ukratko: junakom.
ANTIČKA DRAMA S PREOKRETOM: O nedodirljivim bogovima i grješnim smrtnicima

ANTIČKA DRAMA S PREOKRETOM: O nedodirljivim bogovima i grješnim smrtnicima

Krenulo se u potragu za novom ambijentalnom pozornicom i uspjelo se. Pod Mosorom, na 550 metara nadmorske visine, selo se zove Sitno Gornje, a točan lokalitet Bašća, ili Jar, udaljen je oko 40 minuta vožnje od centra Splita. S te visine pogled na Split i srednjodalmatinske otoke je čaroban, negdje uz početak predstave počinju se paliti i svjetla grada koji lagano tone u tminu, kao da iz tog mraka progovaraju tragični junaci. Vrlo vješto se koristi svaka pogodnost koju taj lokalitet pruža: pale se vatre na obližnjim brežuljcima, za potrebe predstave iskopan je i mali bazen, a voda, zemlja i vatra, ključni elementi, stalno su prisutni. Iza bazena stvorena je prava mala šuma od izgorenih i potom posječenih borova stradalih u lanjskom požaru na padinama Mosora, oni su naknadno usađeni u tegle i zloslutna su kulisa.
ZAPAŽENE INTERVENCIJE: Novo ruho jedine ženske kaznionice u Hrvatskoj

ZAPAŽENE INTERVENCIJE: Novo ruho jedine ženske kaznionice u Hrvatskoj

Jedina ženska kaznionica u Hrvatskoj, ona u Požegi, gdje zatvorske kazne služi oko 130 žena, dobila je svoje novo ruho čime je, vjerujemo, postala barem djelomično podnošljivije mjesto za one koje je sudbina odvela iza zidina i obukla ih u prepoznatljive traper hlače i košulje. Rezultat je to projekta „Uzorna Kaznionica“ u kojem su u kaznionici umjetnički intervenirale četiri domaće likovne umjetnice, Monika Meglić, Ana Ratković Sobota, Vida Meić i Melinda Šefčić, uz sugestije samih zatvorenica koje su s velikom znatiželjom su pratile svaki korak. Kako je to ispalo možete vidjeti na fotografijama. Međutim, priča tu ne staje, jer je trenutno već u pripremi i novi projekt „Revitalizacija zatvorskog prostora umjetnošću“ koji će se 2019 godine provoditi u Zatvoru u Zagrebu, čuvenom Remetincu.
„KAO NEKI STARI PARTIZAN“: Tom Waits otpjevao slavnu „Bella Ciao“

„KAO NEKI STARI PARTIZAN“: Tom Waits otpjevao slavnu „Bella Ciao“

Pune dvije godine od legendarnog Toma Waitsa nismo čuli ništa novog, a onda se ovog tjedna pojavio sa slavnom „Bella Ciao“. Talijansku narodnu pjesmu, svojevrsnu himnu talijanskih partizana i antifašista koju je prihvatio antifašistički pokret diljem svijeta, Waits je izveo s još jednim glazbenim veteranom, gitaristom i kompozitorom Marcom Ribotom. Radi se o pjesmi koja će se naći na Ribotovom novom albumu zanimljivog imena „Songs of Resistance 1948-2018“, a koji bi danas trebao biti objavljen. Kako je došlo do suradnje i kako to da je ta suradnja iznjedrila baš obradu „Bella Ciao“, objasnio je sam Ribot. „Odsvirao sam Tomu hrpu melodija, ali odmah se vezao uz ovu, čim ju je čuo. Moji talijanski prijatelji kažu da zvuči baš kao neki stari partizan“, kaže Ribot. Pjesma je objavljena na YouTubeu, a prate je snimke anti-Trump prosvjeda u Washingtonu.
POBUNA NOVINARA NA HTV-U: Vrijeme je da prestanemo biti politički plijen

POBUNA NOVINARA NA HTV-U: Vrijeme je da prestanemo biti politički plijen

Niz teških optužbi uputili su novinari Hrvatske radiotelevizije na račun svoje medijske kuće. Novinari okupljeni u Ogranku Hrvatskog novinarskog društva na HTV-u, ogranka s izuzetno velikim brojem članova, izašli su u javnost s priopćenjem u kojem navode kako su na Prisavlju učestale cenzure i kako ovaj javni servis neprestano radi na srozavanju vlastitog ugleda, a pri tom uopće ne ispunjava ulogu javnog medija. „Suodgovorni smo utoliko što radimo svoj posao u tvrtki koja uporno ustraje na rušenju vlastitog ugleda i uporno ne ispunjava svoju ulogu javnog medija, kao ozbiljnog demokratskog i civilizacijskog postignuća. To ne znači da se slažemo i da se svakodnevno ne odupiremo. Što javnost ne može, niti je mogla čuti, jer nam je zabranjeno javno govoriti. Ako to učinimo, izgubit ćemo posao do kojeg nam je stalo“, stoji u priopćenju Ogranka HND-a na HTV-u koje će zasigurno izazvati poprilične turbulencije na Prisavlju.
DOBRI SUSJED MIRKO NORAC: U takvoj zemlji ja ne želim živjeti

DOBRI SUSJED MIRKO NORAC: U takvoj zemlji ja ne želim živjeti

Zamislite Njemačku 1970. godine u kojoj u supermarketu do vas, šta ja znam, Josef Mengele mirno naručuje deset deka mortadele. Takva je otprilike Hrvatska 2018. godine. Zemlja u kojoj ratni zločinci u vašem dućanu, u redu pred vašim djetetom spokojno biraju mlijeko na akciji. Takva je otprilike Hrvatska 2018. godine. Zemlja koja kao heroje veliča ratne zločince, kao pobjede slavi progon i zločin, a svoj smisao postojanja nalazi u ratu koji će povijest opisati kao jedan od najkrvavijih od onog velikog Drugog. Evo, recimo, Mirko Norac. Mirko Norac osobno je stajao u na brzinu sklepanom „streljačkom vodu“ za smaknuće civila nedaleko Gospića. Prije nego li je „streljački vod“ zapucao na njegovu naredbu, sam Norac je zapovjedio civilima da izađu iz kamiona, a onda povikao „što se čeka“, izvadio pištolj i ubio jednu od žena određenih za likvidaciju. Potom je pokušao ubiti i još jednu osobu, ali mu je pištolj zatajio.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  2. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije