U travnju se u Washingtonu Trump susreo s troje predsjednika baltičkih zemalja. Diplomatskom susretu nazočili su predsjednica Litve, Dalia Grybauskaitė, predsjednica Estonije, Kersti Kaljulaid, te predsjednik Latvije Raimonds Vējonis. Nakon što ih je pohvalio da su njihove zemlje dobre članice NATO-a i ne proizvode „fake news“, u razgovoru im je, navodi Le Monde, Trump zamjerio odgovornost za rat u Jugoslaviji. Zbunjenoj trojci trebalo je nekoliko trenutaka da shvate kako je američki predsjednik jednostavno pomiješao Baltik i Balkan.

Vrijedni predavač sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, docent Boris Havel, danas, početkom 21. stoljeća, usred Hrvatske, razmišlja logikom španjolskih konkvistadora. Ovaj docent je široj publici postao poznat, ne toliko po svojim predavanjima ili napisanim knjigama, nego po svom predanom “radu” na društvenim mrežama, posebice na Twitteru gdje neumorno tvita. Nešto baš poput njegovog političkog idola Donalda Trumpa. Tako je ovaj “tviteraš”, 9. listopada objavio svekolikoj javnosti kako su „usprkos svim lošim stranama osvajanja, Španjolci i Portugalci Južnu Ameriku civilizirali“ te su im „umjesto žrtvovanja muškaraca, žena i djece, donijeli evanđelje o Žrtvi na križu“, čime su „tisućama spasili živote“, zbog čega je, zaključuje Havel, „vrijedilo zatrti civilizaciju kulta žrtvovanja ljudi“.

U Petrovoj ulici, na Klinici za ženske bolesti i porode tog je dana na svijet došla malena Amal. Teško da se sjećate te djevojčice, kao što vjerujem da se teško sjećate kako smo onomad bili ponosni što nas čitav svijet drži ljudima. Ljudima koji imaju duboku empatiju prema ljudskoj patnji, progonstvu, izbjeglištvu. Jer smo kao ljudi sve to jednom prošli. Čitav svijet je tada govorio o Hrvatskoj, maloj zemlji u kojoj ne vlada mržnja, već milosrđe. Teško, kažem, da se sjećate tih dana, a ja se iz tog doba sjećam malene Amal, sirijske djevojčice rođene u Petrovoj. Takva su inače čuda. Čuda tako funkcioniraju. Ona dolaze isključivo na neobičnim mjestima i nose određene poruke, nose određenu nadu. Obično je to svratište, slamica, uboga špilja ili šatorsko krilo razapeto negdje bogu za leđima kod Velike Kladuše ili Betlehema.

Neki dan je veliki umirovljeni talijanski centarfor Christian Vieri ljutito izjavio kako je danas da bi se bilo napadač potrebno samo imati dobar Instagram. Malo je ipak pretjerao, ali popularnost nogometaša doista više ne ovisi isključivo o golovima nego i o aktivnosti na društvenim mrežama. Ne vrijedi to, međutim, samo za nogomet. Kolinda Grabar-Kitarović shvatila je da su u Hrvatskoj fotografije dovoljne i kako bi se postalo predsjednik Republike, doduše s pretežno ceremonijalnim ovlastima, i kako bi se, također, opstalo na toj dužnosti. Kolinda Grabar-Kitarović je, dakle, u najvećoj mjeri smanjila ton, a nakon nedavnog očajnog intervjua za Novu TV možda se i skroz ugasi. Sve je karte bacila na svoj vizualni identitet. U tu je svrhu nabavila i psa, pa sad ne možemo pobjeći od slika predsjednice kako grli kujicu Kiku.

Posljednjih tjedana u javnosti se stidljivo govori o mirovinskoj reformi, a one građane koje bi ta tema najviše trebala zanimati, za nju pokazuju gotovo nikakav interes. O čemu se tu radi, što se želi napraviti reformom i kakvo je stanje u mirovinskom sustavu, analiziramo u ovom tekstu. Pri tom je na umu potrebno imati neke činjenice. Kada promatramo 60-godišnjake, prosječno očekivano trajanje života u Hrvatskoj je oko tri do četiri godine kraće u odnosu na neke zemlje koje će dobnu granicu za mirovinu sa 65 na 67 godina povećati i do 20 godina poslije nas, što ukazuje na to da možda nije riječ o najsretnijem rješenju. A još ukoliko znamo da je čak 90 posto novih ugovora o radu ugovoreno na određeno vrijeme, zbog čega mladi ljudi imaju česte prekide u stažu...

Svjetska izbjeglička kriza, regruti ISIS-a, silovanja, položaj žena u društvu, odlazak mladih u bolju budućnost, samo su neke od tema kojih će se dotaknuti ovogodišnji Zagreb Film Festival. Program Lupiginog festivalskog miljenika objavljen je danas, a za nagradu Zlatna kolica konkurirat će jedanaest dugometražnih te deset međunarodnih kratkometražnih i deset domaćih kratkih filmova. Što će se sve naći u programu ZFF-a, šesnaestog po redu, na konferenciji za medije otkrili su direktor festivala, Boris T. Matić, izvršni direktor, Hrvoje Laurenta, koordinatorica programa, Selma Mehadžić te producentica Lana Matić. Festival će trajati osam dana, od 11. do 18. studenog, a ove godine će osim Zagreba, u sklopu programa ZFF putuje, „navratiti“ i u još 15 hrvatskih gradova, ali i dva dječja sela – SOS Dječje selo Ladimirevci i SOS Dječje selo Lekenik.