U sastavu predsjedavajućeg trojca, kojeg uz našu zemlju čine Rumunjska i Finska, Hrvatska će, u prvoj polovici 2020. godine, predsjedati Vijećem Europske unije, a ove su se tri zemlje usuglasile i oko zajedničkih prioritetnih područja. Međutim, neke europske nevladine udruge upozoravaju kako bi se veći naglasak morao staviti i na politike utemeljene na ljudskim pravima, usmjerene na dobrobit na globalnoj razini. Organizacije civilnog društva iz Finske, Rumunjske i Hrvatske povezale su se, stoga, kako bi zajednički radile na promicanju ljudskih prava, zagovaranju razvojne politike, civilnog društva i održivog razvoja u politikama EU. "Trio je propustio prepoznati sve veći pritisak na civilno društvo u Europi i drugdje i ne spominje civilno društvo kao partnera u postizanju održivih razvojnih ciljeva ili drugih relevantnih globalnih ili europskih ciljeva", primijetio je Stefan Cibian, predsjednik rumunjske mreže OCD-a za razvojnu suradnju – FOND.

U najtežim sam danima svog života, nažalost imao priliku susresti se s monstrumima. Jer nema većeg monstruma na svijetu od onog koji ti mirno, hladno, bez imalo grižnje savjesti, traži novac za ono što se mora obaviti nad tvojim djetetom koje bespomoćno leži u sobi. I tada prelomite. Onog monstruma u sebi koji živi pod vašom kožom, onu jezu koja vam prolazi kičmom, onaj užas roditelja koji sve želi poduzeti za svoje dijete, ona pitanja koja vam se roje glavom pred kancelarijom monstruma i sav onaj kaos koji proživljavate. Jer nema većeg monstruma od monstruma koji očekuje da vi onako očajni prodate zadnje što imate, automobil, kuću, stan, zlatninu, vjenčani prsten, da biste monstrumu platili ono što je monstrumu ovaj čudovišni sustav omogućio – da bude monstrum. I tada tom monstrumu u sebi kažete – ne.

Crne liste za propovjednike mržnje, provjera policijskih baza podataka pri unajmljivanju vozila i uključivanje privatnih aviona u PNR direktivu, samo je dio mjera nove strategije Europske unije u borbi protiv terorizma. U pokušaju traženja odgovora kako se nositi s valom terorističkih napada Europski je parlament, na plenarnoj sjednici održanoj prošlog tjedna dao i svježe preporuke za novu EU strategiju. U nezakonodavnoj rezoluciji, o kojoj se raspravljalo u utorak i usvojilo je se u prošlu srijedu, s 474 glasova za, 112 protiv i 75 suzdržanih, Parlament predlaže jačanje uloge agencija EU-a – kao što su Europol i Europska agencija za operativno upravljanje opsežnim IT sustavima (eu-LISA). Zastupnici smatraju i da su razmjene podataka među agencijama, između država članica i tijela EU-a nedovoljne. A što Hrvatska poduzima na tragu svega prethodno spomenutog i kako će se njena politika uklopiti u poprilično unison stav Europske unije?

Načelnik male mađarske granične općine koji je u jeku izbjegličke krize inicirao gradnju ograde na mađarskoj granici, danas će posjetiti Hrvatsku, kako bi svojim primjerom ukazao na potrebe da se slični „zidovi“ izgrade i na granici Hrvatske s BiH. Na granični prijelaz Maljevac dovodi ga opskurna politička stranka, Generacija obnove, koju vodi Frano Čirko, bivši predsjednik mladeži, a potom i predsjednik rigidnog HČSP-a. Njegov gost ima dugu povijest zabrana ulaska u neke europske države. Bio je potpredsjednik Jobbika, ekstremističke mađarske stranke koja je u svom „političkom programu“ imala i povratak Međimurja pod „mađarsku krunu“. Kao najveći dosezi njegovog upravljanja općinom mogu se navesti zabrana nošenja muslimanske odjeće i iskazivanja istospolne ljubavi, slanje zastrašujućih video poruka izbjeglicama te njegov poziv mještanima na sveti rat protiv muslimana.

Dom kulture u zloglasnom Trnopolju, Muzička škola u Zenici, dvorac Kerestinec, jablanički Muzej „Bitka za ranjenike“, Dom Kulture u Rudom … Teško je, ako ne i nemoguće, pobrojati sva mjesta koja su nekada bila nositelji kulture u balkanskim varošima i gradovima, a koja su u užasima posljednjeg rata pretvorena u mučilišta, logore i stratišta. Gotovo svi koji dolaze iz ratom zahvaćenih sredina imat će barem jedan ovakav primjer iz svoga kraja. Upravo ovakva mjesta i njihov fenomen pokušala je obuhvatiti foto-monografija „Iza sedam logora: Od zločina kulture do kulture zločina“. Radi se o autorskom radu novinara i književnika Viktora Ivančića, poznatog fotoreportera Hrvoja Polana i novinara Nemanje Stjepanovića. „Takvih mjesta je u posljednjem ratu bilo toliko da možemo govoriti o svojevrsnom kulturologorskom sustavu“, objašnjava Viktor Ivančić.

Roj od čak 100 interaktivnih robota koji reagiraju na ljudske emocije. Zvuči nemoguće? To je samo mali dio onoga što Zagrebu donosi Device_art festivala umjetnosti, robotike i novih tehnologija. Središnja izložba festivala "Strojevi nisu sami" otvara se u utorak 18. prosinca u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti. Naslov izložbe zapravo je svojevrsna parafraza izjave kinesko-američkog kustosa Zhang Gaa - “Posvuda, samo strojevi, strojevi koji nisu sami”. Postavljena na 1.500 četvornih metara izložba polazi od implikacije da strojevi mogu biti proaktivna, senzibilna bića. U njenom sklopu pojavit će se i spomenuti roj od 100 interaktivnih robota koji reagiraju na ljudske emocije, što je dio golemog umjetničkog projekta "Empathy Swarm". Upravo se u Zagrebu projekt i krenuo razvijati, odnosno ovdje su autori počeli s izradom robota.