Lupiga je opet u birtiji, u koju ovaj put dovodi Sinana Gudževića. Velikog majstora riječi. Teško je i pobrojati koja su sve Gudževićeva zanimanja. On je pjesnik, filolog, esejist, predvoditelj, i to - pazite sad - s latinskog, starogrčkog, njemačkog, talijanskog, ruskog i portugalskog, a u svemu ima tu neobičnu crtu – prevodi samo ono što želi. Ako ne znate neku riječ ili njeno porijeklo, budite sigurni, Gudžević će znati. Osim toga, kolumnist je tjednika Novosti i, nije nimalo nebitno, pasionirani ljubitelj nogometa s izuzetnim darom za humor i nevjerojatnim pamćenjem. Naša je velika čast da je i povremeni suradnik Lupige. Povod gostovanja ovog autora su dvije njegove nedavno objavljene knjige – „Zvijezde nad Brazilom“ i „Demon po imenu Sutra“, objedinjenih pod naslovom „Maksimir i Mirogoj“.

Iako je „Sumorna jesen“ u javnosti ostala manje zapamćena nego li slične televizijske serije poput kultnih „Otpisanih“ ili popularne serije „Kuda idu divlje svinje“, bila je prva televizijska serija partizanskog žanra u Jugoslaviji, a inspirirana je stvarnim događajima. Naime, aktivnosti ilegalaca i mladih skojevaca nigdje u Jugoslaviji nije bila toliko živa kao u Zagrebu. Već tijekom ljeta i jeseni 1941. godine zagrebački ilegalci organizirali su niz velikih akcija. Zapaljen je stadion, potom izvršen napad na vojnike pred studentskim domom, nakon čega su u maniri diverzanata napadnuti i neprijateljski piloti, pucalo se u Vrbanićevoj ulici na ustaše, likvidiran je zloglasni ustaški doušnik Ivan Majerhold, u Glavnoj pošti odjekuju eksplozije ... Serija je nakon prvotnog prikazivanja „bunkerirana“ te je televizijski eter ponovno ugledala tek 2013. godine.

Iako je Hrvatski sabor pokrovitelj komemoracije u Bleiburgu, organizatori tog događaja, Počasni bleiburški vod, planirano i marljivo prikupljaju donacije, tijekom godine šaljući raznim „gospodarskim subjektima“, a ponajviše lokalnim vlastima, u kojima se traži donacije za godišnje obilježavanje stradavanja poražene vojske NDH u Drugom svjetskom ratu. Koliko je gradova i općina „odriješilo kesu“ te iz proračuna izdvojilo novac za tu namjenu i koliko je kuna Počasni bleiburški vod „ulovio“ tražeći donacije, teško se može provjeriti. No, jedno je sigurno - od grada Supetra nisu dobili niti lipe. "Grad Supetar nije u mogućnosti odvojiti sredstva za Vaše projekte jer je već predvidio sredstva za proslavu 75 godina oslobođenja našeg otoka Brača od nacističke i fašističke okupacije", jasna je poruka s otoka Brača.

Kaos i rat na jednoj strani, razorene obitelji, upropaštena djetinjstva, patnja ljudi bez domovine, na drugoj, bezrazložna mržnja, rasizam i netrpeljivost na trećoj strani – to su, nažalost te grube, okrutne i nimalo lijepe slike svijeta koje ZagrebDox, predano i marljivo, skuplja širom filmskog globusa i ocrtava i ono što baš ne želimo vidjeti, čega se sramimo i bojimo, možda i negiramo, no ono tvrdoglavo postoji oko nas pa i u nama. Kao u sjajnom filmu „Bijela desnica: susresti neprijatelja“ u kojem nas redateljica Deeyah Khan vodi unutar zloglasnih skupina neonacista, zadrtih nacionalista i rasista, mrzitelja svega onog što je drugačije od njih, širom bijele Amerike. No, da ne bismo pomislili da se tako nešto može dogoditi samo daleko od nas, da smo imuni na takva zastranjenja i zločine, razuvjeriti će nas film „Srbenka“ Nebojše Slijepčevića.

Zoran Žmirić riječki je pisac, pjesnik, glazbenik, urednik i novinar... povremeno fotograf i autor naslovnica nekolicine albuma i kompilacija riječkih rock bendova. Da je suvremena hrvatska književnost dobila još jednog ozbiljnog igrača Žmirić je dao do znanja svojim prvim romanom "Blockbuster", koji je objavljen 2009. godine u izdanju VBZ-a. Bio je to roman s kasnim paljenjem; u godinama koje će uslijediti od usta do usta je reklamiran kao najbolji hrvatski roman o ratu. Žmirić je znao o čemu piše, jer iskustvo prve linije fronta nije ga zaobišlo, kao niti brojne njegove generacijske suputnike i supatnike. Za književni rad naš gost autor dobio je niz nagrada i priznanja, a roman 'Blockbuster' preveden je na engleski, talijanski, poljski i - ukrajinski jezik.

„Novinarstvo ne damo“, jasna je poruka koja je ispisana na nekoliko metara dugačkom transparentu, koji je večeras postavljen na nadvožnjaku u zagrebačkoj Miramarskoj ulici. Kako doznajemo, transparent je večeras u maloj noćnoj akciji nešto iza 20 sati postavila grupa građana, a fotografija s mjesta događaja ubrzo se počela širiti društvenim mrežama. Objavljena je i na Facebook stranici Hrvatskog novinarskog društva, uz kratak komentar – „Zagreb je večeras pružio podršku neovisnom i slobodnom novinarstvu! Dok vlast ne vidi, ne čuje i ne želi znati, građani vide!“. Koliko će organima reda i mira trebati da uklone ovu poruku možemo samo nagađati, ali vjerujemo kako će biti vrlo ekspeditivni. No, unatoč tome transparent će na ovoj vrlo frekventnoj gradskoj žili kucavici vidjeti velik broj ljudi.