Na prostoru od Slovenije do Grčke planira se izgradnja čak 3.000 novih hidroelektrana, koje niču bez obzira na ljude, prirodu, pa i bez obzira na zakone. Rijeke poput Neretve, Drine, Save, Morače, Vjose, Une, ali i mnogih drugih, ugrožene su hidroelektranama. Bezobzirno se uništavaju čak i u samim zaštićenim područjima. Govoreći o toj temi na koncertu održanom u sklopu kampanje “Sačuvajmo plavo srce Europe”, Rambo Amadeus je mudro primijetio - „Zemlju nismo posudili od investitora, nego od svojih unuka“. O samom koncertu sažeto se može reći da je to bio skup vrhunskih glazbenika koji su u kratkim setovima iskazali svoj vrhunski glazbeni talent, a samim ovim nastupom i svoju društvenu odgovornost.Upravo su jake ekološke poruke bile posebnost ovog koncerta.

Udruga građana Siget već duže od godinu dana prosvjeduje protiv planirane gradnje u svojoj četvrti, navodeći da ovdje trgovački centar nije potreban, odnosno da Sigetu, ako se već želi graditi, kronično nedostaje prostora za sadržaje javne namjene. Prošle godine svom su Vijeću gradske četvrti predali i peticiju s 1.249 potpisa, kojom izražavaju protivljenje investitorskim planovima Vlade Leke. „Obzirom da se ponovno pojavio investitor s ‘dorađenim’ projektom i da se pokreće pitanje izgradnje, odlučili smo organizirati javni prosvjed na kojem ćemo iskazati svoje nezadovoljstvo, obrazložiti svoje argumente i tražiti da se na gradskoj čestici izgradi trg sa javnim sadržajem – knjižnica i čitaonica, igraonice, manje trgovine – poput onog u Zapruđu, koji je uostalom i bio u planu još 70-ih godina. Stoga pozivamo građane da se odazovu u što većem broju“, poručuju iz Udruge građana Siget.

„Mi se ne bavimo poviješću Hrvatske ili poviješću Domovinskog rata. Mi se bavimo žrtvom, mi naprosto kažemo: ‘Rat je loš i moramo ga pospremiti u muzej!’. Ovaj dječak na fotografiji tu ili ova uplakana djevojčica tamo - njima i njihovim suzama je potpuno svejedno jesu li žrtve pravednog ili nepravednog rata“, poruka je koja se danas mogla čuti prilikom svečanog otvorenja muzeja ratne fotografije Image of War, smještenog u središtu Zagreba, a izrekao ju je Danilo Gregović idejni začetnik i osnivač muzeja. Gregović, inače odvjetnik, već je ranije isticao kako je njegov muzej zapravo svojevrsna kampanja protiv rata, pitajući se kako bi toliko puta ratom pogođeni Balkan danas izgledao da je kojim slučajem imao sreću poput Švedske gdje se dvije stotine godina nije ratovalo.

Adriamicin i Ciklofosfamid su crvene boje. Sve četiri žene koje primaju kemoterapiju imaju na sebi nešto crveno. Ili je to marama koja skriva nedostatak kose, ili je ruž, ili su naušnice. Irena ima ogrlicu sa malim, sjajnim rubinom koji odbija sunčevu svjetlost o prozor. Irena je u četvrtom ciklusu, u trećem tjednu i kako tvrdi, trenutno na tijelu nema niti jedne dlake. Ja držim da nema ni na jeziku, ali je zbog toga i volim. Jutarnje okupljanje na balkonu je rezervirano za grupu žena koje imaju rak dojke. Irena ima invazivni, HER2 pozitivni i liječi se već godinu i pol dana. Ništa na njoj ne odaje da se toliko dugo bori s tom opakom bolešću. Njeno lice pravilnih crta i bistrih, modrih očiju, jednako je perfektno i u rano jutro, i u kasnu večer pored caffe aparata. Irena je navikla biti savršena. Irena kaže da je bila projekt.

Uređenje ili „uređenje“ zagrebačkog Trga žrtava fašizma posljednjih je dana nepresušno vrelo izrugivanja na društvenim mrežama. Jedno od posljednjih dolazi iz Bad Habita, branda najviše poznatog po zanimljivim dizajnima majica. Za neupućene, još na proljeće počelo je uređenje trga, na kojem se nalazi Dom likovnih umjetnika znan kao i Džamija ili Meštrovićev paviljon, izgrađen krajem tridesetih godina prošlog stoljeća. „Uređenje“ se na koncu svelo na uklanjanje svog okolnog raslinja, da bi se prostor oko Džamije potpuno opustošio i postao obična livada, za sad, bez ikakvog sadržaja, čak i onih najjednostavnijih poput klupa, te na osvjetljavanje zgrade Doma likovnih umjetnika, na što se upravo osvrnuo Bad Habit, uz prastari song "Zločeste djece", pokazavši na što ga asocira "decentno" osvjetljenje.

„Koliko će još dugo zapadni plaćenici, euro fašisti nanositi štetu narodu ove zemlje?", pitaju se "domobranci", a vjerujemo kako vam ova retorika zvuči itekako poznato. Sigurnosne službe u njima vide rastuću opasnost. U godišnjim izvještajima Ministarstva unutarnjih poslova zavedeni su pod rubrikom ekstremisti. Preziru zapad, liberalnu demokraciju i multikulturalizam. Uzor im je Putinova Rusija. Premda muškarci i žene koji su obučeni u maskirne uniforme i patroliraju po svojim selima i gradićima u blizini granice mogu na prvi pogled izazvati podsmijeh, ono što je zabrinjavajuće jest da raste broj ljudi koji su spremni uzimati pravdu u svoje ruke koristeći oružje. Procjenjuje se da postoje 62 aktivne domobranske patrole. Najčešće su sastavljene od bivših pripadnika graničnih straža i rezervista.