ZBOG 20.000 KUNA: Kad neće hrvatske institucije, borbu za očuvanje supova na Kvarneru financirat će Nijemci?

ZBOG 20.000 KUNA: Kad neće hrvatske institucije, borbu za očuvanje supova na Kvarneru financirat će Nijemci?

Iako su dr. sc. Goran Sušić i njegov tim najuspješniji na svijetu u prstenovanju bjeloglavih supova, u Hrvatskoj ni za stručnjake, ni za ugroženu vrstu, nema previše sluha, pa na spas projekta poziva, vjerovali ili ne, njemačka turistička agencija apelirajući na njemačke građane da financijski podrže trud za održanje ove životinjske vrste u Hrvatskoj. Gotovo sve hrvatske institucije odbile su zahtjev za sufinanciranjem udruge Grifon koja već tridesetu godinu prstenuje supove na Kvarneru. „Ove godine, nakon punih 29 godina prstenovanja supova, može se dogoditi da, zbog nedostatka novca, projekt više nećemo moći nastaviti“, kaže za Lupigu ogorčeni Sušić. Stvar je tim gora što za funkcioniranje ovog projekta nisu potrebna neka nedostižna sredstva, već samo 20.000 kuna. Sušić napominje i kako se svih ovih godina, osim izostanka podrške institucija, suočava i s velikom dozom licemjerja i štetnog neprofesionalizma.
AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Lidije Deduš

AUTORI(CE) U GOSTIMA PONEDJELJKOM: Pet pjesama Lidije Deduš

Lidija Deduš novo je ime na ovdašnjoj književnoj sceni. Kaže kako joj u djetinjstvu i mladosti poezija nije bila draga, čak štoviše bila joj je mrska, a onda su se stvari promijenile.„Aktivno sam počela pisati tek s 36 godina, što je prilično kasno za pisanje poezije, i u prvim pjesmama koje sam napisala bavila sam se, više-manje, introspekcijom, unutarnjim poretkom stvari, a kroz pisanje sam pokušavala napraviti red u tom 'ćušpajzu' koji se krčkao otprije“, reći će na lanjskom KaLibar bestivalu. Rođena je u Banjaluci, odrasla u Sarajevu, a danas živi u Varaždinu. Svoje pjesme i kratku prozu objavljivala je u časopisima i književnim web portalima u regiji. Autorica je zbirke poezije „Apatridi i ostale čudne ličnosti“ koja je prošle godine pobijedila na natječaju beogradske izdavačke kuće Treći trg za najbolju prvu neobjavljenu zbirku pjesama.
„ONI“: Lica izbjeglica među nama

„ONI“: Lica izbjeglica među nama

Goleme fotografije lica izbjeglica danas su postavljene u središtu Zagreba. Na fotografijama su novi građani Zagreba, četvero izbjeglica iz Sirije, Iraka i Irana, koji su ovdje stigli u potrazi za novim i boljim životom. Njihove portrete snimile su poznate zagrebačke fotografkinje i fotografi - Ana Opalić, Mare Milin, Stanko Herceg i Ivan Posavec. Izložba na otvorenom, „Oni/They“, prateći je dio predstojećeg Festivala tolerancije, koji će se ove godine održati od 7. do 13. travnja. Fotografije su postavljene na Trgu bana Jelačića, Cvjetnom trgu, ispred Hrvatskog narodnog kazališta i na Tomislavcu, a izložba je inspirirana projektom Studio Aleppo, „Picturing (new) European citizens“. Jedno od lica s fotografija pripada Tonyju, mladiću iz Sirije. Pogodilo se da je Tony baš na današnji dan prije tri godine stigao u Hrvatsku.
FRA DRAGO BOJIĆ O BLEIBURGU: Ne može se istodobno klanjati Bogu i Poglavniku

FRA DRAGO BOJIĆ O BLEIBURGU: Ne može se istodobno klanjati Bogu i Poglavniku

Mnogi u austrijskoj crkvi nisu shvaćali u to vrijeme da se ne mogu povezivati nacistička ideologija i kršćanska vjera, da se ne može klanjati i Bogu i Führeru i da se ne može istodobno uzvikivati Heil Hitler i Grüß Gott! Prevedeno u naš crkveni i politički kontekst, to bi značilo da se ne može istodobno klanjati Bogu i Poglavniku, nazdravljati Hvaljen Isus i uzvikivati Za dom spremni! Umjesto da zabrana obilježavanja bleiburške komemoracije bude povod hrvatskim biskupima da konačno preispitaju način na koji se održava komemoracija, oni optužuju crkvu u Koruškoj „da ne poštuje žrtve i da je izgubila osjećaj za patnju nedužnih“, čime izjednačavaju sve bleiburške žrtve, iako njihove krivnje, odgovornosti i nedužnosti ni u kom slučaju nisu iste niti ih se može staviti u istu misnu nakanu.
ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

ZAŠTO SE MRZIMO? - NIK TITANIK: "Upozoravao sam na loše pojave, a dobio prijetnje i probušene gume"

Na tribini „Mržnja i likovni izričaj“, sedmoj iz ciklusa „Zašto se mrzimo?“, sudjelovao je i karikaturist Nik Titanik koji je otkrio kako se karikaturom počeo baviti da bi ukazao na loše pojave u društvu. No, upravo zbog toga doživio je mržnju usmjerenu prema njemu kroz prijetnje i bušenje guma na automobilu. U grafičkom dizajnu izražavanje nije direktno primjetno, a češće se javlja u grafitima, rekao je povjesničar umjetnosti i grafički dizajner Dejan Kršić. “Najbliže tome su ratni i politički plakati, ali i tu se obično negativna osjećanja prema nekome ili nečemu drugom, pokušavaju upakirati kao pozitivna osjećanja prema vlastitoj strani, npr. ljubav prema domovini, zaštita bližnjih i slično”, naglasio je Kršić. Kao primjer naveo je agitacijske plakate od početka 20. stoljeća do danas te antisemitske plakate iz Drugog svjetskog rata.
POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

POSJEČENI "SLAVOLUK": Darko Rundek u spomen jednom stablu kojeg više nema

„Stabla, koje tu raste barem osamdeset godina, više neće biti“, zadnje su riječi koje se čuju na video snimci koju je glazbenik Darko Rundek postavio na svojoj Facebook stranici, a kojom upozorava kako stabla koje je "kao slavoluk" stajalo na ulazu u zagrebačku Kinoteku više nema. Video počinje uz zvonjavu crkvenih zvona, a uz ono što je od stabla ostalo – veliki panj – Rundek i troje njegovih prijatelja zapalili su svijeću. „Posjekli su ga zbog toga što je malo diglo asfalt ovdje“, govori Rundek pokazujući na Kordunsku ulicu i objašnjavajući kako je stablo stajalo kao slavoluk na ulazu u Kinoteku. Kaže i da će štetu koje je napravilo korijenje stabla komunalne službe ionako morati popraviti.
TRULI TEMELJI: Nije to priziv savjesti, to je kukavička sramota

TRULI TEMELJI: Nije to priziv savjesti, to je kukavička sramota

Nema većeg licemjerja nego kada se čovjek poziva na Boga. Kada sebi ne daje za pravo da odlučuje i da ima izbor, nego se kukavički ogradi iza božjeg zakona. Božji zakoni upisani su u ljudska srca, a ne u preporuke kojih se slijepo treba pridržavati. I svaki sud, svaki priziv savjesti mora biti utemeljen na toj činjenici. Vjerujete li vi zaista da se kod „priziva savjesti“ u Hrvatskoj, liječnici i liječnice, primalje i anesteziolozi zbilja vode svojim vjerskim uvjerenjima? Jedini priziv savjesti u slučaju mlade pacijentice u dubrovačkoj bolnici, jedini priziv savjesti koji su imali anesteziolozi koji su dopustili da se ta nesretna djevojka izmrcvari te da joj se medicinski zahvat, odnosno pobačaj, izvede na živo, bio je i ostao strah.
VIDEO: Zagrebački solisti na aerodromu izvadili instrumente i koncertom iznenadili putnike

VIDEO: Zagrebački solisti na aerodromu izvadili instrumente i koncertom iznenadili putnike

Prizori koje smo navikli gledati u viralnim video snimkama sa svjetskih aerodroma i kolodvora, odigrali su se danas i u zagrebačkoj zračnoj luci. Tamo su putnike iznenadili Zagrebački solisti, kratkim, ali impresivnim nastupom prije nego li su otputovali u Južnu Koreju. Ovaj aerodromski nastup, na kojem su putnici imali iznenadnu priliku poslušati djela Mozarta, Boccherinija i Piazzolle samo je jedan u nizu koncerata na neobičnim lokacijama kojima Zagrebački solisti, pod nazivom „Dar Zagrepčanima“, obilježavaju 65 godina od prvog koncerta ove glazbene institucije u bjelovarskoj sinagogi. U siječnju su tako upriličili koncert na zagrebačkoj tržnici Dolac, a u veljači u vrevi Importanne centra.
KLASICI NA SCENI: Pakao i strah u nama – kaos i bezumlje oko nas

KLASICI NA SCENI: Pakao i strah u nama – kaos i bezumlje oko nas

Roman „Kiklop“ Ranka Marinkovića (Vis 1913. – Zagreb 2001.), tiskan 1965. godine, na daske HNK u Zagrebu postavio je prvi put redatelj Kosta Spaić daleke 1976. godine. Šest godina kasnije na filmsko platno prenijet će ga Anton Vrdoljak, a danas, 43 godine nakon praizvedbe, na pozornicu GDK Gavella donosi ga redatelj Saša Anočić. Već samom pojavom roman tog hrvatskog novelista, dramskog pisca i esejista bio je događaj u tada jugoslavenskom kulturnom prostoru, ocijenjen je kao vrhunac Marinkovićeve proze, kritika nije štedjela pohvale. Ubrzo je u romanu uočeno i ono što će ga dovesti na kazališnu scenu i ovjekovječiti na filmskoj traci: u njemu se naime, lako prepoznaje da ga je napisao dramski pisac.
INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

INTERVENCIJE U REMETINCU: Novo ruho dobio i zagrebački zatvor

Nakon što je prošle jeseni ženska kaznionica u Požegi dobila novo ruho, red je došao i na Zatvor u Zagrebu, slavni Remetinec. Objekt izgrađen 1987. godine, koji je bio privremeni dom brojnih hrvatskih političara, ime je dobio po gradskom naselju na čijem je rubu smješten. Strogo čuvano zdanje u svojoj povijesti je zabilježilo tek dva uspješna bijega zatvorenika, a tamo su proteklih tjedana povodom Europskog dana kreativnosti, a u sklopu projekta CreArt 2.0, kojeg provodi Hrvatsko društvo likovnih umjetnika (HDLU), intervenirali Slaven Kosanović poznatiji kao Lunar, Goran Rakić, Ivan Oštarčević Zgubljen i Dominik Vuković. "Za mene je sasvim novo iskustvo", komentirat će rad u Remetincu, umjetnik Goran Rakić.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

  2. U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

    28.05.2025.

    Nedžad Novalić

    U VIHORU MRŽNJE: Za Boška i Admiru Sarajevo suza više nema

  3. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

    19.05.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Gde si bio, oče?

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije