Nisam mislio da ću nekad izgovoriti takvo što, ili da će mi ti pojmovi spadati u istu rečenicu, ali ... Pamela Anderson je kinda sexy, kanda seksi! Izgleda da sam i sam bio seksistički ignorant svih ovih godina, od onog "najvećeg dijela hrvatske javnosti" o kojem Bakotin (ispravno primjećujući kako je Pamelu "apsolutno nepotrebno predstavljati – i istovremeno potpuno potrebno") ističe da je naš narod "poznaje isključivo kao glamuroznu zvijezdu čitavog niza filmova i serija, ikonu Hollywooda, te kao ultimativni seks-simbol prijelaza milenija, model koji je u povijesti Playboya najveći broj puta – preciznije četrnaest – bio na naslovnici tog magazina", pa joj ta činjenica da je "slavna glumica, ikona 'tvornice snova'" dođe kao teret ili ograničenje kada je seksistički ignoranti poput mene "ne doživljavaju ozbiljno" dok priča "recimo, o Brexitu". Ali sad ozbiljno. Ako sam ignorant, to sam ipak samo kao seksist, a inače nisam pao s kruške.

Pisac i scenarist Vlado Bulić ljubiteljima književnosti poznat je ponajprije po svom romanu "Putovanje u srce hrvatskoga sna" (2006.), kojeg su kritičari svojedobno ocijenili najuvjerljivijim "generacijskim romanom" od devedesetih naovamo. Roman je to koji je nepristojno ne pročitati, pisao je Teofil Pančić. Uz vrlo uspjelo "Putovanje", Bulić je objavio i zbirku kratkih priča "Pušiona" (2006.). "Pušionu" je potpisao pseudonimom Denis Lalić, pod kojim su priče i nastajale, u razdoblju od 2001. do 2006. godine. Bulić se potom bacio u scenarističke vode, pišući scenarije za sitcom "Bitange i princeze", tv serije "Mamutica" i "Loza", a vrhunac uspjeha zabilježio je s popularnim serijama "Kud puklo da puklo" te aktualnom "Na granici". Na Lupigi gostuje s poezijom objavljenom u zbirci pjesama "Sto komada", od strane književne kritike vrlo hvaljenom, ali slabije poznatoj široj čitateljskoj publici, što je jedan od naših motiva za ovo gostovanje.

Ni kada na glavu staviš ustašku kapu sa slovom U, ni kada uzvikuješ „Za dom spremni“, ni kada mrziš židove, muslimane, Srbe i pedere, ni kada crtaš svastike po zidovima, ni kada u NDH vidiš samo težnju hrvatskog naroda za samostalnošću, ni kada slaviš 10. travanj i kuneš se u Antu Pavelića - u Hrvatskoj nisi ustaša. Isto je u Srbiji s četnicima, a i u mnogim drugim europskim zemljama gdje jača ekstremna desnica. Dakle, ako hoda kao patka, glasa se kao patka i izgleda kao patka zaključak je jasan - NIJE patka. Da parafraziramo ako misliš kao nacist, ponašaš se kao nacist i djeluješ kao nacist – NISI nacist. Autori njemačke satirične online platforme Bohemian Browser Ballett zorno su to demonstrirali u videu koji traje manje od dvije minute.

Lupiga je, dva dana prije izbora za EU parlament, kandidate s lista, kako onih najjačih stranaka kojima predizborne ankete daju najveće šanse za uspjeh, tako i „autsajdera“ koji prvi put izlaze na ovakav megdan, pitala samo jedno pitanje – „zbog čega bi građani svoje povjerenje trebali dati upravo vama“. Evo što su nam odgovorili. Nositelj HDZ-ove liste, Karlo Ressler, smatra da ih od ostalih razlikuju - demokršćanstvo i narodnjaštvo, SDP-ov Joško Klisović da je on kandidat kojeg se nećete sramiti, a Valter Flego iz Amsterdamske koalicije da su oni prepoznatljivo lice napredne i otvorene Hrvatske. Tomislav Tomašević iz Možemo! poručuje da ne žele ovakvu Europu korporacija i Europu nejednakih, a Most obećava kako će štititi nacionalne interese. Dalija Orešković kaže da je ovo borba dvije Europe i dvije Hrvatske, a Živi zid da oni zastupaju interes naroda, nasuprot interesima bankara i korporacija.

Bio je na vrhu pješčane dine u Sahari, na safariju u Tanzaniji, kupao se u Mrtvom moru i Indijskom oceanu, družio s nomadskim plemenima, istraživao Wadi Rum pustinju … I sve bi to bila uzbudljiva, no ne i unikatna, priča nekog zaljubljenika u putovanja ili „influencera“ s Instagrama, da glavni akter ovih pustolovina nije Slaven Škrobot, mladić koji je, prije deset godina, završio u invalidskim kolicima. Pri skoku s mola u more, slomio je vrat i ostao nepokretan. No, kada bolje upoznate Slavena, shvatite da riječ nepokretan, bez obzira na invaliditet, u njegovom slučaju definitivno nije odgovarajuća riječ. Najteže od svih dosadašnjih putovanja bilo je ono nedavno, u Jordan, gdje se trebalo uspeti na vrh planine na kojoj se nalazi slavni hram El-Deir, u Petri. „Prijatelj me na leđima donio na vrh stijene, tada su mi se, iako ih ne osjećam, odsjekle noge“, kaže nam Slaven.

Europljani nerijetko precjenjuju broj imigranata u svojoj zemlji, pa tako ljudi vjeruju da je njihov broj u ukupnoj populaciji dvostruko, pa čak i tri puta veći od stvarnog broja. I dok 39 posto Europljana vjeruje da je medijsko izvještavanje o imigrantima objektivno, 36 posto je mišljenja da mediji ovoj tematici pristupaju previše negativno. Kako bi se, promicanjem odgovornog novinarstva i dijaloga među svim članovima društva, uspostavila protuteža porastu populizma i plasiranju dezinformacija, ovih je dana pokrenuta internetska stranica „Novi susjedi“ (New Neighbours). Riječ je o projektu koji promovira interkulturalne medijske prostore te ima za cilj pružiti ljudima informacije o migracijama utemeljene na činjenicama i stvarnim životnim pričama u interkulturalnoj Europskoj uniji. Osim kroz oči migranata, cijeli proces integriranja i prihvaćanja, nada i strahova, u ovom će se projektu sagledati i iz ugla domaćeg stanovništva