AKCIJA MLADE PODUZETNICE: Ponudila besplatne obroke u svome restoranu jer nitko ne smije biti gladan

AKCIJA MLADE PODUZETNICE: Ponudila besplatne obroke u svome restoranu jer nitko ne smije biti gladan

„Ako ste gladni, a niste u mogućnosti da platite - kod nas uvijek možete dobiti nekakav topli obrok! Platit ćete kada budete mogli ili nikada! Nitko ne zaslužuje biti gladan!“, poruka je mlade Dore Vukšić, vlasnice fast food restorana u središtu Nove Gradiške, „Peppers Sweet n’ salty“. Svoju akciju namjerava proširiti te će stupiti s nekim ugostiteljima diljem Hrvatske kako bi pokušala omasoviti ovu ideju, jer je uvjerena kako svaki ugostitelj bez problema podijeliti deset obroka dnevno. U njenom restoranu trenutno je zaposleno četvero radnika, zajedno s Dorom. I svi imaju iste plaće. "Krećemo od minimalca, svi prekovremeni sati bit će uredno plaćeni, a čim budem u mogućnosti svojim ću zaposlenicima, prije nego sebi, povećati plaću“, kaže u razgovoru za Lupigu mlada poduzetnica.
NAŠ NETJAK: Škovacin za kojin tuguje cili Split

NAŠ NETJAK: Škovacin za kojin tuguje cili Split

I tako je raj dočeka Maradonu iz Splita. Messija, škovacina, Georgea Besta u balote. I danas je gori fešta. Ma kakva fešta. I jedva čekan sutra Slobodnu Dalmaciju u raj, u koju će izać veliki feljton od Mome Popadića o najvećoj partiji balota koju je raj ikad vidija, o utakmici koja se igrala na „zadnji šuc“, o partiji Lige prvaka, o partiji u kojoj je u zadnjoj minuti, zadnjoj sekundi mladi škovacin iz Splita potega bulin i donija odlučujuća dva punta, šucon sa trideset metri „iz ruke.“ I na kraju feljtona stajat će ovako: Danas, kad su mu svi njegovi Maradone, svi Messiji i svi George Bestovi zauvik otišli, ostavivši prazne kavane, prazne buffete i oštarije, prazne novinarske redakcije i prazan grad bez pisme. Jer su sve odnili sa sebon. Sve te zvuke našega Splita, pisme batelanata i fakina, pisme picaferaja i ribara, i beštimje sa zogova sa balotama. I pari mi se da više niko u moj Split ne pušta suzu za njima. Vengo pušta suzu za svojin gradon.
PROPITIVANJE OBITELJI: Mračne tajne obiteljskih proslava i svečanosti

PROPITIVANJE OBITELJI: Mračne tajne obiteljskih proslava i svečanosti

U prvom je planu dugi svečarski stol, u pozadini maketa krematorija iz kojeg povremeno suklja dim – promiču uzvanici rođendanskog slavlja glave kuće, patrijarha porodice. On će biti prva žrtva i prvi nestati iz života i povijesti, ali ostati cijelo vrijeme na sceni, negdje po strani, kao nijemi svjedok zbivanja za koja je, naivno, mislio da na njih može utjecati. Pratimo brojna lica, neki su užasnuti pred opasnošću koja se pomalja na obzoru doba u kojem žive prijeteći da ih sve pomete, netko će reći: „Danas je u Njemačkoj sve moguće, dali smo joj bolesnu demokraciju, stara Njemačka zbilja umire…“, oni će, postupno, također biti ubijeni ili smaknuti, dok drugi uživaju u novostečenoj moći i bezobzirnoj vlasti nad tuđim životima, dekadencija, kanibalizam, smeđe košulje, perverzije, nasilje, mračna strana nacionalsocijalizma - sve je to svakog trenutka ove rođendanske proslave nad koju se nadvija kukasti križ sve vidljivije.
ČESTITKA BOLESNE DJEVOJKE JEDNOM MINISTRU: "Odlučili ste ugasiti moj život"

ČESTITKA BOLESNE DJEVOJKE JEDNOM MINISTRU: "Odlučili ste ugasiti moj život"

„Uz terapiju, moje tijelo ne bi, iz mjeseca u mjesec, dalje propadalo, život se u meni ne bi gasio. To bi mi omogućilo da postepeno napredujem, da ostavim kolica i da ponovno stanem na svoje noge. No, na tom putu do samostalnog života, koji svi mi želimo i zaslužujemo, stoji Vlada, stoji ministar zdravstva, stoje eminentni tajni stručnjaci povjerenstva za učinkovitost lijeka koji mi ne daju šansu i tako gase moj život“, kaže nam dvadesetpetogodišnja Kristina Horžić iz Novske koja se od ranog djetinjstva bori sa spinalnom mišićnom atrofijom. Kristina nema pravo na lijek za koji vjeruje da bi joj pomogao da ponovno stane na svoje noge, samo zato što je starija od 18 godina. Tužna, ogorčena i razočarana, uputila je blagdansku čestitku ministru zdravstva, Milanu Kujundžiću, ali i Vladi Republike Hrvatske, zemlje za koju se borio i njen otac, pitajući se nije li ga, kao liječnika, sram što mu je jezik novca glasniji od vapaja pacijenata.
U RETROVIZORU: Godina je bila oskudna, ali ove je knjige vrijedilo pročitati

U RETROVIZORU: Godina je bila oskudna, ali ove je knjige vrijedilo pročitati

Osvrćući se unazad moramo reći da su domaću književnost u 2018. godini, nažalost, obilježile smrti velikog broja spisateljica i pisaca. Napustili su nas Predrag Lucić, Nedjeljko Fabrio, Daša Drndić, Vesna Krmpotić, Robert Roklicer, Milan Maćešić, Ivan Golub, Sead Begović i Želimir Hercigonja. Radi se o snažnim autorskim osobnostima i njihov odlazak svakako predstavlja velik gubitak za ovako malenu kulturnu sredinu. Što se tiče književne produkcije, a u ovome pregledu fokusiramo se na prozu, treba reći da je 2018. bila izrazito oskudna djelima trajne vrijednosti. Takvih smo knjiga, nažalost, dobili tek nekoliko. Najvažniji izdavački poduhvat u 2018. godini svakako je ukoričenje sabranih kolumni o Robiju K. što ih Viktor Ivančić piše kontinuirano već 34 godine. Ono što je odskakalo su „Život kao voda hlapi“ Divne Zečević, „Selidba“ Miljenka Jergovića, „Sve o sestri Robina Hooda“ Irene Lukšić i „Igrač“ Marine Šur Puhlovski.
#OVAJPUTGLASAM: „Svi moramo preuzeti svoj dio odgovornosti“

#OVAJPUTGLASAM: „Svi moramo preuzeti svoj dio odgovornosti“

„Ovaj put nije dovoljno samo se nadati boljoj budućnosti: ovaj put svi moramo preuzeti svoj dio odgovornosti. Stoga od Vas ne tražimo da samo glasate, već i da nam pomognete uvjeriti i druge da izađu na izbore. Jer kad svi glasaju, svi pobjeđuju“, moto je kampanje koju je Europski parlament pokrenuo ove godine, sa sloganom "Ovaj put glasam". Na ovaj se način želi podsjetiti i potaknuti što više građana da obave svoju elementarnu građansku ulogu, a posebno se fokusira na mlade, koji će punoljetnošću, sljedeće godine prvi put steći pravo glasa. U samo nekoliko mjeseci u inicijativu se uključilo više od 110.000 građana iz cijele EU. S kojim motivima se mladi priključuju kampanji može ilustrirati primjer volonterke Danijele Svirčić. Ona, naime, smatra, da mladi često nisu dovoljno upoznati s mogućnostima u EU. "Želim motivirati što više mladih da se uključe u društvene i političke procese u Hrvatskoj i EU", objašnjava Svirčić.
O DJEVOJČICAMA, STEREOTIPIMA I PERIKAMA: One se bore za vlastito zdravlje i lijepe su bez kose

O DJEVOJČICAMA, STEREOTIPIMA I PERIKAMA: One se bore za vlastito zdravlje i lijepe su bez kose

Sve je to, kad se razmisli trezveno, izmišljeno zbog ženske kose kao jednog od atributa pravog „ženskog“. To je, naime, koncept prema kojem žena (pa čak ni djevojčica, bezazleni anđeo!) nije lijepa ako nema kose – eto, to je to! To je doista duboko pogrešno. Umjesto da djevojčicama koje boluju od teških bolesti pristupimo tako što im objasnimo da je to normalna reakcija tijela na putu od bolesti do zdravlja, da se treba sasvim okrenuti teškom ratu između krhkog tijela i njegovog neprijatelja, da su djevojčice beskrajno lijepe i bez kose, da su zanimljive i supercool baš takve kakve jesu, umjesto da ih ohrabrujemo da budu samosvjesne i vesele i pored činjenice da nemaju kosu – mi ih još više guramo u strašni stereotip da MORAJU imati kosu i da ćemo im mi, odrasli, veliki, pametni i humanitarni, pomoći da dobiju „prirodnu“ kosu, i onda će svima biti dobro, i svi ćemo biti sretni i veseli do kraja života... Ma dajte, molim vas!
UZ ODLAZAK VELIKOG BARBE JAKŠE FIAMENGA: Dan kad su zašutili kampaneli

UZ ODLAZAK VELIKOG BARBE JAKŠE FIAMENGA: Dan kad su zašutili kampaneli

Bija san ponosan na svoga dida, a još ponosniji na Vas šta ste bili takav dobar čovik da ste znali poštivat i male ljude, ne samo veličine kakva ste bili i sami. Prošlo je od toga dana puno godina. Proša je cili jedan život. Taj moj Split i ta moja Dalmacija nestala je zauvik. Sa svin tin dobrin i dragin ljudima. Kako san odrasta upozna san Vas i ka čovika opet, i ka veličinu, kampanel ovog grada, onako kako triba. Uvik mi je bilo drago Vas trefit na Pazar, u vaš kantun, u oni mali smišni kafić di dolaze obični ljudi, armeri, maranguni, šoferi, i fakini. Uvik mi je bilo drago Vas vidit, jerbo je sa vama moj Split još bija moj Split, onaj raspivani grad, onaj ponosni grad, onaj grad u kojen su ljudi svoju ljubav prema njemu znali zapisat, tako da ostane u vječnost ka jedini grad na svitu kojeg ljudi toliko vole da mu pišu ka nekome svome, nekome bez koga ne moredu. Danas kad san čuja da ste partili srce mi se stislo.
IŽIVLJAVANJE POLITIČKE ELITE: Šta je nama hapšenje Davidovih roditelja?

IŽIVLJAVANJE POLITIČKE ELITE: Šta je nama hapšenje Davidovih roditelja?

Dok se dobar deo čovečanstva, baš kao u onoj sladunjavoj pesmi, budio u snenom i mutnom Božićnom jutru, u Banjaluci su uhapšeni Davor Dragičević i Suzana Radanović, roditelji ubijenog dvadesetjednogodišnjeg mladića Davida Dragičevića. Roditelji koji već mesecima protestuju pokušavajući da se izbore da istinski krivci za smrt njihovog deteta budu obelodanjeni i procesuirani, a te iste istinske krivce, po svoj prilici, država i njeni aparati zdušno štite i brane. Zaista, svašta su ti ljudi već proživeli i ostavili iza sebe, od toga da im zvaničnici dete proglašavaju narkomanom i lopovom preko mučne izborne kampanje u BiH i zajedničkih protesta sa roditeljima Dženana Memića, sarajevskog momka ubijenog pod okolnostima koje nadležne institucije takođe žele da ostave nerasvetljenim, pa do toga da Milorad Dodik, odvratno kako samo nasilnik poput njega to ume, preteći izgovori kako je “Davor Dragičević umislio da je neki frajer”.
UPOZORENJE UOČI HRVATSKOG PREDSJEDAVANJA: 2019. i 2020. ključne su godine za preoblikovanje Europe

UPOZORENJE UOČI HRVATSKOG PREDSJEDAVANJA: 2019. i 2020. ključne su godine za preoblikovanje Europe

U sastavu predsjedavajućeg trojca, kojeg uz našu zemlju čine Rumunjska i Finska, Hrvatska će, u prvoj polovici 2020. godine, predsjedati Vijećem Europske unije, a ove su se tri zemlje usuglasile i oko zajedničkih prioritetnih područja. Međutim, neke europske nevladine udruge upozoravaju kako bi se veći naglasak morao staviti i na politike utemeljene na ljudskim pravima, usmjerene na dobrobit na globalnoj razini. Organizacije civilnog društva iz Finske, Rumunjske i Hrvatske povezale su se, stoga, kako bi zajednički radile na promicanju ljudskih prava, zagovaranju razvojne politike, civilnog društva i održivog razvoja u politikama EU. "Trio je propustio prepoznati sve veći pritisak na civilno društvo u Europi i drugdje i ne spominje civilno društvo kao partnera u postizanju održivih razvojnih ciljeva ili drugih relevantnih globalnih ili europskih ciljeva", primijetio je Stefan Cibian, predsjednik rumunjske mreže OCD-a za razvojnu suradnju – FOND.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

    26.11.2024.

    Marko Pogačar

    MUZIČKA MAPA MARKA POGAČARA: Najčišća prljava mladost

  2. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije