VIDEO

Spašavanje nije zločin!

ritn by: S.R. | 13.07.2019.
VIDEO: Spašavanje nije zločin!
Fotografija mrtvog trogodišnji dječaka iz Sirije, malenog Alana Kurdija čije je tijelo more izbacilo na tursku obalu, prije četiri je godine potresla svijet te je postala simbolom patnje migranata. No, maleni Kurdi nije niti jedina, a niti posljednja karika u teškom i dugom lancu migrantske krize koja traje do danas i gotovo svakodnevno uzima nove žrtve. „U svakom brodolomu svakom utapanju, u svakom izostanku pomoći, Europa nestaje. Sa svakim kriminaliziranim, progonjenim i zatvorenim volonterom, Europa nestaje. Sa svakom eksternaliziranom granicom, svakim bombardiranjem izbjegličkog kampa, Europa nestaje“, stoji u objavi španjolskog Instituto 25M. Ta je organizacija nedavno na svojim stranicama objavila i video koji vrlo realno prikazuje koliko smo, zadubljeni u vlastiti život, planiranje ljetovanja, surfanje internetom i društvenim mrežama, postali imuni i gotovo potpuno bezosjećajni prema patnjama drugih ljudi.

Fotografija mrtvog trogodišnji dječaka iz Sirije, malenog Alana Kurdija čije je tijelo more izbacilo na tursku obalu, prije četiri je godine potresla svijet te je postala simbolom patnje migranata. No, maleni Kurdi nije niti jedina, a niti posljednja karika u teškom i dugom lancu migrantske krize koja traje do danas i gotovo svakodnevno uzima nove žrtve. 

"U manje od četiri godine nakon Alanove smrti, ponovno smo suočeni sa snažnim vizualnim dokazom umiranja ljudi na njihovim opasnim putovanjima kojima nastoje prijeći granicu", izjavio je čelnik UN-ove agencije za pomoć izbjeglicama, Filippo Grandi.

Međunarodna organizacija za migracije (IOM) izvijestila je da je od početka siječnja pa do 13. ožujka u Europu morem ušlo 10.308 migranata i izbjeglica, što je 16 posto manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U istom vremenskom razdoblju od dva i pol mjeseca, na tri glavna smjera Sredozemnog mora, život su izgubile 234 osobe, što je upola manje u odnosu na isti period 2018. godine, kada su na putu do boljeg života stradale 466 osobe.

„U svakom brodolomu svakom utapanju, u svakom izostanku pomoći, Europa nestaje. Sa svakim kriminaliziranim, progonjenim i zatvorenim volonterom, Europa nestaje. Sa svakom eksternaliziranom granicom, svakim bombardiranjem izbjegličkog kampa, Europa nestaje. Bez javnog plana spašavanja na Mediteranu, bez jamčenja sigurnih načina da se stigne u Europu, postoje samo smrti i Europa nestaje. U Mediteranu, najvećoj masovnoj grobnici na svijetu, Europa iz dana u dan blijedi“, stoji u objavi španjolske neprofitne organizacije Instituto 25M. Ta je organizacija nedavno na svojim stranicama objavila i video koji vrlo realno prikazuje koliko smo, zadubljeni u vlastiti život, planiranje ljetovanja, surfanje internetom i društvenim mrežama, postali imuni i gotovo potpuno bezosjećajni prema patnjama drugih ljudi, samo zato što ih ne poznajemo, što, eto, nisu iz našeg kvarta, nego iz neke daleke, ratom razorene ili siromaštvom devastirane zemlje.

Video počinje potresnom scenom žene, koja, usred uzburkanog mora, s djetetom u naručju, nastoji zadržati glavu iznad vode. Prizor koji slijedi asocira na tragičnu sudbinu dječaka Kurdija, prikazujući malo, beživotno tijelo djeteta, koje tone na dno mora, na dno koje je već prekriveno tijelima utopljenih migranata. Same migrante simbolično se prikazuje kao duhove kako bi se naglasilo da su oni, za ostatak svijeta, nevidljivi ljudi. Ne vide ih ili ih ne žele vidjeti muškarac i žena koji veselo čavrljaju na plaži, ne vidi ih niti par koji ruča u otmjenom restoranu, ne zamjećuju ih niti službenici, udubljeni u monitore svojih računala … 

No, u jednom trenutku, siva, tmurna priča dobiva boje vedrijeg života. Ženi s djetetom, koja na izmaku snaga pluta u moru, netko konačno priskače u pomoć. Nekoliko minuta kasnije, ona i njeno dijete spašeni su od smrti u Mediteranu. Priča završava vedrim dječjim osmjehom i moćnom porukom „Spašavanje nije zločin!“.

Hoće li tu glasnu poruku čuti i oni koji su mladu i hrabru kapetanicu, koja spašava migrante, priveli na sud te joj zaprijetili zatvorom? Podsjetimo, 31-godišnja Carola Rackete iz njemačke nevladine organizacije Sea-Watch, uhićena je nakon što je, kao kapetanica, s brodom Sea-Watch 3 na kojemu je bilo 40 migranata iz Afrike koje je pronašla bespomoćne u Sredozemnom moru, uplovila u talijansku luku Lampedusa gdje je iskrcala migrante, iako za to nije imala dopuštenje. Zbog tog je svog čina završila na sudu u Agrigentu. Mladu ženu, koju je talijanski ministar unutarnjih poslova, Matteo Salvini i vođa ekstremno desne stranke Liga, nazvao krijumčarkom ljudima i gusaricom, pred sudom su dočekali brojni istomišljenici koji su izrazili neslaganje s talijanskim protuimigrantskim mjerama o nedopuštanju uplovljavanja spasilačkim brodovima s migrantima u talijanske luke. Naime, Salvini je zatvorio sve talijanske luke za spasilačke brodove.

Carola Rackete
Uhićenje žene koja je spasila 40 života (FOTO: HINA/EPA/Pasquale Claudio MontanaMampo)

Talijanska vlast optužila je stoga kapetanicu Rackete da je ugrozila život četvero policajaca koji su se nalazili na patrolnom brodu na ulazu u luku. Optužena je i za odupiranje naredbi koju je izdao vojni brod, za što je predviđena kazna do deset godina zatvora, te za pomaganje krijumčarima ljudi. 

"Situacija je bila očajna, a moj je cilj bio da iskrcam na tlo iscrpljene i očajne ljude. Bilo me strah", rekla je Njemica, dodavši kako se bojala da će migranti koji ne znaju plivati počiniti samoubojstvo skakanjem u more.

Sutkinja Alessandra Vella oslobodila je kapetanicu Rackete iz kućnog pritvora, rekavši da je dovođenjem migranata u luku, unatoč zabrani talijanske mornarice, nastojala spasiti živote, što je nadjačalo sva ostala pitanja. To je pak naišlo na oštre reakcije Salvinija koji je izjavio kako je presuda politički motivirana te je odluku sutkinje nazvao udarcem vladavini prava. Salvinija, koji ju je nazvao "piratkinjom" i "odmetnicom", njemačka će kapetanica spasilačkog broda tužiti za klevetu, čime se bitka između humanitarke i vođe talijanske krajnje desnice nastavlja. 

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: screenshot/YouTube

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije