Uistinu magičan život puževa objektivom svog fotoaparata zabilježio je ukrajinski fotograf Vyacheslav Mishchenko. Impresivni su to prizori ovih sitnih stvorenja kakve do sada vjerojatno niste imali priliku vidjeti, a nas su oduševili već na prvi pogled. „Puževi su moji modeli, a da oni to ni ne znaju“, objasnit će Mishchenko koji „modele“ hvata koristeći se makro fotografijom. Nalazi ih, kako kaže, pored vode i cvijeća, nerijetko u svom šarenom vrtu, a onda se namjesti i bilježi fascinantne trenutke iz njihovih života. Njegovi uradci obišli su svijet, predstavljajući ove mekušce u nekom sasvim drugom svjetlu. Fotografije su to koje uistinu vrijedi pogledati.

„Pitam Vas zašto Slovenac ili Talijan mogu napraviti dobar proizvod od našeg drveta uz veću plaću i skuplje komunalije i nama taj namještaj prodati i još zaraditi? A mi imamo sirovinu, tehnologija je dostupna, imamo ljude s znanjem i iskustvom, ali očito naša politika je nesposobna da stvori uvjete za profitabilnu proizvodnju u Hrvatskoj“, oštro će ekonomski stručnjak ljubo Jurčić u razgovoru za Lupigu kritizirati gospodarske prilike u zemlji. Uvjeren je da su igre s tečajem i deviznom klauzulom koju proklinju korisnici bankovnih kredita, Hrvatskoj nanijele više ekonomske štete nego Domovinski rat, a da je kriza razgolitila nesposobnost vodećih stranaka u zemlji.

„Hoće li fizičari sad naučavati da je Svemogući Bog stvorio svemir? Kako će izgledati nastava na medicini u svjetlu dogme o bezgrešnom začeću?“, stoji u otvorenom pismu novoizabranom rektoru zagrebačkog Sveučilišta, Damiru Borasu, koje potpisuje povremeni Lupigin suradnik dr. sc. Pavle Močilac. Na to ga je nagnala neobična izjava novog rektora da Sveučilište želi vidjeti kao mjesto temeljnih biblijskih vrijednosti, pa će Borasa zamoliti da objasni na koje je to točno vrijednosti mislio, da li na one da treba pobiti homoseksualce, neposlušnu djecu, žene koje nisu djevice prije prve bračne noći, one koji rade subotom... Pri tome ne sumnja da je Boras pravi lider za 21. stoljeće.

U serijalu tekstova koje vam Lupiga donosi, osvrnut ćemo se na dio Plinacroovih rabota, a kako bismo vam dočarali kako je, ah, lako razbacivati se novcem koji niste stekli radom vlastitih ruku dok nema nikoga da vas udari po prstima. Državno je to poduzeće prepuno nevjerojatnih priča i nelogičnih poteza. Pri tom vas nećemo suviše daviti već itekako poznatom aferom Fimi media u koju je Plinacro bio upleten do grla, ali ćemo na nju svakako podsjetiti. Kao što ćemo podsjetiti i na, kako se za sada pokazuje, najbesmisleniji Plinacroov projekt od svih - plinofikaciju Dalmacije. Ulupano je tu 278 milijuna kuna, a da je malo koji kubik plina u Dalmaciji prodan.

„Ne piše nam se dobro. Hrvatski žurnalisti, ionako pripitomljeni preko svake mjere, uglavnom odani političkim i financijskim centrima moći, zaraženi samocenzurom toliko da se više ne pitaju služi li njihov posao informiranju ili blamiranju, dobivaju prigodu usavršiti se daljnjim kroćenjem“, piše Viktor Ivančić u novom broju tjednika Novosti, osvrćući se na kazneno djelo sramoćenja, temu koja se aktualizirala nedavnom osudom novinarke Slavice Lukić. Ivančić u prvom dijelu svoje kolumne zaključuje da će hrvatska medijska mrklina postati još crnja, dok u drugom analizira jednog kazališnog kritičara, odnosno njegov „standardni proljev kakvoga na dnevnoj bazi cijede vojskovođe iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara“.

Mnogi sanjaju o tome da budu dio turneje bendova koje vole slušati, a Tanja sanja da svoje kolegice iz benda jednoga dana odjene u bijelo. Ne zbog nekakve žen-idbe, već zato da može projicirati filmiće na njima. Budući da su novinari Lupige ispunili svoj san, tj. "embendali se u Žen" za vrijeme mini-turneje po Austriji, nadajmo se da će i Tanja uspjeti nagovoriti ove svojeglave djevojke da joj udovolje. Uoči njihovog koncerta u zagrebačkoj Tvornici, objavljujemo bilješke s našeg zajedničkog putovanja u Linz i Beč, na kojemu smo pokušali prokljuviti tko je i što pojava zvana "Žen" - pojedinačno i skupno.