Brojne generacije šaljivdžija izmijenile su se unazad pedesetak godina održavajući na životu neobičnu zagrebačku tradiciju uoči svakog Uskrsa. Njihova meta uvijek je ista – genitalije brončanog atlete, umjetničkog djela kipara Vanje Radauša, smještene na raskrižju Maksimirske ulice i Svetica, nedaleko od stadiona Maksimir, na mjestu koje se nerijetko, upravo zbog skulpture, zove i „Pimpek placom“.

Na raskrižju se "Bacač diska" nalazi još od 1957. godine (SCREENSHOT: GoogleMaps)

Nekada je farbanje „Pimpekovih jajca“ bio veliki izazov za zagrebačke fakine, s obzirom da vlasti nisu blagonaklono gledale na ovu tradiciju pa su uoči Uskrsa skulpturu od neželjenog bojanja znali čuvati i milicajci. No, nakon hrvatske nezavisnosti, izazova je očito nestalo, pa se tradicija na nekoliko godina izgubila, da bi posljednjih godina ponovno uskrsnula. Tako se netko i ove godine, sudeći prema fotografiji, sjetio običaja i prije Uskrsa zelenom i žutom bojom obojio „Pimpekove“ genitalije“

Inače, prošle je godine Radauševa skulptura nekoliko mjeseci bila na restauraciji, ali je uoči Uskrsa 2013. godine vraćena na postament. I tada je na isti način napadnuta bojom. Na ovom raskrižju „Bacač diska“ je postavljen davne 1957. godine, a nedugo potom krenulo se s prakticiranjem običaja bojenja njegovog međunožja, na sličan način kako je to ranije bio običaj i s konjem Kralja Tomislava, skulpturom postavljenom na zagrebački Tomislavov trg.

Nadamo se da su "umjetnici" koristili vodoperivu boju koja neće oštetiti skulpturu (FOTO: Robert V.)

Nije trebalo puno vode proteći Savom da bi akcije zagrebačkih mangupa izazvale zanimanje javnosti, koja je uglavnom s odobravanjem gledala na ovaj običaj, pa su obitelji nakon uskršnjih misa odlazile do Maksimira kako bi provjerile jesu li i te godine „jajca“ pofarbana kak' spada. U doba kada je Dinamo imao navijače, a maksimirske tribine svake druge nedjelje bile pune, međunožje Bacača diska znalo je biti obojeno u plavu boju. Jesu li „umjetnici“ ovog puta koristili vodoperivu boju koja neće oštetiti brončanu skulpturu, nije nam poznato, ali se nadamo da jesu.

Lupiga.Com