Davanje autocesta u koncesiju ujedinilo je dosad nespojive grupe građana: inicijativu koju su, među ostalima, pokrenule organizacije poput CMS-a podržali su domoljubni "čekićari" iz Stožera za zaštitu hrvatskog Vukovara; Sindikalist koji je godinama ratovao s HDZ-ovcima konzultirao se oko referendumskog pitanja s njihovim "tatom" za ustavno-pravna pitanja Vladimirom Šeksom... Događa nam se situacija iz vica britanskog komičara Johna Olivera: "To je kao da Lex Luthor pokuca na vrata Supermenovog stana i kaže mu: Slušaj, znam da smo imali svoje razmirice u prošlosti, ali moramo se riješiti onog šupka iz stana 3B". Prikupljanje potpisa kreće u subotu.

Pripadnici Mreže antifašistkinja Zagreba prošetali su jučer od Maksimira do Kvatrića s jednim ciljem: ukloniti ustaške simbole te proustaške i nacističke grafite sa zidova. Usput su sa spomen ploče na Kvatriću, postavljene u sjećanje na zagrebačke SKOJ-evce, uklonili nekoliko naljepnica s ustaškim znakovljem. Pratila ih je ekipa našeg portala, e kako bi ovjekovječila akciju i dala do znanja da u Zagrebu žive ljudi odlučni ne pomiriti se s revizionizmom koji hrvatske građane i građanke ima za cilj prikazati kao simpatizere zločinačkog režima najvećeg zločinca u povijesti ove zemlje - Ante Pavelića. Pogledajte fotografije, pročitajte kratak tekst pa istu akciju poduzmite u svom susjedstvu.

Balkanska melodija odjekuje velikim parkom "Borisova gradina", plućem Sofije, a žene i muškarci u narodnim nošnjama plešu bugarski ples Horo. Poskakujući u kolu pozivaju prolaznike na plave štandove konzervativnog GERB-a, stranke punog naziva Građani za europski razvoj Bugarske. Njen lider i bivši premijer, Bojko Borisov (55), inače nekadašnji tjelohranitelj, već slavi pobjedu uoči sutrašnjih parlamentarnih izbora jer mu sve ankete daju prednost pred socijalistima i liberalima. Njegovi aktivisti okupirali su čitav park pa bi prigodan naziv bio "Bojko Borisova gradina", umjesto imena nekadašnjeg kralja Borisa. Međutim, predizborna euforija ondje završava.

Kome je potrebna samostalna hrvatska država? Ako se odgovor nije naslućivao u doba njezine kreacije, danas je savršeno egzaktan: državnu autonomiju treba više od 60.000 birokrata, kojima valja pribrojati neznane menadžmente državnih poduzeća, pa daljnje razmnožavanje ljudstva u neutvrđenom broju državno-regulatornih agencija, navodno, po europskim uzusima. Da ne govorimo o paradržavnim budžacima javnog i civilnog sektora. Kakogod pojam „država“ definirala politološka znanost, nakon svega ostaje posve banalni, neznanstveni fenomen na njezinom teritoriju: više od četiri milijuna stanovnika, sada već posljednjim snagama uzdržava administraciju u službi sve samostalnije i neuhvatljivije Vlasti.

"Meni je jedan majstor radio pločice u kupaoni i pomagao mu je kolega iz Slavonskog Broda. Rekao sam mu da sam u Brodu surađivao s kolegama iz Đure Đakovića. Pitao me kako ih znam, pa sam mu pričao o susretima i što smo sve radili - od izgradnje do 250 stanova godišnje do skijanja, zimovanja i besplatnog liječenja. Nisu mi vjerovali, iako mi nisu htjeli reći da lažem. Mladi ljudi ne znaju to i ne mogu si to predočiti", govori nam umirovljeni kineziolog Dane Metikoš. Donosimo vam priču nekadašnjeg upravitelja službe za rekreaciju i organizatora sadržaja za zaštitu zdravlja radnika u Željezari, magnatu koji je radnicima i lokalnoj sredini davao daleko više od - posla.

„Zapadnjaci su planirali krvoločno reagirati na Gadafijevo djelovanje i, kao što su već učinili sa Sadamom Huseinom, eliminirati ga za sva vremena. No jesu li doista morali – kako bi uklonili jednog jedinog čovjeka i zaustavili masakr nad civilima – ući u okrutan rat takvih razmjera i pokrenuti drugu vrstu masakra nad civilima koji nisu ništa manje nevini?“ piše Jean Ping, koji je u to vrijeme predsjedavao Komisijom Afričke unije. U insajderskom tekstu koji Lupiga donosi u suradnji s hrvatskim izdanjem Le monde diplomatiquea, iz novog broja ovog tjednika, Ping će otkriti kako je zapad umjesto "preventivnog mira" izabrao "preventivni rat".