KAD LJUDI POSTAJU ROBA

Australija „prodala“ 3.300 tražitelja azila siromašnoj Kambodži

ritn by: Mladen Barbarić | 07.10.2014.
KAD LJUDI POSTAJU ROBA: Australija „prodala“ 3.300 tražitelja azila siromašnoj Kambodži
Kao u nekom montypythonovskom scenariju, australska vlada oštroumno se dosjetila kako riješiti pitanje sirotinje koja u dotrajalim brodovima pristiže na obale te zemlje u potrazi za boljim životom. Naime, Australija je, za 110 milijuna australskih dolara, odlučila svojih 3.300 tražitelja azila jednostavno poslati u Kambodžu, siromašnu zemlju u jugoistočnoj Aziji. Pojedini dežurni moralisti i kočničari slobodnog tržišta, uhljebi plaćeni otetim novcima poreznih obveznika nastoje osujetiti ovaj dogovor, međutim, zapitajmo se, može li im to proći ako znamo da je tržište uvijek u pravu?

Nema tome dugo, na ovim stranicama naš se ponajveći mladi kipar Ivan Fijolić šalio na račun ovozemaljskih vladâ predlažući da počnu prodavati stanovništvo vanzemaljcima. Da se, doduše s malim zakašnjenjem, Lupiga čita i u dalekoj Australiji, dokazuje i nova inicijativa klokanske vlade iz Canberre koja kreće u prvi korak ka ostvarivanju Fijolićevog master plana.

Premda ne namjeravaju prodati vlastito stanovništvo, niti ih pokušavaju "utrapiti" vanzemaljcima za izradu čipsa, ipak samo čekamo i takvu vijest. U međuvremenu, australski ministar imigracije, Scott Morrison, objavio je kako je pred ljeto postigao sporazum s kolegom na čelu kambodžanskog MUP-a, Sarom Khengom, "o dobrovoljnom preseljenju" migranata u Phnom Penh.

Australija azilanti
Azilanti presreteni pred australskim kopnom (FOTO: DIAC images)

Drugim riječima, Australija je za "inicijalnu financijsku pomoć" ovoj siromašnoj azijskoj državi prodala svoje imigrante koje pak drži na pacifičkoj otočnoj državi Nauru kamo je "outsourcala" kampove za tražitelje azila nakon što je tamošnje gospodarstvo kolabiralo kada su stoljetnim kopanjem iscrpljene zalihe fosfata. Tako su tražitelji azila u Australiji, privremeno "parkirani" na Nauruu postali roba koja je, poput toksičnog otpada, prodana jednoj siromašnoj zemlji.

"Nitko neće biti preseljen protiv svoje volje", uvjerava Morrison slušatelje australskog radija ABC, objašnjavajući kako će Australija za ovu transakciju Kambodži u sljedeće četiri godine isplatiti ukupno 110 milijuna australskih dolara (oko 585 milijuna kuna). Ovim "transferom" su tražitelji azila u Australiji i službeno postali najskuplji azilanti u povijesti ovog mladog, ali, bez sumnje, vrlo perspektivnog tržišta u nastajanju. Inače, većina tražitelja azila posljednjih godina do Australije stiže brodovima iz Afganistana i Irana.

Obzirom da je riječ o 3.300 tražitelja azila, od kojih je 222 djece, cijena po azilantu je 33.333 AUD. Prevedeno u neku razumljiviju valutu, možemo sa sigurnošću ustvrditi kako jedan australski tražitelj azila košta tek koji cent manje od 23 tisuće eura. Tko je bolje pazario, Australci ili Kambodža, reći će vrijeme, no napomenimo tek kako tržište još uvijek nije otvoreno za privatni sektor, niti o tome za sada, ima ikakve rasprave. To, međutim nije ni loše.

Australija azilanti
Kočničari slobodnog tržišta (FOTO: Takver/Flickr)

Naime, ukoliko do otvaranja tržišta tražiteljima azila (a zašto ne kasnije i drugim nesretnicima?) dođe (a monopol nikada nije bio u duhu slobodnog tržišta), treba očekivati osjetni pad cijena tražiteljima azila u Australiji (a zašto ne kasnije i drugim nesretnicima?). To znači da ćete svojeg malog ili velikog azilanta ili azilanticu u budućnosti moći dobiti po osjetno nižoj cijeni.

Ovoj nesvakidašnjoj transakciji usprotivili su se dežurni moralisti i kočničari slobodnog tržišta. Uhljebi plaćeni otetim novcima poreznih obveznika iz UNHCR-a te Amnesty International koji prirodne tržišne odnose nastoje osujetiti protestima pred Centrom za ljudska prava u Kambodži, gdje ovaj dogovor Australije i Kambodže prozivaju "protivnim pravu i amoralnim". Međutim, zapitajmo se, može li im to proći ako znamo da je tržište uvijek u pravu?

Lupiga.Com

 

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

    20.11.2024.

    Sofija Kordić

    ZAMOR OD DEMOKRACIJE: Baršun iz studenog 1989. godine nakon 35 godina izgleda kao grubo sukno

  2. POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

    18.11.2024.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Snažni dečki

  3. BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

    16.11.2024.

    Ahmed Burić

    BURE BARUTA: Kako su nam mučkim faulom s leđa polomili noge

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije