„Iako se gomilaju dokazi kako mjere štednje ne funkcioniraju, Njemačka i ostali jastrebovi, povećavaju uloge. Ulažu budućnost Europe kladeći se na davno diskreditiranu teoriju. Zašto ekonomistima davati dodatne činjenice da dokažu ono što je već ionako jasno?“, piše za žurnal Social Europe Joseph Stiglitz, profesor s američkog sveučilišta Columbia i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju. Jedan od najvećih kritičara mjera štednje, koje naziva "potpunom katasrofom", objasnit će vam kako je ono što priječi investicije nedostatna potražnja, a ne visoki porezi poduzetnicima.

Nakon izvrsnog početka Festivala svjetskog kazališta koji je zatvoren u nedjelju, druga polovina nije, nažalost, slijedila visoku izvedbenu razinu prvih predstava, sustav se malo, rekli bi dobronamjerni promatrači, urušio, ekskluzivitet i visoku teatralnost ozbiljnog promišljanja kazališta zamijenila je površnost i bljesak jeftinog opsjenarskog trika - mnogo htio, malo započeo, ništa dovršio, rekao bi pjesnik. No, srećom, na pravi put ga je vratila posljednja predstava ovogodišnjeg, dvanaestog izdanja. "Gorke suze Petre von Kant" minhenskog Residenz teatra odvijaju se na sasvim neobičnoj sceni.

Najveća hrvatska poduzeća nekoć su na jadranskoj obali imala i najljepša radnička odmarališta. U njima su obitelji radnika Croatia Osiguranja, INA-e ili Plive povoljno mogle provesti po desetak dana u godini. U valu privatizacije koja je pratila demokratske promjene ova će odmarališta dospjeti u ruke hotelskih kuća, pri čemu radnici poduzeća nisu imali pravo glasa. Na ovom mjestu govorimo o nekadašnjem odmaralištu Plive u Supetru, jednom od najljepših radničkih odmarališta na Jadranu, odnosno o odmaralištima Croatia Osiguranja. Dok su poduzeća poput Petrokemije svojim radnicima nudila prilično skroman smještaj, radnici Plive uživali su kao grofovi.

Svaki glavni grad bivših jugoslavenskih republika imao je radio stanicu koja je u jednom periodu svog postojanja stekla kultni status. U Zagrebu je to bio Radio 101, u Beogradu B92, u Sarajevu Omladinski program Radio Sarajeva, u Skoplju Kanal 103, a u Ljubljani je kultnim radijem bio i ostao Radio Študent. Rođen na valu znamenitih studentskih protesta iz 1968. godine ovaj radio godinama je dizao kosu na glavi sjedim partijcima. Preživio je lude sedamdesete, stabilizaciju osamdesetih, odcjepljenje i tranziciju devedesetih te burno doba u kojem živimo i danas te se i dalje uspješno nosi s desetinama komercijalnih konkurenata. Ovo je priča o tom „Večnom Študentu“.

Američka vojska se povukla iz Iraka 2011. godine ne ostvarivši niti jedan cilj koji si je zadala: nisu našli oružje masovnog uništenja, nisu srezali potporu terorizmu, štoviše, ako išta, rat u Iraku je pogodovao porastu terorizma, a demokracija u Iraku postoji samo nominalno. Sada su krenuli u novi pohod protiv snaga Islamske države, a Hrvatska je dio te koalicije. Naša uloga svodi se na poklanjanje oružja Kurdima i na davanje obavještajnih podataka o osobama koje prolaze kroz Hrvatsku kako bi se borile na strani ISIS-a. U napadima nećemo sudjelovati jer nemamo s čime. Činjenica je da smo si stavili metu na čelo, a organizacija koja bi nas mogla nanišaniti je itekako sposobna.

Kad bi aktualna referendumska inicijativa prošla i kad bi se Ustavom onemogućilo sklapanje predizbornih koalicija i izborni prag snizilo na tri posto po izbornoj jedinici, jer preferencijalno glasovanje u ovoj je priči zapravo razmjerno nebitno, u hrvatskoj politici došlo bi do ponovnog miješanja karata. Takvim razvojem situacije, smatraju u SDP-u, oni bi pretrpjeli ipak manju političku štetu nego konkurencija s Trga žrtava fašizma. Naravno, Kukuriku koalicija postala bi stvar prošlosti, međutim, ta je lijevo-liberalna kombinacija već ionako praktično potrošena. Situacija je takva da je i jedan SDP-ov dužnosnik priznao: "Dođe mi da i sam odem staviti svoj potpis na referendumsku peticiju".