STRATEGIJA BEZ VOZNOG REDA: A što ćemo s nuklearnim otpadom?

STRATEGIJA BEZ VOZNOG REDA: A što ćemo s nuklearnim otpadom?

Nedavno usvojena, a dugo očekivana državna Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada nije odgovorila na pitanje svih pitanja – gdje će Hrvatska zbrinjavati svoj dio nuklearnog otpada iz nuklearke u Krškom od 2023. godine pa nadalje? Dok se Vlada branila od optužbi da navodno tajno priprema izgradnju nuklearke u Slavoniji, malo koga je zanimao izostanak rješenja za lokaciju otpada iz nuklearke u Krškom u usvojenoj strategiji. A izbor je vrlo jednostavan – ili će se Slovencima plaćati za zbrinjavanje i hrvatskog dijela nuklearne „šarže“ (što bi nas prema nekim kalkulacijama koštalo između pet i deset milijuna eura godišnje) ili će se krenuti u izgradnju domaćeg skladišta.
LEŠINARI ORGIJAJU: Cionizam je za Charlieja Hebdoa bio malo naci, Netanyahu

LEŠINARI ORGIJAJU: Cionizam je za Charlieja Hebdoa bio malo naci, Netanyahu

Impozantno jato lešinara nadlijeće mrtva tijela desetorice ubijenih članova redakcije Charlie Hebdo, međutim, izraelski premijer Benjamin Netanyahu osvaja prvu nagradu u cinizmu. Njegov govor inspiriran napadom na redakciju, čak i kada u obzir uzmemo likovanje Marine Le Pen, koja je ponovila svoj zahtjev da se u Francusku uvede smrtna kazna, održan je u prisustvu francuskog ambasadora koji ga je nahvalio kao ljubitelja Voltairea i Rousseaua, što ovu besramnu orgiju čini nijansu odurnijom. Prikazavši Izrael kao žrtvu opresije i neprestanih terorističkih napada, zajedno su pljunuli na ovaj satirički magazin, koji je cionizam prikazivao kao ljubavnika nacizma, te iskoristili smrt ovih miroljubivih ljudi da bi huškali na rat.
NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Tri mesara buhu klala

NON SERVIAM IGORA MANDIĆA: Tri mesara buhu klala

Glamur nam pristaje kao - prasici sedlo! Već deset godina mrmljam tako sebi pod bradu prateći, izdaleka, uglavnom posredovanjem televizijskih izvještaja, koja se smiješna gungula tijekom novogodišnjih dana zbiva na brdašcu ponad Agrama, u grčevitim, opetovanim pokušajima da "jedan obični, pomalo dosadni grad na rubu Europe" (M. Jajčinović u "Večernjem listu"; 7. siječnja 2015. g.) postane - što, zar? - "svjetskim središtem". Citirani, uvaženi kolega iz "Večernjaka" spjevao je zapravo odu na čast i slavu jednoga čovjeka (zagrebačkog gradonačelnika), koji je entuzijastičkim naporima u naš grad "dovabio svjetsku skijašku i mondenu elitu".
SUĆUT ZA ĐAVLA: Nismo mi Charlie, mi smo njegovi ubojice

SUĆUT ZA ĐAVLA: Nismo mi Charlie, mi smo njegovi ubojice

Niti dva dana nakon što je Köln izvojevao pobjedu nad islamofobima pokreta Pegida, presvučenim u moderni patriotizam i zaštitu europskih vrijednosti, u Parizu se dogodila tragedija. Dvanaestero ljudi, od kojih deset članova redakcije satiričkog lista Charlie Hebdo, ubijeno je zbog ismijavanja s vjerskim svetinjama. No, kako se stvari često znaju pervertirati u ovom ciničnom svijetu - ispostavit će se da oni nisu umrli za slobodu govora, satiru ili borbu protiv vjerskog ekstremizma. Njihova smrt, vjerojatnije je, poslužit će novom valu mržnje prema muslimanima, a napad braće Kouachi se neće titulirati kao djelo luđakâ i otpadnika.
DAN POSLIJE: Što je Charlie Hebdo i zašto je postao meta terorista?

DAN POSLIJE: Što je Charlie Hebdo i zašto je postao meta terorista?

Na internetskoj stranice francuskog magazina Charlie Hebdo i danas se nalazi tek crna pozadina s natpisom „Je suis Charlie“ (ja sam Charlie), a iz cijelog svijeta još uvijek pristižu reakcije na, prezira vrijedan, brutalni pohod religijskih fanatika koji su jučer iza sebe u redakciji satiričkih novina ostavili 12 leševa. Od samih svojih početaka Charlie Hebdo je trn u oku brojnim čistuncima i raznim religijskim skupinama – od katolika preko židova pa sve do muslimana. Oštri satiričari društvenih anomalija nisu štedjeli nikoga i svojim su britkim perima ismijavali sve redom. Nakon što su svojevremeno francuske vlasti zabranile magazin, "Charlie" se vratio još jači, a nadamo se da će tako biti i nakon ove tragedije.
NOVI KRLEŽA NA SCENI: Java i san Krešimira Horvata

NOVI KRLEŽA NA SCENI: Java i san Krešimira Horvata

Zgađen svim onim što se, oko njega ali i u njemu, događa, glavni junak, Krešimir Horvat, iz svoje će gradske redakcije krenuti na selo, tu mitsku Arkadiju gdje će ozdraviti i početi novi život. No, vrlo će se brzo pokazati, želje su jedno, a surova stvarnost nešto sasvim drugo, od tog izmaštanog sna u sukobu s javom neće preostati uskoro baš ništa. Predstava "Vučjak", prema istoimenoj drami Miroslava Krleže, premijerno je izvedena u zagrebačkom HNK na isti datum kada i praizvedba, davne 1923. godine. I tada je bila postavljena na pozornicu matične nacionalne kuće i trajala je kao i ova današnja - oko četiri sata. Novoga "Vučjaka", kao redatelj, potpisuje Ivica Buljan, čija zaokupljenost Krležom nije upitna.
UBIJANJE CHARLIEJA: Crni dan - u jednom danu Europa ostala bez desetero novinara

UBIJANJE CHARLIEJA: Crni dan - u jednom danu Europa ostala bez desetero novinara

Dvanaestero mrtvih i petero teško ozlijeđenih - rezultat je to divljanja trojice maskiranih napadača naoružanih kalašnjikovima u redakciji satiričkog francuskog lista Charlie Hebdo, žrtvi religijskog ekstremizma protiv kojeg su se sustavno borili - riječju i slikom. Francuska je u šoku, kao i ostatak slobodnog svijeta. Redakcija koja je 2011. godine bila pod terorom islamskih ekstremista zbog karikatura proroka Muhameda, platila je životima nevinih ljudi zbog ismijavanja islama. Zadnji je na redu bio kalif Islamske države, Abu Bakra al-Baghdadi. "Pogotovo vam želim zdravlja", poručio je u blagdanskoj karikaturi.
LUBENICA VEDRANA HORVATA: Kontinuitet ovdje postoji samo u dobro organiziranim oblicima pljačke, otimačine i rasprodaje

LUBENICA VEDRANA HORVATA: Kontinuitet ovdje postoji samo u dobro organiziranim oblicima pljačke, otimačine i rasprodaje

Bilo bi štetno zaključiti da nas postojeći diskontinuiteti štite od nas samih i naše nesposobnosti da izgradimo progresivno društvo, ekonomski, ekološki i socijalno održivo. Jer kontinuitet ipak negdje postoji. Postoji u dobro organiziranim oblicima pljačke, otimačine i rasprodaje. U načinima na koje dopuštamo da nam se oduzmu javni resursi i naša kontrola nad njima. Od divljih i kriminalnih pretvorbi iz 90-ih do sadašnjih 'civiliziranih' modela koncesija, javno-privatnih partnerstava i privatizacije javnih poduzeća i prirodnih resursa praćenih zaduživanjem i osterijanstvom. U prvom slučaju pokriće je bio rat, u drugom slučaju izgovor je kriza.
OTKAZAN ANTI-ISLAMSKI PROTEST: Katedrala u Kölnu ugasila svoja svjetla zbog neonacista

OTKAZAN ANTI-ISLAMSKI PROTEST: Katedrala u Kölnu ugasila svoja svjetla zbog neonacista

Dvadeset tisuća ljudi okupilo se u ponedjeljak na ulicama njemačkog Kölna da bi brojčano nadjačali najavljeni protest antiimigrantskog pokreta Pegida (Patriotski Europljani protiv islamizacije Zapada). Ovaj pokret od listopada nastoji mobilizirati ljude protiv doseljenika, a vrhunac njihovih protesta dogodio se 23. prosinca u Dresdenu kada su okupili 17.000 ljudi, protiv čega se pobunila njihova opera. U Kölnu je sinoć na sličan način svoje neslaganje izraženo gašenjem svjetala na katedrali, građevini koja je jedan od zaštitnih znakova Njemačke u svijetu, a deseci tisuća protivnika Pegide natjerali su moderne naciste da odustanu od izlaska na ulice.
KANTUNAL MARKA POGAČARA: Tri smrti

KANTUNAL MARKA POGAČARA: Tri smrti

Loša je jesen za pjesnike. I stasala je u neku još goru, još okrutniju zimu, zimu s kojom se malo koji april do sada mogao mjeriti. U svega dvanaest dana, dvanaest suštinski odvratnih dana u kojima se prozvana jesen premetnula u bjelje doba, u vječna lovišta zbrisala su tri čovjeka koja sam, svakoga na svoj način, volio, poštovao ih kao pisce i kao ljude, ukoliko se u slučaju njih trojice pisca i čovjeka, pjesnika i čovjeka uopće može razdvojiti a da im se nekako usput no perfidno, maksimalno i podlo ne naudi, ne uskrati im se, potkopa i zatre njihova bit.

Anketa

Varga je otkazao tulum jer je shvatio da:

Kolumne

  1. FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

    23.06.2025.

    László Végel

    FRAGMENTI IZ DNEVNIKA - LÁSZLÓ VÉGEL: Bojim se da su rane toliko duboke da ni izbori više ne pomažu

  2. ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

    21.06.2025.

    Srđan Puhalo

    ZAPEČAĆENI BROJ: Gdje prestaje sjećanje, a počinje tišina

  3. POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

    13.06.2025.

    Lana Bobić

    POSLANICA LANE BOBIĆ: Prosvjedujmo za Palestinu!

Lupiga predstavlja: Priče iz zagrebnog života

E-ciklopedija

  1. Povijesni put Hitlerove 'klonje'
  2. Yugo - urbana legenda
  3. Freedom Theatre (Teatar slobode)
  4. Japanske čestitke i razglednice
  5. Russellov čajnik

Recepti

  1. Domaći sok od bazge
  2. Burek (bosanski) za 1 odraslu osobu
  3. Drugačija svinjska jetrica
  4. Bosanska pogača
  5. Piletina u košuljici od sezama
Projekt se provodi uz pomoć:
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske Agencija za elektroničke medije Grad Zagreb
Medijski partneri: Balkan Insight - Balkanska tranziciona pravda CINS - Centar za istraživačko novinarstvo Nezavisnog udruženja novinara Srbije